29. 06. 2018.

ŠLJEDOVlĆI 1971: PRVE HATME POSLE 31 GODINA



Preporod 1971, br. 21
Džemal Šljedovići koji broji 117 muslimanskih domova ima 7 mahala i to: Čadovina (6 ku­ća); Čubrići (14); Kopjevići (35); Orahovo (26); Starčići (12); Šljedovići 15) i Trnovo (9). Ovaj se džemat nalazi istočno od Rogatice oko nekih 10 km. Centar džemata su Šljedovići, gdje postoji i nova džamija, sagrađena i svečano otvorena 14. X 1969. godine — na mjestu džamije sagrađene 1912. godine koju su narodni neprijatelji kao i sve musli­manske domove u ovome džematu popalilio 1942. godine. Zapaljen je i mekteb, koji je sagrađen 1913. godine uza samu džamiju.
Grozno je slušati kako je neprijatelj: klao, žario, palio i ubijao nevin muslimanski živalj. Što nije uspjelo izbjeći to je sve i pobijeno na kućnome pragu ili su živi zapalje­ni. Samo iz porodice Ajanovića pobijeno je 40 osoba, po­red više od 160 žrtava iz dru­gih familija.
Po završetku rata preživjeli su se vratili na svoja imanja i iznova počeli raditi i kućiti. Brzo su se snašli, život se normalno odvijao, ali im je ipak nešto nedostajalo, što ih je uvijek u duši peklo: nisu imali džamije — tog duhovnog cen­tra, gdje bi napajali i osvježa­vali svoje duše na izvoru islamske nauke. Djeca su ra­sla, prolazile generacije za ge­neracijom, ali o vjeri skoro niko nita nije učio. Konačno su se odlučili — i kao što smo re­kli — sagradili su novu dža­miju, koja svojom ljepotom, bijelom munarom i zelenom zastavom ukrašava cijelj džemat, podiže mu moralnu vri­jednost i bodri ga na bolju bu­dućnost.
Ali, šta će kafez, ako u nje­mu nema bulbula. Kakiva ko­rist od džamije, ako nema vri­jednog i valjanog imama. Šlje­dovići su bili toga svjesni, pa su se pobrinuli i za imama u osobi Džanović Selim e f. ko­ji je u ovoj džamija preuzeo imamsku i hatibsku dužnost 1. juna 1970. god. i odmah se svim snagama bacio na posao. Organizovao je vjersku obu­ku na 2 mjesta i to: za maha­le Kopjevići i Orahovu u Коpjevićima (sa 47 polaznika), a za sve ostale mahale u džamiji (64 polaznika).
Radeći nesebično Selim ef. je uspio da pored predviđenog gradiva sa svim polaznicima na obadva mjesta — sa 37 polaznika-ca završi i pređe cio Kur’an, pa je za ove polaznike u razgovoru sa njihovim rodi­teljima i džemetlijama zaka­zao hatme za dan 20. V I ov. g. u nedjelju. Na ovu je sveča­nost naročito pozvan Sokolo­vić h. hfz. Sinanuddin ef ., muderris G. Н. medrese  iz Sara­jeva da bi održao prigodno predavanje.
Poslije klanjanja podne na­maza masa svijeta od preko 2.500 duša slegla se u bašću blizu džamije gdje su »hatmaruše« sa svojom kolegama nastupile među masu učeći tekbire, da bi odmah zatim Avdagić hfz. Muhamed e. f. vjerskoprosivjetni referent iz Ro­gatice otvorio svečanost i pozdravio sve prisutne sa neko­liko biranih rečenicu. Zatim je počeo program. Djeca su učila ašereta, a zatim ih je imam ef. ispitivao o islam­skom vjerovanju ј islamskim dužnostima. Iz odgovora dje­ce moglo se zaključiti da je Selim ef. uložio maksimum truda da bi sa polaznicima vjerske obuke polučio zadovo­ljavajući uspjeh. Po završetku »ispita«, riječ je uzeo Pašić Ahmed ef.,šer. sardija u penziji iz Visokog, inače rodom sa Kule, koja graniči sa ovim džematom i u polučasovnom vazu ukazao na glavne dužnosti muslimana, bacajući poenlu na lijepo vla­danje bez čega — veli — ne­ma ni pravog muslimana. Pre­davanje, koje je inače bilo sa­žeto i ubjedjivo saslušano je sa najvećim interesovanjem. Poslije Pašića riječ je uzeo Sokolović, koji je pored ostalog govorio o potrebi valjanog od­goja naše djece i omladine, bez čega — kako on veli — nema ni generacije za bolju budućnost Islama u našim krajevima. Ujedno je ukazao i na štetnost od upotiebe i pro­duciranja alkoholih pića.
Poslije porrmo sariušanog izlaganja g. Sokolovića hatme su završene učenjem sureta, da bi na kraju svečanost bila završena dovom, kojai je prou­čio Sokolović.

