29.03.2011.

MAGISTRALNI PUT BROJ M-5 (E 761) Sarajevo - Mesići

pripremio: mirsad_d


izvor: Panoramio - river Praca canyon s_am67
 

Magistralni put M-5 Sarajevo - Mesići nalazi se na pravcu Evropskog puta broj 761. (E 761). To je put koji se proteže prirodnim pravcem i to dolinama rjeka Miljacke dionica od Pala do Sarajeva i rjeke Prače od Podgraba do Mesića . Ovo je put koji na cjelokupnoj dionici nema uspona , prevoja , a cjelokupna dionica je usklađena sa Evropskim standardima korištenja u svim uvjetima. Trenutno imamo situaciju da je urađena trasa sa prvom asvaltnom podlogom od Sarajeva do Hrenovice izuzev tunaela na Stambolčiću čija izgradnja je prekinuta 1991 godine.
Magistralni put M-5 Sarajevo – Mesići u svojoj krajnjoj namjeni ima za cilj uvezivanje jugoistočne Bosne sa njenim centralnim djelovima savremenom, ekonomski rentabilnom, brzom i najkraćom putnom komunikacijom . Obimom radova predviđeno je da se stara pružna trasa puta Hrenovica-Mesići dovede u stanje korišćenja za osobne autobomile, ali i za sva druga vozila. Korišćenjem ove putne komunikacije građani Bosansko-podrinjskog kantona Goražde skratiće put do Sarajeva za 22 kilometra, što nije malo, posebno kad se ima u vidu da je ovaj put veoma pogodan za korišćenje u zimskim uvjetima vožnje, jer njegova najveća nadmorska visina (tunel Stambolčići) 600 metara. Puštanjem u promet ove saobraćajnice cjelokupni transport iz zemalja južnog i istočnog Balkana ka središnjem dijelu Balkana i Evropi bi bio preusmjeren na ovu komunikaciju, koja bi ustvari postala i glavna saobraćajnica za pomenutu regiju.
Veliki dio prostora, područja i naselja koja gravitiraju u djelovima gdje nije urađena osnovna trasa puta ustvari nemaju putnu komunikaciju , tako da je ogroman broj prirodnih potencijala neiskorišten . Ovdje se radi i o ekološki čistom prostoru prilagodivom za ubrzani razvoj, kako određenih privrednih grana, tako i pratećih neprivrednih subjekata .
Veći broj prijeratnih stanovnika sa ovih područja je trenutno raseljen u gradovima / Sarajevo, Pale ... / i nije adekvatno zastupljen u zaposlenju , a samim tim nemože ostvarivati ni kvalitetne usluge zdravstva, školstva itd. Razlog za ovakvo stanje je opšte prirode jer raseljeno stanovništvo sa ovih prostora nije edukovano za obavljanje poslova koje trenutno nude gradske sredine . Povratkom na svoja imanja stvorili bi se uvjeti za oživljavanje poljoprivrede i stočarstva , kao i razvoj šumarstva. Prolaskom ovakve putne komunikacije cjelokupno područje doživjelo bi preobražaj koji bi se ogledao u napretku privrede i prateće neprivredne strukture .
Mimo lokalnog značaja ovaj projekat ima državni i širi međudržavni značaj . Obzirom da se cjelokupna dionica puta proteže prirodnim nizinskim pravcima koji tokom cijele godine imaju umjerene klimatske uslove i na dionici nepostoje usponi, prevoji, oštre krivine ,opasne dionice i td . Naj bitnija činjenica ogleda se u ekonomskoj opravdanosti korištenja puta gdje su pokazatelji i indeks održavanja , korištenja , kao i utroška goriva na ovom putu naj minimalniji. Ukupna dužina koja je kanjonska (dolinska) je 19.772 km. Na trasi Hrenovica – Mesići po idejnom projektu ima 23 tunela ukupne dužine 4273 m, od kojih je najduži 496 m, i 8 mostova ukupne dužine 315 m raspona od 30 do 40 m. A jedan duži most je u Mesićima na ušću rijeke Rakitnice u rijeku Praču.
Radovi će se obavljati po fazama. U prvoj fazi bi se izveli radovi koji će obezbijediti prohodnost puta za motorni saobraćaj na cijeloj relaciji Hrenovica – Mesići. U tom cilju bi se izveli radovi fazno po pozicijama koje će omogućiti što brže stavljanje puta u funkciju, što znači:
I FAZA
Radovi na donjem stroju, na trasi, do kote posteljice, kao što su: iskopi, nasipi, potporni i obložni zidovi, osiguranje škarpi, rigoli, jarkovi i dr. Mostovi bi se u potpunosti završili, a u tunlima bi se izvršili samo iskopi, ankeri i špric beton sve do kote posteljice.
II FAZA
Koja vremenski nije određena, izvele bi se eventualne popravke na prethodnoj fazi, po kojoj će se odvijati saobraćaj, zatim radovi na gornjem stroju a to su: kolovozna konstrukcija (tampon asfalst i dr.) dovršili tuneli (betonske obloge, izolacije, kolovoz i dr.).


