27.01.2011.

Zanimljivosti koje možda niste znali o Rogatici

*Prenošenje teksta je dozvoljeno samo uz navode izvora i linka koji vodi na izvorni tekst




Prvi hotel ...

Prvi hotel u Rogatici otvoren je 1900.godine, njegov vlasnik bio je čeh Franjo Jakuš. To je bio hotel sa restoranom za ishranu vojske , građanstva i sreskih činovnika i kupatilom evropskog standarda (kada, tuš i topla voda). Ovaj hotel 1911.godine Franjo Jakuš prodaje Bećiru Čapljiću a on gradi novi savremeniji hotel 1913.godine. Treći hotel 1935.godine otvorio je Milan Pešikan iz Sarajeva.




 


Otvorena muslimanska “Čitaonica – Kiraethana

Otvorena muslimanska “Čitaonica – Kiraethana” 1898.godine, U njoj se sastajalo, diskutiralo, čitalo novine, držala predavanja.




Prvi bioskop...

Prvi bioskop otvoren je 1940.godine u Sali hotela " Rogatica"




Ekspoloatacija uglja...

U 1919.godini otpočela je eksploatacija ugljenokopa u Kukavicama kod Rogatice, a 1928. godine preko brda Kulete izgrađena je žičara za direktno transportovanje uglja vagonetima na željezničku stanicu Mesići. Tu je podignuta i zgrada za smještaj termoelektrane (sa dvije lokomobile) i za separaciju






Prva sijalica u Rogatici...

Prva sijalica u Rogatici je zasijala 1934.godine putem dalekovoda i trafostanice na Topliku koja i danas postoji. Te, prve, sijalice su postavljene u glavnoj ulici, a svijetlo su dobili zgrada sreza, bolnica, oficirski paviljon, pošta, škola, hoteli i kafane i kuće bogatijih rogatičana: Mile Gluhović, Veso Čavarkapa, Lazar Đokić, Juroš Malović, dr. Božo Bulajić, Hajraga Vejzagić, Edhem Šehović, advokat Klinger, učitelj Dragutin Ouska i drugi. Cijena uvođenja ,,lektrike,, koštalo je 4000 dinara, a poređenja radi za te pare su se mogla kupitu četiri dobra vola. Cijena kilovata tadašnje struje koštala je 4 dinara, a cijena 1 kilograma mesa koštala je tada 6 do 8 dinara, 4 jajeta 1 dinar a manji somun pola dinara.





Prvo javno kupatilo...

Prvo javno kupatilo ili hamam sagrađeno je prije 1528.godine pa slijedi konstatacija da je već te godine morao postojati barem jedan vodovod koji je opskrbljivao vodom ako ništa drugo, onda navedeni hamam.




Gradski vodovod...

Tokom 1905/1906.godine o trošku vojske i opštine izgrađen je moderan gradski vodovod u dužini od 4 km sa izvorišta u Seljanima odakle se i danas grad Rogatica dijelimično snabdjeva vodom. Iza 1908 godine izgrađena je i gradska kanalizacija.




Pilana

1900 godine u Rogatici niče prva pilana za preradu drveta Bećir-age Čapljića.





Ciglana

1900 godine  u Kovanju nadomak Rogatice počinje sa radom ciglana Nurbega Brankovića.


nova ciglana Nurbega Brankovića u Kovanju


stara ciglana Nurbega Brankovića na Živaljevini

Putevi



Vojne jedinice su 1879 god. izvršile potpunu rekonstrukciju puta Sarajevo-Rogatica-Višegrad u dužini 148 km.Odmah iza toga (1880. do 1883.)  izgraden je put Rogatica-Jabuka-Goražde u dužini od 26 km. U 1906 godini izgraden je i put do Mesica u dužini od 9 km.




Prvi ljekar u Rogatici...

O javnoj higijeni i zdravlju u prvo vrijeme su se starali vojni ljekari. Prvi civilni ljekar dolazi u Rogaticu 1883.godine. Od tada zapravo i počinje rad zdravstvene službe u narodu. Među prvim Bošnjacima koji su stekli visoko evropsko obrazovanje bili su i Rogatičani. Među njima je svakako najpoznatiji ljekar dr. Avdibeg Bukvica.





Prva autobuska linija...

