Pećina Banj Stijena (Mračna pećina)

Autor: Mirsad Durmišević
PDF  https://app.box.com/s/aw512prq7c22nucrra400khu4opr7x4e

Pećina Banja Stijena  (kat br.1355) sa pećinom Govještica (kat.br.1752) predstavlja složen speleomorfološki sistem koji još nije u cjelosti istražen. Posmatrano u planu, pećina je razgranata i sastoji se iz ulaznog kanala, nekoliko većih galerija i više manjih kanala koji ih spajaju. Ulaz pećine je na 597 m.n.v., a ukupna dužina pećinskih kanala iznosi oko 1200 metara. Bogata je atraktivnim pećinskim nakitom koji sačinjavaju bigrene kade, salivi, stalaktiti, pećinski stubovi, pećinsko mlijeko. Po bogatstvu i raznovrsnosti pećinskog nakita jedna od najljepših pećina u BiH. Pećina je izgrađena u stijenama srednjotrijaskih karbonatnih masa. Po dužini presjek kanala ukazuje na relativno malu visinsku razliku nagiba i uspona kanala u odnosu na ulaz.

Pećinsko mlijeko

"Pećina Banja Stijena" nalazi se teritoriji opštine Rogatica, u blizini sela Banja Stijena u liticama kanjona rijeke Prače, na lijevoj obali, oko 1,5 kilomerara uzvodno od bivše željezničke stanice Banja Stijena na nadmorskoj visini 590 metara. Ulaz u pećinu nalazi se oko 50 metara nad rijekom. Lokalno stanovništvo je naziva i Mračna pećina. Stepenice i kapija na ulazu su postavljeni između dva svijetska rata.

Mračna pećina je poznata od početka XX stoljeća, kada zbog izgradnje pruge kroz kanjon Prače, ona dobiva određeni turistički interes. Ovaj kraj je detaljno istražio J. Daneš 1917. godine po nalogu vojne uprave, obišao mnoge pećine i zabilježio brojne posjete austrijskih speleologa, ali i tradiciju po kojoj su “Mračnu pećinu često posjećivali turisti iz Sarajeva” (Daneš, 1921). Također, iz tog ranog razdoblja u literaturi je spomenuto nekoliko biospeleoloških kao i paleontoloških istraživanja, koja završavaju otprilike u razdoblju 1960-1970.

Opis morfoloških karakteristika pećine Banja Stijena prikazan je na osnovu sledećih izdvojenih podcjelina:

- Ulazna kanal i ulazna dvorana;

- Glavni kanal;

- Splet sporednih kanala;

- Pećina Govještica.

Ulazni kanal i ulazna dvorana

Ulaz u pećinu Banja Stijena je uski kanal, vještački proširen, širine 1,20 m i visine 1,50 m. Dužina ulaznog kanal iznosi 15 m. Iza hodnika se silazi betonskim stepenicama u ulaznu dvoranu 8 metara nižu od ulaznog kanala. Betonske stepenice su napravljene prije drugog svjetskog rata kao i metalna kapija koja se nalazi na ulazu u pećinu. Po podacima u literaturi ova pećina je bila posjećivana od strane turista iz Sarajeva prije prvog svjetskog rata što je i bio razlog da se kapija postavi na ulaz u pećinu i na taj način zaštiti bogat pećinski nakit koju ukrašava dvorane. Na izlasku iz ulaznog kanal nalazi se, na desnoj strani zida, rijetka i interesantna vrsta pećinskog nakita u obliku ljepljive bijele paste koja se naziva ”pećinsko mlijeko”. Mehanizam nastanka ove rijetke vrste akumulativne pojave još uvijek nije u cjelosti objašnjen. Ulazna dvorana je najveća dvorana cijelog podzemnog sistema Banje Stijene. Dugačka je oko 40 m, široka 10 m, sa visinom plafona od 6-8 m. U ovoj dvorani se nalazio prvobitni ulaz u pećinu koji su tokom vremena zatrpali nanosi zemlje. Dvorana je bogato ukrašena stropnim pećinskim nakitom, posebno stalaktitima.

Glavni kanal

Glavni kanal je relativno prostrani kanal sastavljen od niza dvorana i kanala koji se spajaju sa sporednim kanalima. Dvorane su izuzetno bogate raznim vrstama pećinskog nakita, pećinskim stubovima, salivima, stalaktitima, stalagmitima, draperijama, koralnim nakitom i bigrenim kadama. Boja pećinskog nakita je uglavnom crvenkasto-siva, a česti su i interesantni oblici izgađeni od čistog kalcita, bijele boje. Prema šturim opisima pećine, u najudaljenijim dijelovima se nalazi veliko jezero. Grafiti u formi potpisa austrijskih posjetilaca, koji datiraju sa početka prošlog vijeka, mogu se vidjeti u udaljenim dijelovima pećine.