Lijevo, novi tunel Stambulčić pušten  u promet 7.3.2013.godine. (http://youtu.be/ErDg16HQ6Y8 ),a njegova izgradanja koštala je 16 995 000 KM.
Desno stari austrougarski tunel koji je izgrađen u razdoblju od 1902. do 1905. godine i čija je garancija od 100 godina istekla 2005. godine.
Radovi na novom tunelu Stambulčić su počeli 1990. godine, izgradnja je nastavljena 2009. godine. Tunel je  ukupne dužine 1.100 metara,  probijen krajem 2011. godine, a u 2012. godini je rađeno na postavljanju podzemnih instalacija, odvoda i postavljanju betonske košuljice u tunelu. 2013. godine su asfaltirane kolovozne trake i trotoari, postavljeno je osvjetljenje i ventilacija.


INICIJATIVA ZA IZGRADNJU DIONICE  M-5/E-761
HRENOVICA – MESIĆI / L = 19,800 /
UVOD
Osnovu cestovne mreže u Bosni i Hercegovini predstavljaju magistralne i regionalne ceste u ukupnoj dužini od 8.501 km. Ukupna dužina magistralnih cesta iznosi 3.750 km, dok je dužina regionalnih cesta 4.751 km. Osnovna funkcija magistralnih cesta je povezivanje  ekonomskih i administrativnih centara u zemlji i sa tehničko-eksploatacionog aspekta standardna magistralna cesta je  dvotračna cesta sa projektovanom brzinom od maksimalno 80 km/h, širinom jedne saobraćajne trake od 3,50 do 3,75m i širinom bankine od 0,50 do 1,00 m.  Na mreži se nalazi i šest cesta od evropskog značaja u ukupnoj dužini od 995 kilometara, klasifikovanih u skladu sa Evropskim sporazumom o glavnim međunarodnim cestama-AGR1 na:

E-59: Granica sa RH – Izačić – Bihać – Ripač - Užljebić,
E-65: Prolaz kroz Neum
E-73: Granica sa RH - Bosanski Šamac - Doboj – Lašva – Sarajevo – Mostar - Doljani (granica sa RH),
E-661: Granica sa RH - Bosanska Gradiška - Banja Luka – Jajce - Lašva,
E-761: Bihać - Bosanski Petrovac - Jajce (R2A) i Sarajevo – Višegrad - Vardište granica sa SRB,
E-762: Sarajevo - Brod na Drini – granica sa CG.



U Bosni i Hercegovini Evropska cesta E-761 / B3 proteže se trasom magistralne ceste M-5 od spajanja sa koridorom Vc u Sarajevu do spajanja u Ustiprači na magistralnu cestu M-20 u dužini od 70,550 km. Ruta se proteže prirodnim pravcem i to dolinama rjeka Miljacke dionica od Pala do Sarajeva i rjeke Prače od Podgraba do Ustiprače. Ovo je put koji na cjelokupnoj dionici nema uspona, prevoja na visinama preko 1000 mnv a cjelokupna dionica je usklađena sa Evropskim standardima korištenja u svim uvjetima. Do 1991. godine urađene su dionice Sarajevo-ljubogošta, Lubogošta – Pale, Pale – Hrenovica i Mesićii – Ustiprača.




Veoma značajan dokument, koji naglašava potrebu razvoja autoceste i brzih cesta u Bosni i Hercegovini je Memorandum o razumijevanju za razvoj osnovne regionalne transportne mreže Jugoistočne Evrope (Luxemburg, juni 2004 godine) koji se temelji na razvaju osnovne mreže (SEETO Road Core Network). U procesu pregovora o pridruživanju, Bosna i Hercegovina je prihvatila realizaciju ovog dokumenta kao ključnog u oblasti transportne infrastrukture

 

M-5: SARAJEVO – USTIPRAČA
IZGRAĐENE / NEIZGRAĐENE DIONICE


M-5: SARAJEVO – USTIPRAČA
PRIKAZ NEIZGRAĐENE DIONICE HRENOVICA - MESIĆI



LOKACIJA PROJEKTA

Lokacija projekta je na trasi M-5 / dionica od Hrenovice do Mesića. Na slijedećoj slici je prezentirana generalna trasa dionice  Magistralnog puta M-5 od Sarajeva do Višegrada i stanje po pitanju stepena izgrađenosti.



