Rijeka Rakitnica (Pritoka Prače)

Autor: Mirsad Durmišević 
U PDF https://www.box.com/s/z82k1occ5qiso6fnzqad
 *Prenošenje teksta je dozvoljeno samo uz navode izvora i linka koji vodi na izvorni tekst

Rakitnica je lijeva pritoka rijeke Prače i zauzima dio središnjeg slivnog područja ove rijeke. Izvorište Rakitnice se nalazi u jednom proširenom amfiteatru u kojem, iz umrtvljenog sipara, izvire veći broj malih vrela koja sva zajedno daju Qmin 140 l/s vode. Izvorište se nalazi između brda Prisoj i Jasika  (Stupni do, Dolovi), kod Vojinovića kuća nedaleko od sela Šenkovića na istočnom obodu Glasinačkog polja.

 Izvor Rakitnice

Hidrogram proticaja vrela Rakitnice i padavine za kišomjernu stanicu Sokolac

Rijeka svoj tok završava ušćem u rijeku Praču u Sastavcima, istočno od sela Mesića (zaseok Izgumanje). Dužina toka je 23 km. Izvor rijeke je na visini 760 metara, a ušće ima nadmorsku visinu 460 metara. Ima merdijanski pravac pružanja toka.Visinska razlika je oko 300 metara, što znači da je pad vrlo veliki. Površina sliva Rakitnice je je 302 km². Rakitnica ima stupnjeviti uzdužni profil, koji se sastoji od nejednakih padova, pri čemu se u pojedinim sektorima javljaju prelomi i veći padovi sa slapovima i brzacima. 

 

Rijeka i selo  Rakitnica je dobili ime vjerovatno po vrbi rakiti kojom je tok obrastao gotovo cijelom dužinom. Moguće da je Rakitnica dobila ime i po rakovima koji su živjeli, u tada njenoj čistoj vodi. Omer Hadžiselimović u djelu Bosanski gradovi krajem 19. vijeka Rakitnicu naziva "Rakov potok", kao i  Johan Von Azbot "Potok rakova", u knjizi Bosna i Hercegovina, slike i putovanja!

Jedan km nizvodno od izvora, kod sela Rakitnica, prima svoju prvu lijevu pritoku Bereg, koja se u svom gornjem toku zove Sušica. Na ušću Berega u Rakitnicu obrazovao se travertitni prag i vodopad visine 10 do 12 metara.

Hidrogram proticaja vrela Bereg i padavine za kišomjernu stanicu Sokolac

Izvor Bereg (Qmin 400 l/s),

Između brda Veliki Kom i Mali Kom prima potok Gračanicu. U Rogatici prima Gračanicu, takođe potok, koji se u srednjem i gornjem toku zove Sutjeska. Nizvodno od Rogatice prima Zaganovički potok, te još neke povremene tokove. S desne strane Rakitnica prima Gučevski potok (Radavu), kod sela Šena Krena, u Rogatici potok Toplik i Tucin potok kod sela Kujundžijevića.

Gračanica

Hidrogram proticaja i temperature izvora /vrela Toplik

Vodopad na ušću Berega u Rakitnicu

Od današnjeg izvora Rakitnica je usjekla svoje korito u dnu stare fosilne doline i širi se obrazujući aluvijalnu ravan koja posle 1 km prelazi u rakitničko proširenje, širine od 100 do 300 metara. Samo proširenje je tektonskog porijekla.

Od ušća Berega u Rakitnicu, dolina se sužava u jednolično klisurasto udubljenje sve do ulaska u rogatičku kotlinu kod sela Podgaj, te u tom dijelu obrazuje proširenje, koje djeluje kao zasebna kotlina, mada je u stvari samo dio rogatičke kotline. Iz podgajskog proširenja skreće prema istoku gdje je između Velikog Koma i Malog Koma usjekla sutjesku koja je kod sela Zakomo skoro kanjonastog karaktera.

Rakitnica- Guvnine(kod Perovića mlina)

Ulazak u klisuru-između brda Komića i Koštice

"Ujića mlin" na rijeci Rakitnici (izmedju brda Komića i Koštice)

Stari Mlini ispod Koma na Rakitnici

Strane klisure i kanjona su strme, visoke 220 metara, sa mnogo sipara i nekoliko manjih pećina. U ovom dijelu rijeka ima veliki pad i ima klisurasti izgled sve do sela Podplješevica, sjeverno od Rogatice. Od sela Lukavac do Rogatice, Rakitnica presjeca kotlinu poprečno, pritom meandrira i pravi nekoliko ada u Kolovratu.