Efkarul-muvehhidim

Kovanj 1967

 
Glasnik Islamske zajednice - 1967, br. 1-2.
Ismet Ćatić

KOVANJ — Selo Kovanj nalazi se 5 km udaljeno od Rogatice, a naselje­no je pretežno muslimanskim stanovništvom. Stanovništvo je veoma ak­tivno u vjerskom životu. U sredini sela nalazi se džamija koja je za vrijeme rata mnogo stra­dala. Poslije oslobođenja džematlije ovog sela zajedno sa džematlijama okolnih sela rješile su da obnove džamiju. Najviše zasluga za opravku džamije ima imam Mustafa efendija Hodžić i mutevelija Mehmedalija Sijerčić, jer su oni angažovali ostale džematlije u vezi opravke i puštanja u rad džamije.
Ove godine napravljena je na sofama džamije jedna soba koja slu­ži za vjersku obuku. Do sada je 5 generacija iz Kovanja završilo obuku. Tako i ove godine oko 30 polaznika uče vjersku obuku.
Za opravku ove džamije utrošeno je 460.000 starih dinara, pored ra­dne snage koju su džematlije dale prilikom dobrovoljnih radnih akcija. Za opravku ove džamije najviše su udjela dali slijedeće džematlije:
Hamza-beg Sijerčić 20.000.— st. dinara i 1 serdžadu čija je vrijednost 10.000.— st. dinara, Mušan Hodžić 34.500.— st. dinara, Džemila M. Ho­džić 30.000.— st. dinara, Pašan Hodžić 15.000.— st. dinara, Mujo Kurtić 4 nd građe u vrijednosti od 80.000.— st. dinara, Zulfo Čatić 6100 nd zem­ljišta u vrijednosti od 300.000.— st. dinara, Pašahanuma Dervišević 1 ćilim u vrijednosti od 60.000.— st. dinara, Munibhanuma Džambasović 1 ćilim u vrijednosti od 40.000.— st. dinara, Zejneba Paralija 1 ćilim u vrijednosti od 40.000.— st. dinara, Hajrija Hasanagić i serdžada u vri­jednosti od 15.000.— st. dinara.
U nedelju 23. oktobra 1966. godine održan je mevludi-šerif. Posjeta je bila nezapamćena, jer je prisustvovalo stanovništvo ne samo iz obliž­njih sela nego i iz onih najudaljenijih da bi uveličalo ovu proslavu. Džematlije su ih lijepo dočekale i ugostile. Svečanost je počela u 12 sati kada je muezin sa munare na kojoj se je lepršao zeleni barjak, počeo učiti ilahije i dao ezan. Poslije klanjanja podne polaznici vjerske obuke su sa ilahijama ušli u džamiju, a narod je navalio i za čas je džamija bila puna. Pored ostalih mevludu je prisustvovalo dosta svijeta iz Rogaticemeđu kojima je bio i  predsjednik O.I.V.Z. Hafizović Edhem ef. Prije učenja mevludi-šerifa uzeo je riječ imam ove džamije i zahva­lio se je svima koji su došli da uveličaju ovu proslavu.
Za vrijeme učenja posebno su se istakle učenice vjerske obuke koje su svojim umiljatim glasom izvodili ilahije. Po završetku predsjednik Hafizović se je zahvalio imamu na ovako lijepoj organizaciji svečanosti i džematlijama koji uveličaše proslavu, kao i roditeljima koji su dali svoju djecu na vjersku obuku. Govorio je i o vjerskoj obuci, da treba slati djecu što više da uče o vjernauci. Daj Bože da se i drugi u ovo ugledaju.
(Ismet Ćatić)