SVEOBUHVATNI CILJ PROJEKTA

Izgradnjom dionice magistralne cesta M-5 Hrenovica -  Mesići obezbjeđuje se direktna konekcija između Bosne i Hercegovine i Srbije i predstavlja najkraću rutu iz Makedonije, centralne i južne Srbije, Bosne i Hercegovine sa centralnom Evropom putem Koridora Vc. Glavni transportni problem na ovoj ruti predstavlja problem neizgrađenosti dionice Hrenovica – Mesići (L= 19,800 km) zbog čega je transport ovom dionicom u potpunosti prekinut i koristi se zaobilazna magistralna cesta M-19.3 Mesići – Podromanija – Ljubogošte. Na trasi Hrenovica – Mesići po idejnom projektu ima 23 tunela ukupne dužine 4273 m, od kojih je najduži 496 m, i 8 mostova ukupne dužine 315 m raspona od 30 do 40 m i mostom u Mesićima na ušću rijeke Rakitnice u rijeku Praču. Izgradnjom ove dionice lokalna ekonomija bila bi povezana  sa njenim centralnim djelovima savremenom, ekonomski rentabilnom, brzom i najkraćom putnom komunikacijom što bi snažno utjecalo na rast zaposlenosti i obima industrijskog poslovanja na cijelom području Gornjeg podrinja.



KORISTI OD PROJEKTA

Obimom radova predviđeno je da se stara pružna trasa puta Hrenovica - Mesići dovede u stanje korišćenja za osobne autobomile, ali i za sva druga vozila. Korišćenjem ove putne komunikacije građani Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, općine Višegrad, Rudo, Čajniče i Rogatica skratiće put do Sarajeva za 17-22 kilometra, što nije malo, posebno kad se ima u vidu da je ovaj put veoma pogodan za korišćenje u zimskim uvjetima vožnje. Puštanjem u promet ove saobraćajnice cjelokupni transport iz zemalja južnog i istočnog Balkana ka središnjem dijelu Balkana i Evropi bi bio preusmjeren na ovu komunikaciju, koja bi ustvari postala i glavna saobraćajnica za pomenutu regiju.

EKONOMSKI / FINANSIJSKI / OKOLIŠNI INDIKATORI

Obzirom da se cjelokupna dionica puta proteže prirodnim nizinskim pravcima koji tokom cijele godine imaju umjerene klimatske uslove i na dionici nepostoje usponi, prevoji, oštre krivine i opasne poddionice dionice. Pokazatelji i indeks održavanja, korištenja, kao i utroška goriva na ovom putu najminimalniji ukolko se uporede sa svim drugim alternativnim pravcima.



INICIJATIVA

Sa namjerom da se doprinese ubrzanom ekonomskom, socijalnom i kulturnom napredku stanovnika Jugoistočne Bosne i Hercegovine, predlaže se Ministarstvu komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine da pokrene proceduru za donošenje odluke o proglašenju projekta Hrenovica – Mesići projekta od interesa za Bosnu i Hercegovini te da u saradnji sa Federacijom Bosne i Hercegovine i Republikom Srpskom pokrene aktivnosti na izgradnji neizgrađenog dijela M-5 ''Hrenovica – Mesići '' u skladu sa minimalnim standardima koji su propisani za ceste E oznake.

Dana 27.9.2013.godine  Ministri prometa i komunikacija te vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara - Damir Hadžić i Mirko Sarović obišli su sa predstavnicima BPK-Goražde i Općine Pale dionicu međuentitetske ceste M5 Mesići-Hrenovica-Prača. Riječ je o aktivnostima koje bi trebale rezultirati pokretanjem inicijative o proglašenju projekta izgradnje ove dionice puta javnim interesom BiH. Brojni su razlozi koji idu u prilog nastojanjima da se projekt izgradnje ove dionice, kao dio magistralne ceste M5, proglasi drzavnim interesom. U konačnici, bila bi to direktna veza ovog dijela naše zemlje s centralnom Evropom putem koridora Vc. S obzirom na to da je riječ o trasi puta koji prolazi kroz jedan od najnerazvijenih dijelova nase zemlje, prirodno je da veliki interes za realizaciju ovog projekta vlada i kod lokalnih vlasti u BPK-u, kao i Općini Pale u RS-u. Demir Imamović, ministar privrede BPK-Goražde, naglasio je da bi ova izgradnja značila ekonomski i socijalni preporod ovoga dijela naše zemlje."Vrlo je važno što je nedavno otvoren tunel Stambolčić, koji je na ovoj trasi, tako na ovoj dionici nećemo imati usko grlo u saobraćaju", podsjeća Miodrag Kovačević, načelnik Općine Pale.Dužina ove dionice je 19 kilometara i za sada nema projektne dokumentacije na temelju koje bi se odredila cijena izvođenja radova. Dokumentacije nema, ali po svemu sudeći, postoji raspoloženje drzavnih vlasti da se krene u proceduru."Ovaj prostor vapi za realizacijom kapitalnih projekata", kazao je Hadžić, dodajući kako će to omogućiti integraciju ovog prostora sa Sarajevom. "Ovo nije projekt regije, kazao je, "ovo je čak međudržavni projekt"."Mislim da se može osigurati širi interes", kazao je Šarović - i dviju država i dvaju entiteta i lokalnih zajednica.Nakon obilaska dionice ceste M5, dogovoreno je da Ministarstvo prometa i komunikacija BiH u najkraćem roku pokrene inicijativu kako bi ovaj projekt bio proglašen državnim interesom. Ministar Hadžić dodao je da se prvi vidljivi koraci u realizaciji projekta mogu očekivati naredne godine.


Nema komentara:

Objavi komentar