Ramiz ef. Dobrača

Glasnik_Islamske_zajednice-1988

U srijedu 25. marta 1987 godine umro hadži Ramiz ef. Dobrača.

Hadži Ramiz ef. Dobrača rođen je 02. februara 1896 godine, u selu Vragolovi kod Rogatice, od oca Rašida i majke Hasnije.

Osnovno obrazovanje Ramiz ef. sticao je u Rogatici, a petorazrednu Carevu medresu završio u Sarajevu. Znanje stiče pred uvaženim muderrisima toga vremena. Preko do­pisne škole vanredno završava četiri razreda niže gimnazije u Sarajevu.

U toku redovnog školovanja i kasnije Ramiz ef. marlji­vim radom stiče solidno obrazovanje. Veoma lijepo je savla­dao arapski, turski i perzijski jezik, a veoma dobro služio se još sa njemačkim i mađarskim, što mu omogućuje da svoje obrazovanje podigne na viši nivo, i da ga proširi čita­njem razne literature na orjentalnim jezicima, kao i na nje­mačkom i mađarskom jeziku raznih djela iz bogate kulturne prošlosti ovih naroda.

Prvo Ramiz ef. zaposlenje bilo je 1918 godine u svojstvu muallima u mektebu i vjeroučitelja u osnovnoj školi u Stjenicarna. U istom svojstvu prelazi na rad u Rakitnicu kod Ro­gatice gdje ostaje sve do 1925 godine, kada je prmješten za imama Careve džamije u Rogatici. Radeći kao imam Ramiz ef. 1928. godine polaže matičarski ispit. Pored imamske duž­nosti vodi administrativne i finansijsko-pravne poslove Va­kufskog mearifskog povjerenstva u Rogatici. Sve povjerene mu poslove Ramiz ef. obavlja sa mnogo ljubavi i umijeća sve do 1942. godine, kada je sa porodicom izbjegao u Sarajevo. Od 1942 godine do 1945 godine obavlja dužnost imama Ašik- Memi džamije u Sarajevu, a pored imamske dužnosti obavlja i dužnost glavnog blagajnika Nabavljačke zadruge državnih službenika. Osjetivši šta znači biti izbjeglica, nesebično radi na zbrinjavanju izbjeglica sa područja Rogatice i njene oko­line u Sarajevu i njegovoj okolini.

Na dužnost džematskog imama u Gornji Rahić dolazi septrembra 1945. godine i ostaje sve do penzionisanja 1962. godine. Kao uvaženi islamski radnik, poslije penzionisanja do­lazi u Brčko gdje svoju plodnu aktivnost nastavlja u svoj­stvu sekretara odbora IZ-e Brčko. Petu islamsku dužnost — hadž, obavio je 1969. godine. Neobično plodan, bogat i sadr­žajan život hadži Ramiz ef. Dobrače traje u Islamskoj zajed­nici od 1918. do 1978. godine, —- punih šezdeset godina, a sve ovo vrijeme bio je veoma aktivan kao društveni i kulturno- -prosvjetni radnik. Još kao muallim i vjeručitelj Ramiz ef. Dobrača, a kasnije kao imam i poslovođa Vakufskog povje­renstva obavlja dužnost povjerenika društva »Gajret«, a dugi niz godina biće mu povjerena dužnost predsjednika društva »Trezvenost« gdje nesebično radi na suzbijanju alkoholizma i narkomanije. Istina ništa manje nije bio zapažen njegov rad kao društveno — socijalnog radnika na suzbijanju prosjačenja i pomaganja istim, te zbrinjavanja nemoćnih lica, a na ovom polju radi dugi niz godina kao blagajnik. Neza­boravan je njegov rad na zbrinjavanju izbjeglica za vrijeme drugog svjetskog rata, kao i rad na opismenjavanju stanov­ništva u G. Rahiću, gdje drži analfabetske tečajeve. Kao priz­nanje za takav rad redovno je biran za člana školskog odbo­ra u ovom mjestu, jer je stanovnike ovog mjesta istinski zadu­žio svojim radom na opismenjavanju. Veoma je zapažen nje­gov rad i na polju zadrugarstva i na propagiranju ideja istog, tako je jedno vrijeme bio biran za predsjednika zadruge.

U svojstvu predsjednika Udruženja islamskih vjerskih službenika Brčko, hadži Ramiz ef. Dobrača radi punih 24 go­dine, te svojim ogromnim životnim i radnim iskustvom, mud­rošću i znanjem vodi Udruženje od 1956. do 1980. godine, ka­da je na prijedlog svih članova Udruženja biran za počasnog predsjednika Udruženja u Brčkom, i na toj funkciji ostaje sve do smrti.

Sarađivao je u mnogim časopisima, a posebno u Glasni­ku i Preporodu, gdje je pisao o pčelarstvu i medicini, kao i izvještaje o vjerskom životu i radu sa ovog područja. Ostvio je mnogo radova i građe u vidu zabilješki, skica, osvrta, izvoda, citata i raznih zapažanja iz oblasti nauke i društvenog života. Mnogi radovi Ramiz ef. zasigurno imaju veliku biog­rafskomaučnu vrijednost o kojoj bi se moglo pozabaviti.

Jedan ovako plodan i nada sve velik i koristan rad nije ostao nezapažen. Pored mnogih priznanja koje je dobio, po­sebno mjesto zauzima i ističe se pismeno priznanje Reis-ul-uleme hadži Naim ef. Hadžiabdiča, koje je hadži Ramiz ef. Dobrača dobio povodom 1400-godišnjice islamske ere.

Smrt uvaženog islamskog radnika kakav je bio h. Ramiz ef. Dobrača primljena je među kolegama i članovima Udru­ženja pred početak radne sjednice i duboko je ražalostila sve članove njegovog Udruženja, koji su se nadali daibi istina neš­to lošije fizičko zdravlje moglo još koji dan, mjesec, godi­nu ...

U petak 27. marta 1987. godine, poslije ikindije namaza, kolege, suradnici i prijatelji, kao i mnogobrojna familija uva­ženog rahmetlije klanjali su mu dženazu. Od rahmetlije u ime odbora Udruženja Islamskih vjerskih službenika Brčko, i odbora IZ-e oprostio se pisac ovih redaka, istakavši da če šezdesetogodišnji rad hadži Ramiz ef. Dobrače biti i ostati trajna i neotuđiva baština u riznicama Udruženja i odbora Islamske zajednice.

Molimo Allaha dž.š. da dvojici rahmetlija podari Džennet, a njihovim porodicama sabura. Amin!