Prva autobuska linija otvorena je 1940.godine na relaciji Sarajevo-Rogatica koja je dijelimično zamijenila fijakere za prevoz putnika i pošte. 






Rogatički srez

Od 1919 pa do 1949 godine Rogatički srez se prostirao na 1465,25 km² i obuhvatao je područja sadašnjih općina Rogatica i Sokolac te djelove općina Han-Pjesak (Podžeplje), Višegradske općine (Međeđa), Goraždanske općine (Ustiprača) i Paljanske općine (Hrenovica) i Prača.


 



Građanska škola

U Rogatici je 1926. godine otvorena građanska škola. To je bila jedina srednja škola u istočnoj Bosni, pa su je pohađali đaci iz okolnih srezova. Upisivani su bili samo oni đaci koji su osnovnu školu završili sa odličnim uspjehom.






Prve (najstarije) bilješke o stećcima u BiH

Najstarije bilješke o stećcima u BiH su sa područja rogatičke općine, iz prve polovice XVI. stoljeća , i to zahvaljujući poslanstvu austrijskog cara Ferdinanda I. koje je nekim diplomatskim poslom putovalo u Carigrad na susret s turskim sultanom Sulejmanom I, a čiji je član, kao tumač za latinski jezik, bio Slovenac Benedikt Kuripešić, koji je, prema bilješkama koje je vodio tijekom putovanja, godine 1530. sastavio putopis Itinerarium, u kojemu kratko opisuje stećke u Bosni, u selu Lađevine, blizu mjesta Rogatice. No to su ipak bile paušalne, kratke bilješke, čak i netočne (jer je Kuripešić pogrešno rekonstruirao natpise na stećcima, zapravo je to bila slaba rekonstrukcija narodnog predanja), ali ih svakako treba smatrati izuzetno važnima jer je riječ o najstarijim bilješkama o stećcima.






37 godina zaredom gradonačelnik Rogatice

Malo je ljudi koji su iza sebe ostavili trag koji se pominje i do današnjih dana. Čovjek koji je biran za gradonačelnika Rogatice na neposrednim izborima od strane svih građana 37 godina zaredom mora biti nesto posebno. Kada se  tome doda i podatak da je hadži Ahmed-beg (Hadzibeg) Bukvica bio nepismen i da se znao samo potpisati arebicom, onda je to možda i za knjigu Ginisovih rekorda.  Uvijek je nosio bosansko odijelo Stajao je na čelu Opštine i Opštinskog vijeća, koje je takođe birano od gradjana neposrednim i tajnim glasanjem. Bio je veoma pametan, uredan, disciplinovan i u pravom smislu poštovan covjek. Da nije tako ne bi bio biran za načelnika od svih stanovnika Opštine (muslimana, pravoslavaca, katolika, jevreja i ostalih) u svim mandatima od 1889. do 1926.


 


Najstariji muslimanski nadgrobni spomenici u BIH

Na ovom području nalaze se najstariji muslimanski nadgrobni spomenici (XV i XVI stoljeće),koji predstavljaju prelazni oblik od stećaka ka nišanima. Na nekima od njih nalaze se najstariji epitafi napisani na orjentalnim jezicima, a na tri su natpisi izvedeni bosančicom.


 



Prvi i jedini bošnjak koji je imao najviše vjersko zvanje u osmanskoj imperiji (Šejh-ul-Islam)

Rogatica se ponosi time što je iz nje potekao  Refik Mehmed ef. Hadžiabdić, prijašnji Šejh-ul-Islam, ili poglavar islamske hijerarhije u Carigradu, inače jedini bošnjak koji je imao najviše vjersko zvanje unutar osmanske imperije. Šejh-ul-islam je arapska riječ, zapravo kovanica od dvije riječi: šejh i islam. Leksički znači: starješina, učitelj islama, islamske nauke. Ovaj izraz, terminološki vremenom postaje službeni izraz za lice koje se smatra najvećim učenjakom svog vremena. Ukidanjem halifata u Turskoj 1924.godine, položaj šelhul-islama prestao je postojati. Rođen je 1813 godine u Rogatici, ocu mu je bilo ime Ali-efendija, a djedu H.Abdullah efendija. Umro 1871 godine u Istambulu. Sahranjen je, po želji i na prijdlog samog halife, na naročito počasnom mjestu, u blizini turbeta sultana Mehmeda II Fatiha, kod njegove monumentalne džamije u Istambulu. Ono što naročito ukazuje na Mehmed Refikovo osjećanje za svoj rodni kraj, jeste činjenica da je u Rogatici sagradio džamiju (Šejhislamija) i mekteb, i u tu svrhu, za njegovo podizanje i održavanje, osnovao i ostavio vakuf. 
« Mehmed Refik efendija je bio u poštenju i čistoći duše besprimjeran, u nauci visoko istaknut, u islamskom pravu posebno duboko učen. U životu ništa nije činio što bi mu umanjilo njegovu naučnu i moralnu vrijednost. Bio je oličenje vrline i uživao je opće dobro mišljenje o sebi...»