SVEČANOST OTVARANJA ŠEDŽAUDIN DŽAMIJE U ROGATICI 1933



ISLAMSKI SVIJET 1933


Dne 29. septembra o. g. u petak, izvršeno je svečano otvaranje obnovljene šeđžaudin dža­mije u Rogatici. Ova je džamija za vrijeme svjetskog rata izgorjela, te je tako 18 godina stajala u ruševinama.
Rogatički muslimani, odlučili su da svo­jim sretstvima, uz pomoć ostale braće iz sreza rogatičkog i sa strane, podignu ovu džamiju, da se na njoj ponovno zasija alem i da se sa minareta pročuje glas mujezina.
Naročiti odbor, na čelu sa pretsjednikom g. Galib ef. Hafizovićem, pristupio je radu na po­dizanju džamije, koji je rad ovih dana hajirli završen. Uoči dana proslave, džamija je bila iskiće­na a na ulazima podignuti su ukusni slavoluci, ukrašeni sa državnim zastavama. Na veće je minaret bio iluminiran a na sami dan svečano­sti, muslimanski domovi i radnje bili su iski­ćeni državnim zastavama. Svečanost je posjetilo mnogo muslimanskog svijeta iz sreza rogatičkog i sa strane. Među njima veći broj uglednih ličnosti iz Sarajeva, Foče, Čajniča, Goražde, Vlasenice i Srebrenice.
Njegovu Preuzvišenost Reis-ul-ulemu i Ulema Medžlis, zastupao je član Ulema Medžlisa gospodin Muhamed Šefket ef. Kurt. Džamija je bila zatvorena sve dotle, dok istu nije otvorio zastupnih Reis-ul-uleme. Na dan svečanosti, oko 11 sati, uglednici su se sas­tali u Islamskoj čitaonici, odakle su krenuli pred džamiju. Prostor pred džamijom bio je određen za predstavnike vjerskog starješinstva, za čla­nove odbora i za ugledne ličnosti. Na lijevoj strani vanjskih sofa zauzeli su mjesto pretstavnici državnih vlasti i ustanova te pretstavnici drugih vjeroispovijesti. U haremima su se formirali safovi, tako da se je odmah poslije otvaranja džamije moglo pristupiti obavljanju džuma namaza. U haremi­ma je za cijelo vrijeme bio najveći red i tišina.
Kada su pred vrata džamije prispjeli za­stupnik Reis-ul-uleme sa ostalim odličnicima, tada je pretsjeđnik odbora g. Hafizović, održao prigodni govor pred džamijom. U govoru je is­takao važnost i značaj podizanja džamije, na­pomenuvši da su se rogatički muslimani potru­dili i da nisu žalili ni materijalnih žrtava, da učine Bogu ugodno djelo. To su mogli nesmeta­no da rade, pod mudrom upravom Njegova Ve­ličanstva našeg dičnog Kralja Aleksandra I., koji je prema svima svojim podanicima bez ob­zira na vjersku pripadnost jednako očinski ra­spoložen i pod čijom se upravom sve vjere ne­smetano razvijaju u slavu Boga jedinoga a na sreću i zadovoljstvo cijelog jugoslavenskog na­roda. Prisutni su ovo popratili sa trokratnim »živio Kralj«.
Pozdravio je zastupnika Reis-ul-uleme i ostale koji su došli na proslavu, zahvalivši im da nisu žalili truda da svojom prisutnošću uveli­čaju ovu skromnu islamsku svečanost. Zastupnik Reis-ul-uleme gosp. Muhamed Šefket ef. odgovorio je na pozdravni govor g. pretsjeđnika, zahvalio je muslimanima rogatičkim na njihovu trudu i radu za ovo plemenito i za muslimansku zajednicu korisno djelo, po­hvalio je njihovo nastojanje te je poželio da ovo bude dobar primjer ostalim muslimanima i da posluži kao uzor mlađim islamskim generacijama.
Nakon obavljene dove, izvršeno je otvara­nje džamije u koju je prvi ušao zastupnik Reis-ul-uleme a za njime ostali odličnici. Pošto je džamija bila određena samo za posjetioce sa strane, to su istu ispunili džamiju i odmah se poredali u safove. Drugi uglednici-nemuslimani zauzeli su mjesto na lijevoj strani unutrašnjih sofa. Ugledni kafizi gg. Hađi Jahić i Kenović, sa svojim lijepim i ugodnim glasom, otpočeli su učenje Kurani azimušana a mujezin sa minare­ta učio je salavate. Kada je bilo vrijeme, ugledni hatib g. Hađi Jahić proučio je hutbu, nakon čega je izvršeno klanjanje džuma namaza.
Poslije džume, ugledni vaiz prof. g. Hanđić, održao je prigodni vazi nasihat. Govor pretsjednika odbora i zastupnika Reis-ul-uleme, učenje kurana po hafizima, hatibova hutba i predavanje vaiza, pomoću mikro­fona, radio zvučnikom prenošeno je van džamije tako da se je tok svečanosti čuo u haremima. Tok svečanosti bio je popraćen pucanjem prangija.
Odboru za izgradnju džamije je čast i ovim putem zahvaliti svima koji su svojim prilozima doprinijeli za ostvarenje ovog Bogu ugodnog djela, te svima koji su svojom prisutnošću uve­ličali svečanost otvaranja džamije.



