ŠLJEDOVlĆI 1971: PRVE HATME POSLE 31 GODINA

Preporod 1971, br. 21

Džemal Šljedovići koji broji 117 muslimanskih domova ima 7 mahala i to: Čadovina (6 ku­ća); Čubrići (14); Kopjevići (35); Orahovo (26); Starčići (12); Šljedovići 15) i Trnovo (9). Ovaj se džemat nalazi istočno od Rogatice oko nekih 10 km. Centar džemata su Šljedovići, gdje postoji i nova džamija, sagrađena i svečano otvorena 14. X 1969. godine — na mjestu džamije sagrađene 1912. godine koju su narodni neprijatelji kao i sve musli­manske domove u ovome džematu popalilio 1942. godine. Zapaljen je i mekteb, koji je sagrađen 1913. godine uza samu džamiju.

Grozno je slušati kako je neprijatelj: klao, žario, palio i ubijao nevin muslimanski živalj. Što nije uspjelo izbjeći to je sve i pobijeno na kućnome pragu ili su živi zapalje­ni. Samo iz porodice Ajanovića pobijeno je 40 osoba, po­red više od 160 žrtava iz dru­gih familija.

Po završetku rata preživjeli su se vratili na svoja imanja i iznova počeli raditi i kućiti. Brzo su se snašli, život se normalno odvijao, ali im je ipak nešto nedostajalo, što ih je uvijek u duši peklo: nisu imali džamije — tog duhovnog cen­tra, gdje bi napajali i osvježa­vali svoje duše na izvoru islamske nauke. Djeca su ra­sla, prolazile generacije za ge­neracijom, ali o vjeri skoro niko nita nije učio. Konačno su se odlučili — i kao što smo re­kli — sagradili su novu dža­miju, koja svojom ljepotom, bijelom munarom i zelenom zastavom ukrašava cijelj džemat, podiže mu moralnu vri­jednost i bodri ga na bolju bu­dućnost.

Ali, šta će kafez, ako u nje­mu nema bulbula. Kakiva ko­rist od džamije, ako nema vri­jednog i valjanog imama. Šlje­dovići su bili toga svjesni, pa su se pobrinuli i za imama u osobi Džanović Selim e f. ko­ji je u ovoj džamija preuzeo imamsku i hatibsku dužnost 1. juna 1970. god. i odmah se svim snagama bacio na posao. Organizovao je vjersku obu­ku na 2 mjesta i to: za maha­le Kopjevići i Orahovu u Коpjevićima (sa 47 polaznika), a za sve ostale mahale u džamiji (64 polaznika).

Radeći nesebično Selim ef. je uspio da pored predviđenog gradiva sa svim polaznicima na obadva mjesta — sa 37 polaznika-ca završi i pređe cio Kur’an, pa je za ove polaznike u razgovoru sa njihovim rodi­teljima i džemetlijama zaka­zao hatme za dan 20. V I ov. g. u nedjelju. Na ovu je sveča­nost naročito pozvan Sokolo­vić h. hfz. Sinanuddin ef ., muderris G. Н. medrese  iz Sara­jeva da bi održao prigodno predavanje.

Poslije klanjanja podne na­maza masa svijeta od preko 2.500 duša slegla se u bašću blizu džamije gdje su »hatmaruše« sa svojom kolegama nastupile među masu učeći tekbire, da bi odmah zatim Avdagić hfz. Muhamed e. f. vjerskoprosivjetni referent iz Ro­gatice otvorio svečanost i pozdravio sve prisutne sa neko­liko biranih rečenicu. Zatim je počeo program. Djeca su učila ašereta, a zatim ih je imam ef. ispitivao o islam­skom vjerovanju ј islamskim dužnostima. Iz odgovora dje­ce moglo se zaključiti da je Selim ef. uložio maksimum truda da bi sa polaznicima vjerske obuke polučio zadovo­ljavajući uspjeh. Po završetku »ispita«, riječ je uzeo Pašić Ahmed ef.,šer. sardija u penziji iz Visokog, inače rodom sa Kule, koja graniči sa ovim džematom i u polučasovnom vazu ukazao na glavne dužnosti muslimana, bacajući poenlu na lijepo vla­danje bez čega — veli — ne­ma ni pravog muslimana. Pre­davanje, koje je inače bilo sa­žeto i ubjedjivo saslušano je sa najvećim interesovanjem. Poslije Pašića riječ je uzeo Sokolović, koji je pored ostalog govorio o potrebi valjanog od­goja naše djece i omladine, bez čega — kako on veli — nema ni generacije za bolju budućnost Islama u našim krajevima. Ujedno je ukazao i na štetnost od upotiebe i pro­duciranja alkoholih pića.

Poslije porrmo sariušanog izlaganja g. Sokolovića hatme su završene učenjem sureta, da bi na kraju svečanost bila završena dovom, kojai je prou­čio Sokolović.

Efkarul-muvehhidim