  


Šerijatske sudije iz Rogatice 

Rogatički Bošnjaci se posebno ponose time da je Rogatica srazmjerno broju Bošnjaka dala najviše (uz Ljubuški) šerijatskih sudija u Bosni i Hercegovini. Po broju apsolvenata u Šerijatskoj sudačkoj školi u Sarajevu Rogatica je na četvertom mjestu, iza Sarajeva, Tuzle i Visokog, a ispred Lubuškog, Mostara, Zenice, Foče, Brčkog, Travnika, Bihaća i drugih gradova. Nemamo tačan broj završenih  polaznika šerijatske škole iz Rogatice ali znamo da je iz Ljubuškog  završilo ukupno 18 polaznika, iz Mostara 15, Konjica 7, Nevesinja 6, Stoca 5 itd.


 



Najstarije sahrane pod tumulusima u Bosni i Hercegovini

 
Najstarije sahrane pod tumulusima u Bosni i Hercegovini potječu iz eneolitika (XX. – XVIII. st. p.n.e.) , Rudine u Rusanovićima i Gosinja planina na glasinačkom području (kod Rogatice), Ljeskova Glavica u Ljubomiru kod Trebinja, Naklo u Grabovici u Buškom Blatu (kod Duvna) i neki drugi


 


Muslimanska četa-prva ratna jedinica NOV sastavljena od boraca-Muslimana(Bošnjaka)

Muslimanska četa Romanijskog partizanskog odreda je prva ratna jedinica NOV sastavljena od boraca-Muslimana.Četa je formirana oktobra 1941 godine na Romaniji je od 60 boraca-Muslimana (Bošnjaka) iz sela Šatorovića, Okruglog, Osova i Tmornog Dola u rogatičkoj opštini. Inicijativu za formiranje ove  u to vrijeme jedinstvene čete dali su tadašnji članovi KPJ i organizatori ustanka Mujo Hodžić-Crni iz Šatorovića i  Ćamil Džindo i Rasim Džindo iz Okruglog. Do kraja 1941 godine u jedinicu je stupilo 103 borca-Muslimana iz ovih sela od kojih je 33 dalo živote u NOR-u, među kojima je i Narodni heroj Ragib Džindo.


Spomen-škola Muslimanskoj četi u Okruglom



  


Rogatica  – druga stekla status kasaba u BIH



U Sumarnom popisu iz 1516. godine Rogatica se nalazi u hasu sandžakbega. Ove godine prvi put susrećemo dvije izdiferencirane mahale: Mahalu džamije i Mahalu varoši Rogatica. Ovdje prvi put vidimo da Rogatica dobiva status kasabe. Do tog zaključka možemo doći na osnovu bilješke koja se nalazi uz podatak o Mahali džamije. Ispod broja muslimanskih kuća i neoženjenih napisano je resimler vermezler (ne plaćaju poreze). Ako uporedimo podatke o ostalim naseljima Bosanskog sandžaka, koja su do kraja 16. stoljeća stekle rang kasabe, vidjet ćemo da je Čelebi Pazar četvrta po redu kasaba, poslije Novog Pazara, Dimitrovice i Sarajeva. U užem dijelu Bosanskog sandžaka, koji danas pripada Bosni i Hercegovini Rogatica je druga kasaba, odmah poslije Sarajeva


 