U 2016 godini završeni su radovi na regulaciji rijeke Rakitnica od izvorišta „Ziličina“ do Sportsko-rekreacionog centra u dužini od 4520 metara.

Dio toka rijeke kroz Rogaticu je uređen i reguliran od 1968-1974 godine. Pored regulacije Rakitnice izvršena regulacija toka potoka Gračanice i Toplika. U centru grada, na Rakitnici je kupalište Zakula, gdje se rijeka račvala na dva dijela. Jedan krak (lijevi) je išao za kupalište, a drugi (desni) za vodenicu. Izgradnjom kupališta očišćeno je i prošireno korito, napravljena betonska brana sa daskama za zatvaranje. U ljetnom periodu u jutro bi se brana zatvarala, a naveče bi se voda iz brane ispuštala. Izgrađena je kafana i desetak kabina za presvlačenje. Dubina vode je bila od 50 cm do tri metra. Tu se nalazio prostor za sunčanje i sjedenje. Na vodi je bilo više čamaca u raznim bojama i raznim imenima (gusar, lasta, galeb i dr.).Nije vršena naplata, osim za korištenje kabine. Na kupatilu, pored usluge kafane, prodavali su se pereci, slatkiši i dr. Bile su postavljene i trambuline za skokove u vodu. 

U 2012 godini otvoreno je novo gradsko kupalište koje je zаmijenilo  improvizovаno kupаlište u Zаkuli koje je izgrаđeno polovinom osаmedesetih godina prošlog vijekа sа dvije velike mаne – uvijek hlаdnom vodom i velikim količinаmа muljа kogа je donosilа Rаkitnicа. Novo kupаlište imа neprаvilаn oblik sа ukupnom površinom vodenog „ogledаlа“ oko dvije hiljаde kvаdrаtnih metаrа podijeljenih u dvije dubinske zone – gornju zа djecu i neplivаče do 75 i donju zа odrаsle i bolje plivаče do 160 centimаtаrа. Vodenа аkumulаcijа od oko 3.500 kubnih metаrа stvаrаće se sа dvije montаžno-demontаžne ustаvne brаne – gornjа ulаznа i donjа izlаznа sа drvenim tаlpаmа postаvljenim u čelične nosаče.

Ušće Gračanice/Sućeske u Rakitnicu

Donja ćuprija na Rakitnici

Kod sela Zaganovića, južno od Rogatice, dolina se jako sužava. Rijeka ulazi u kanjon dužine 1 km koji se završava kod Tucina potoka. Strane doline u ovom suženju su visoke oko 150 metara, a na stranama su javljaju krški izvori i pećine. Suženje kojim se dalje probija rijeka je klisurasto. Po izlasku iz ove klisure dolina prelazi u kukavičko proširenje kotlinskog karaktera.

Vakufski mlin na drugom mostu od Rogatice prema Kukavicama.

Nizvodno od nekadašnjeg kupališta Bigalj-Kukavice

Kukavice

Kukavičko proširenje je izgrađeno od sedimentnih tercijarnih naslaga u kojim se nalazi i slojevi mrkog uglja različite močnosti. Iz tog proširenja rijeka se ponovo probija kroz krečnjake i dolomite kod sela Tušine, pri čemu obrazuje kratak  kanjonski prolaz čije vertikalne strane iznose 300 metara. Lijevo, na strmin stranama, ima nekoliko manjih pećina. Zatim se strane rijeke ponovo razmiču i šire sve do ušća u Praču.