Obnova i otvorenje Šedžauddin-Džamije u Rogatici

Hikjmet 1933-1934, br.53, str. 152-153


obavljeno je na 29 septembra o. g. na ljudi i čina dostojan miran i ozbiljan način kakav se je mogao samo poželjeti. Učesnika je bilo mnogo kako iz rogatičkog, tako i iz okolnih srezova i kadiluka, vlasaničkog, višegrađskog, fočanskog, čajnićkog, te Sarajlija i Zeničana. Rogatička čaršija i ulice su bile pune. Mase su se kretale mirno, pristojno, bez huke i halabuke. Sastanci i razgovori su bili usrdni, na licima se odrazivalo zadovoljstvo, a rogatičani su bili oduševljeni što se u njihovoj sređini i oko njihova djela tako manifestuje islamska soliđarnost i svijest na takc impozantan način. Program svečanosti je bio odličan i izveden upravo kako se je želilo. Sve je išlo disciplinski, neusiljeno, lagano i taktično.Govor pretsjeđnik sreskog vakuf. mear. povjerenstva i pretsjednika odbora za obnovu džamije, Galib ef, Hafizovića pred sami čin otvaranja džamije i odgovor zastupnika Vrh vjer. starješinstva i Uiema medžlisa, člana Ulema međžlisa Muhamed Ševkjet ef. Kurta bili su stvarni bez ikakva lackanja i izraz čistih islamskih osjećaja. I kao takovih ostavila je svaka riječ ugodan dojam u duši prisutnih. — Kada je završio M. Ševkjet ef. svoj govor, otvorio je džamiju. Tada su ,salla“ sa minare i prangije javili cijelom gradu i Okolici, da je prije 350 godina podignuta, za svjetskog rata izgorela, te nakon 18 godina
njihovom požrtvovnošću i trudom obnovljena njihova Šedžauddin-Džamija ponovno otvorena svakom muslimanu, da u njoj svome Rabbu sedždu čini! U obnovljenoj Džamiji prvi „đevri-han“ su učili Hafiz ef. Hadži-Jahić i Kenović, prvu hutbu je proučio i džuma namaz kao imam obavio Hafiz ef. Hađži-Jahić iz Sarajeva, a iza namaza prvi stvaran i dobar vazu-nasihat održao prefekt i nastavnik Gazi Husrevbegove Medrese H. Muhamed ef. Rogatica ima pet džamija, od kojih je Šedžaudđin u sredini čaršije i tako je najbliža u čaršiji zapusienim muslimanima da se odazovu kada ih ezan sa „hajje alessalah", „hajje alelfelah" = požur te na namaz, - pohitite na spas“ pozove da izvrše svoju dužnost. Za vrijeme svjetskog rata možda je u našim krajevima Rogatica ponajviše strađala. lzgorio joj je najbolji dio čaršije - njena sredina i u njoj Šedžauddin Džamija Rogatičani, koji su postepeno i polahko čaršiju ubnovili, osjoćali su potrebu, da i tu džamiju obnove Međutim, kad su reformaši, kojima džamija nijesu ,,Iazum“, počeli poduzimati korake, da se džamije postepeno što više roduciraju, vakufska je direkcija sarajevska zatražiia preko vakuf. povj. od Rogatičana da se ustaci Šedžauddin džamije kao ,,suvišne“ poruše i u toim ime i potrebni novac doznačila. - To je rogatičane kao dobre muslimane revoltiralo i oni su odlučili džamiju popraviti i ne dopustiti da se ona ruši i dokine tako čak i bez hukjmi-šerije. U to su ime osnovali odbor i počeli sabirati priloge a zatražili su pomoć i od direkcije, koju je ova odbila nedavši im ni one sume, koju im je za rušenje bila doznačila, Kad su zatražili pomoć bar iz rogatičkih ušteda i to su im uskratili. Na to su oni i u danima teške krize stisnuli se, sabrali sve sile i iz privatnih svojih sretstava, neobazirući se na direkciju i njenu dužnost da u ovakim slučajevima izlazi braći u susret, sami obnovili džamiju, tako lijepo, da im to djelo služi na diku i ponos u svakom pogledu.
Živila islamska svijest rogatičkih muslimana!
CHAMERAN