Uzglavni nišan Mustafe age-bega se može ubrojiti među najviše nišane u B i H

Uzglavni nišan Mustafe age-bega, sina Deli Husrev-Paše u selu Šetići  visok je 3,70 metara, pa se može ubrojiti među najviše nišane u Bosni i Hercegovini. Poznata su jedino dva nišana nešto malo viši od ovog. To su nišani: Bašića Mustafe na Jakiru kod Glamoča u kojeg je uzglavni  nišan visok 4,20 metara, kao i nišan u Kruševcima, na putu  iz Alibegovića prema Knežini, visok je 3,80 metara. Razmak između uzglavnog i nožnog nišana Mustafa aga-bega iznosi 5 metra što je jedinstven i karakterističan primjer, a taj razmak je stavljen svakako radi simetričnosti ovako visokih nišana.







Pećina Govještica (Dugovještica) u kanjonu Prače najduža pećina u BiH

Pećina Govještica (Dugovještica) u kanjonu rijeke Prače kod Rogatice, po svojoj morfologiji, veličini i jedinstvenim pećinskim ukrasima, predstavlja nedovoljno iskorišćeno prirodno blago, koje bi moglo da bude jedan od nosilaca turističkog razvoja Rogatice. Tajne nikada do kraja istražene pećinske ljeepotice Govještice, čiju su divlju prirodu ukrotili obronci planine Gosine i veličanstveni kanjon rijeke Prače, ne prestaju da ostavljaju bez daha sve veći broj istraživača, speleologa i avanturista iz cijelog svijeta, čije je interesovanje za ovaj do sada neviđeni geomorfološki dar prirode iz godine u godinu sve veće. . Istraživanja su pokazala da geomorfologija Govještice ima veoma značajne prirodne, naučne i impozantne estetske vrijednosti. Većina pećine prekrivena je ukrasima velike estetske vrijednosti, kako zbog oblika tako i zbog njihovih dimenzija. Pojedini prolazi u pećini ispunjeni su prelijepim kristalima kalcita i neobičnim heliktitima. Pećina ima još potencijala za nova istraživanja, kako sa stanovišta istraživanja novih, neotkrivenih kanala, tako i sa stanovišta nauke – kaže Simone Milanolo, vođa grupe italijanskih speleologa. Istraživanja tokom petnaestodnevne ekspedicije od 10 do 24 avgusta 2013. godine  potvrdila su predviđanja  da je to trenutno najduža pećina u Bosni i Hercegovini sa dužinom od 9.682 metara.







ODLIKOVANJE ZA ROGATIČKU MUALLIMU OD PRIJE STOTINU GODINA 
 
Rogatička  muallima Uzejfa-hanuma Jamaković odlikovana je počasnom kolajnom  22 maja 1903. godine, od strane Nj.C. K. Visočanstva Franje Josipa I za svoj četrdesetogodišnji predan prosvjetni rad u mektebu. „19. februara 1903. god. gradonačelnik Rogatice h. Ahmed-beg Bukvica predložio je Uzejfa-hanumu Jamaković za odlikovanje, uz zapisničko svjedočanstvo h. Eminage Eminagića (72 god.) i Selim-bega Brankovića (68 god.) iz Rogatice, koji su posvjedočili da znaju Zejfa-hanumu Jamaković da preko četrdeset godina podučava žensku djecu u mektebu i da je podučavala i njihove kćeri.“ Austro-ugarska vlast kao strana i nemuslimanska nalazila je za shodno i potrebno da pohvali trud, rad i pregalaštvo jednu mu’allimu u provinciji, i vrjednuje njen doprinos prosvjeti i kulturi, čak konkurentskoj orijentalnoj. Ovaj dokument čuva se u Arhivu SRBiH u Sarajevu (Fond Zemaljske vlade, S-31-2/10 br. 34498/1903).





 Jedan od najvećih stećaka u BiH

Stećak uglednog vlastelina Vlatka Vlađevića iz Lađevina spada među nekoliko najvećih sanduka sa postoljima. On je dugačak 295, širok 130, a visok 142 cm. Postolje mu ima ove dimenzije: 375 x 161 x 68 cm. Prema tome, volumen spomenika iznosi 8,64 m³ a težina 24 192 kg.
.






