Obradio Mirsad Durmišević
Glasnik Islamske zajednice 1963
Edhem
Hafizović
Ratna
oluja koja je harala našu domovinu i opustila je, nije poštedila ni naše lijepe
Rogatice koja je izgorjela do temelja. Tako je uništila od 7 lijepih džamija
5 do temelja a dvije su ostale ali jako oštećene. Po oslobođenju 1945. godine
kad se je narod vratio svojim kućama odmah se je počelo sa opravkom Čaršijske
džamije ; u njoj se počelo klanjati. Druga Arnautovića džamija bila
je oštećena tako da su joj ostali zidovi, krov i minaret koji su takođe oštećeni.
Džematski odbor u Rogatici od nazad 3 godine počeo se je baviti mišlju da se i
ova džamija popravi. Početkom 1962. godine zaključeno je da se počne sa
radom i opravkom i ove džamije. Odmah se je prešlo na izbor građevinskog
odbora u koji su ušli: Hafizović Edhem, predsjednik džematskog odbora, Holučlić
Avdibeg, mutevelija, Radončić Redžep ef.,imam, Branković Tajib, muezin, Čapljić
Salko, blagajnik, Nalbantić Hasan, poslovođa, Spahić H. Halid, Hodžić H.
Sulejman, Nalbantić Alija, Bejtić Hamza, Fejzić Abdulah, Zukić Bećir i drugi.
Nakon izbora odbora počelo se sa prikupljanjem dobrovoljnog priloga i rad je
odmah počeo tako da je džamija završena koncem 1962. godine. Džamija je jako
lijepo opravljena. U samoj džamiji je napravljena gusulhana i vodovod, jer se
odavno ukazivala potreba za istim.
Građevinski
odbor je u dogovoru sa Hadži Reis-efendijom odredio otvorenje ove džamije za
28. april 1963. Uoči 28. aprila svijet se je počeo slijegati u Rogaticu iz
Sarajeva, Goražda, Foče, Čajniča, Višegrada, Tuzle i drugih gradova
automobilima i autobusima, kao i motorima. Ovom prilikom zahvaljujemo se
»TRANSPORTNOM« preduzeću koje je stavilo na raspolaganje nekoliko autobusa za
prevoz gostiju iz Višegrada, Foče, Goražda i Mesića.
Svima
posjetiocima je bila otvorena svaka muslimanska kuća za prenoćište i hranu.
Na dan 28. aprila već oko 9 časova ujutro bile su pune ulice oko džamije kako
domaćih tako i stranih gostiju. Zahvaljujemo se privatnicima koji staviše
svoje limuzine na raspolaganje za idenje u sretanje gostiju koji su dolazili iz
Sarajeva. Oko 10 časova povorka limuzina je krenula do u selo Kovanj udaljeno
od Rogatice 4 km. te su tu dočekali izaslanike Islamske vjerske zajednice na
čelu sa Abdulah ef. Čauševićem predsjednikom starješinstva IVZ SR BiH. te
Husejn ef. Đozom, vjersko-prosvjetnim referentom i drugim. Oko
11 časova povorka
je krenula iz Kovanja sa 10 limuzina i pet motora te
stigla pred džamiju gdje su se teškom mukom probili kroj sakupljeni narod do u harem. U haremu je ogromna masa sa tekbirima dočekala
goste, a sa munare vijala se je zelena zastava i
učenje salavata koje su izvodili čuveni mujezini Begove džamije iz Sarajeva.
Proslavi je prisustvovalo oko 8.000 vjernika.
U 11 časova proslavu je otvorio
lijepim govorom ovdašnji imam Redžep ef. Radončić. Zahvalivši se predstavnicima
narodne vlasti, predstavniku srpsko-pravoslavne crkve proti g. Milivoju
Mandiću, i okupljenoj masi koja je došla iz najudaljenijih krajeva da uveliča
ovo veselje. Iza njega je govorio predsjednik IVZ Abdulah ei. Čaušević, koji je
održao lijep govor o značaju I otvorenju džamije kao i radu IVZ. Zatim je uzeo
riječ prota g. Milivoje Mandić koji je govorio o bratstvu i jedinstvu.
Nakon toga je održao govor Husejn
ef. Đozo i zahvalio se Bogu na ovako veličanstvenom sastanku i otvorenju
džamije, narodnim vlastima koje su po mogle da se opet izgradi Rogatica bolja
nego što je bila. Najzad je govorio predsjednik Džematskog odbora i
građevinskog odbora i zamolio da ne bi neko upotrebljavao alkohol, i da se
nakon završetka svečanosti raziđe mirno svojim kućama. Po završetku govora predao je ključ
Abdulah ef. Čauševiću koji je uz tekbire otvorio džamiju. Poslije klanjanja
podne namaza proučen je mevludi-šerif od Bašagića i Gaševića koji je pripremio
i rukovodio imam Redžep efendija. Mevlud je učilo 20 djevojčica. Po završetku mevludi-šerifa
gosti su pozvati na ručak u hotel "SLOBODU«. Sa ovim je proslava završena
a omladina je nastavila veselje do samoga mraka.
Ispred narodne vlasti svečanosti su
prisustvovali: Lihić Nezim, sudija, Mehmed Muftić, predsjednik i Ninić Bordo,
član Komisije za vjerska pitanja. Iako je džamija prostorno velika sva je
zastrta ćilimima i hali-serdžadama koje su vjernici dobrovoljno priložili.
Nema komentara:
Objavi komentar