Ušće Rakitnice u Praču - Sastavci

U gornjem toku Rakitnica ima dinarski smjer (sjeverozapad – jugoistok), a u srednjem i donjem toku njen opći smjer je sjever – jug. Skretanje je posljedica rasjedanja i spuštanja zemljišta, a i kasnijeg usjecanja jezerskih otoka iz oligomiocena

Veći dio sliva rijeke Rakitnice, posebno onaj koji gravitira rogatičkom kotlinskom erozionom proširenju grade oligomiocenske molasne facije, koje čine klastiti i krečnjaci. Na površini ovih naslaga istaložene su mlade kvartarne naslage sadržane u aluvijima i riječnim terasama. Mlađe neogene molasne i kvartarne naslage u dolini Rakitnice i njenih pritoka imaju ulogu hidrogeoloških izolatora. Na osnovu hidrogeoloških odlika sliva, može se reći da preko 90% njegove površine se nalazi u hidrološkim izolatorima, pa je doticanje uglavnom površinsko. Ovakva hidrogeološka pozicija ukazuje na postojanost orografskih razvođa, osim u nekim segmentima Glasinca i djelimično Devetaka hidrološki su neodređena. Razlog tome je karbonarna podloga, koja vrši podzemnu bifurkaciju, pa su orografska razvođa samo pretpostavljena i prenešena su u unutrašnjost.

Sliv Rakitnice predstavlja orografski kontinuirano nagnute morfostrukture Romanije sa Glasincem prema jugoistoku, Devetaka, prema jugu i Sjemeća prema jugozapadu. Ove morfostrukturene padine su horizontalno raščlanjene riječnim dolinama Rakitnice i njenih pritoka. Na horizontalno raščlanjenje uticali su rasjedi, kojim je određena glavna dolina i njene značajnije pritoke Bereg i Sutjeska (Gračanica). Dolina Rakitnice sa pritokama je rasjednog oblika pa se na osnovu ovoga, može suditi da je rasjedno predisponirana i da je naknadnim erozionim procesima dovedena u današnji izgled.

Ona predstavlja evolucionu sukcesiju spajanja jezerskih kotlina, fluvijalnim usijecanjima klisura i kanjona između njih, u jedinstvenu riječnu dolinu. Time se dolina Rakitnice odlikuje polifaznim nastankom. Najznačajnija kotlinska proširenja su; rogatičko kotlinsko proširenje na rijeci Rakitnici, a na pritoci Sutjesci šatorovačko i osovsko kotlinsko proširenje.

Kako se Rogatička kotlina, nalaze u neogenim, odnosno miocenskim naslagama, to upućuje na zaključak da je ona imala jezersku fazu. Tokom miocena, u pred fluvijalnoj fazi razvoja doline Rakitnice, u ovoj kotlini vjerovatno je egzistiralo miocensko jezero. Najznačajnije kanjonasto suženje Rakitnice je ono između Rogatice i ušća u Praču. Dolina Rakitnice, u nekim segmentima  imaju odlike epigenetskih dolina, a u donjem toku prema ušću u Praču ima odlike krške sufozione doline preobraćene iz ponorskog pećinskog u površinski krški tok.

Područje sliva Rakitnice pripada umjereno toploj i vlažnoj klimi (Cfb), dok više nadmorske visine prema orografskim razvođima prelaze u vlažne borealne klime sa svježim ljetima (Dfc). S obzirom da vode Rakitnice dreniraju iz planinskog sliva, to je logično da je on u fitogeografskom pogledu pripada planinskoj fluorističkoj oblasti. Od najnižih nadmorskih visina planinskim vijencima na orografskim razvođima smjenjuju se vegetacijski pojasevi, uslovljeni zakonomjernim opadanjem temperature sa porastom nadmorske visine.

Na osnovu godišnjih vrijednosti proticaja, uočava se da period visokih voda traje od februara do maja, što je posljedica sniježne retenzije i povećane količine padavina u tom razdoblju. Niske vode su u periodu od juna do decembra. Maksimalni proticaji se javljaju u martu i aprilu, dok se minimalni proticaji na Rakitnici javljaju u augustu i septembru. Na rijeci Rakitnici je predviđena izgradnja dvije male hidroelektrane (MHE), MHE "Ušće" i MHE "Podgaj".

Rakitnica se znala izliti za vrijeme proljetnih i jesenjih kiša.  Zabilježena je poplava iz 1878 i 1937 godine sa katastrofalnim posljedicama. Tako veliku količinu vode nije moglo prihvatiti korito rijeke, pa je bujica sve pred sobom nosila i uništavala mostove, mlinove, kuće, usjeve. Niži dijelovi grada bili bi pod vodom. 

Tabela 1. Srednja vrijednost proticaja rijeke Rakitnice od 1982.-1990. godine (m³/s)

(Izvor podataka FHMZ Sarajevo)

poplava 2013.g