Prvi pomen Rogatice



Rogatica se prvi put spominje augusta 1425. godine kao odredište karavana koji se kretao iz Dubrovnika. Vlasi Klapac Stanković i Pokrajac Milićiević obavezali su se dubrovačkom vlastelinu Andriji Bobaljeviću da će njegovih jedanaest tovara tkanina i druge robe prevesti za pet perpera po tovaru do Rogatice koja se nalazi u Bosni, pored Borča, ili do Glasinca, do crkve u Glasincu. Uz tovare će ići Radivoj Bogulinović

„Clapaç Stanchovich promisit et se obligauit super se et omnia sua Andree Petri de Babalio deferre cum equis et animalibus suis ex Ragusio usque ad loco qui dicitur Rogatiçe in Bosna supra Boraç aut usque ad locum qui dicitur Glasinaç ad ecclesiam qua ibi est prout voluint et precepit Radivoi Bogulinovich qui iturus est cum ipsis salmas, salmas undecim pannorum et mercantiarum ... yperperorum quinque grossorum sex pro qualibet salma ... Et Pocraiaç Milichievich super se et bona sua se obligauit ad predicta simul cum dicto Clapaç“
  • (15. august 1425. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Diversa Cancellariae, Svezak XLIII, Folija 180v-181. 






Rogatica - Kraj II svjetskog rata

Tokom Drugog svjetskog rata Rogatica je praktično sravnjena sa zemljom. Od javnih objekata ostale su zgrade narodne osnovne škole, dvije oštećene i oskrnavljene džamije, Čaršijska i Arnautovića, te dvije crkve: pravoslavna i katolička. Iz drugog svjetskog rata treba pomenuti podatak, da je od ukupno 136 rogatičkih sela potpuno spaljeno 77, a djelimično 42. Od predratnih hiljadu stambenih objekata u gradu, kraj II svjetskog rata "uspravno" je dočekalo svega 45. Broj stanovnika u gradu 9 maja 1945 bilo je svega 67.





Zehra Alispahić-prva žena koja je doktorirala na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu



Dana 18. 6. 2014. godine na Fakultetu islamskih nauka magistrica Zehra Alispahić je uspješno odbranila doktorsku disertaciju o temi „Arapski prijedlozi i semantika glagola u Kur'anu“, pred komisijom u sastavu: dr. Mehmed Kico (mentor), dr. Mejra Softić, dr. Jusuf Ramić, dr. Enes Karić i dr. Amrudin Hajrić, postavši tako prva žena koja je doktorirala na na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.







 Rogatica - Najveći broj dvojnih stećaka



Od ukupno  48 evidentiranih dvojnih stećaka, na području opštine Rogatica nalazi se 13 primjeraka. Od 13 primjeraka dvojnih stećaka, 9 je u obliku dvostrukog sanduka,  3 u obliku kombinovanog sljemenika i sanduka i jedan dvostruki sljemenik.



Savjetovanje Vrhovnog štaba Jugoslavije sa rukovodstvom NOP-a u Bosni i Hercegovini
 
25.12.1941. godine u Rogatici je održano savjetovanje Vrhovnog štaba Jugoslavije sa rukovodstvom NOP-a u Bosni i Hercegovini o daljem radu na stvaranju i jačanju partizanskih odreda i narodnooslobodilačkih odbora. Odatle je atomski fizičar Pavle Savić uspostavio prvu radio vezu sa Moskvom, a Tito je tu imao i prvi susret sa prvim obavještajcem Kominterne za Balkan, Josipom Kopinićem. U znak sjećanja na taj historijski datum u Rogatici su godinama održavani Rogatički dani kulture.







 Najranije poznate vijesti o hadžijama iz Rogatice

Najranije poznate vijesti o hadžijama iz Rogatice imamo početkom 16. stoljeća, doduše samo jedno lice, i to hadži Jusuf, sin Karagoza. Moglo bi se reći da se broj hodočasnika vremenom povećavao. U Rogatici je nešto kasnije dokumentirano 5 hodočasnika. Međutim porast grada ni u Rogatici ne prati porast broja hadžija. Premda je primjetan neznatan porast do kraja 16. Stoljeća ipak je to nesrazmjerno povećanju grada, što se može okarakterizirati kao stanovita stagnacija. Jer se s povećanjem broja domova očekuje i više hadžija u odnosu na dokumentiranih sedam slučajeva.




Nema komentara:

Objavi komentar