Splet sporednih kanala

Sporedni kanali se odvajaju na više mjesta od glavnog kanala i na pojedinim mjestima se dosta približavaju, posmatrano u planu pećine u odnosu na topografsku površinu, zidovima1kanjona rijeke Prače. Prema oskudnim publikovanim podacima istraživanja i mjerenja pećine Banja Stijena, utvrđena je veza završnih dijelova pećine sa pećinom Govještica (Kanaet, 1963).

Pećina Govještica

Pećina se nalazi na lijevoj strani rijeke Prače, nekoliko stotina metara nizvodno od ulaza u pećinu Banja Stijenu. Ulaz se nalazi na 583 m n.v. Veliki ulaz u Govješticu je formiran u obliku nadsvoda dugog 30 m u kome se nalazi i jedan sporedni ulaz. Iza ovog dijela ulazi se u veliku, gotovo kružnu dvoranu dugu oko 40 m, na čijem kraju sa nalazi jezero približno kružnog oblika, prečnika oko 10 m. Istraživač Daneš, pretpostavlja da se podzemne vode rječice Rešetnice, koja ponire na Glasinačkoj visoravni, pojavljuju ovdje u Govještici. Za vrijeme otapanja snijega nivo vode jezera podigne se za 3 metra i tada voda ističe slapom iz prostranog ulaza u pećinu

Podatci o ovoj pećini se pojavljuju već početkom 20. Vijeka, kada su Austrijanci počeli gradnju pruge na ovom području. O tome svijedoče potpisi unutar pećine iz ovog perioda. Pisani podaci o paleontološkim istraživanjima datiraju iz 1918/1919. godine, a ostavio ih je Daneš. Istraživanja koja je ovaj autor sproveo imala su za cilj utvrđivanje vrste i količine gline i fosilnih ostataka kostiju zbog mogućnosti iskorištavanja ovih materijala za specijalne namjene, odnosno proizvodnju baruta. Tom prilikom je u Ulaznoj dvorani pronašao manju količinu kostiju pećinskog medvjeda (Ursus spelaeus).Velike zasluge u istraživanje pećinskih insekata ima Viktor Afelbek, kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu. U pećini  su pronađeni  pećinski insekti: Anophthalmus (Duvalis) kauitianus, Pholeuonopsis setipennsis, Bathuscia kaunti.
 Najlakši prilaz pećini je od stare željezničke stanice Banja Stijena makadamskim putem uzvodno oko 500 metara (bivša trasa uskotračne pruge). Na tom mjestu se mora pregaziti rijeka (za turističku eksploataciju bi bilo potrebno napraviti most) i nakon još 100 metara uzvodno stiže se do pećine.

U široj zoni pećine nisu primjećeni uticaji čovjeka u novije vrijeme, što je i razumljivo s obzirom da su tokom rata 1992-1995 nasijana minska polja, koja još uvijek onemogućavaju siguran dolazak do pećine.

Na osnovu pravilnika o ketegorizaciji prirodnih dobara i preporukama Nacionalnog savjeta za geo-nasleđe RS i evropske asocijacije za konzervaciju geološkog nasleđa (Progeo)a cijeneći činjenicu da suštinska obilježja pećine Banja stijena po većini kriterijuma imaju visok rang u trostepenoj skali vrednovanja, i da ovo područje može uspješno razvijati zaštitne i druge dozvoljene funkcije, predlaže se svrstavanje pećine Banja stijena u prirodna dobra od velikog značaja, odnosno prirodna dobra II kategorije - objekat geonasljeđa nacionalnog značaja.

 U 2012. godini nastavljena su speleološka istraživanja u Mračnoj pećini u kanjonu Prače (istraženo i topografski snimljeno oko 1100 m kanala) Pećina je dovedena u vezu sa obližnom pećinom Govješticom sa pretpostavkom da su nekada činile jedinstven pećinski sistem (međusobna udaljenost 4 m). U pećini su nađeni ostaci crva Marifugia cavatica, daleko izvan dosadašnjeg poznatog areala rasprostiranja. Također su nađene i kosti pećinskog medvjeda Ursus spelaeus

 
.