22.01.2011.

Nekropole stećaka u Rogatici

Autor: Mirsad Durmišević


Iako će stećci, nadgrobni spomenici nastali u srednjem vijeku, najvjerovatnije biti kandidirani za listu svjetskog nasljeđa UNESCO-a, u Bosni i Hercegovini ne postoje podaci "svježiji" od 30 godina o njihovom stanju i broju, upozoravaju stručnjaci. Prema posljednjem istraživanju, rađenom prije čak 30 godina, u BiH ima oko 60.000 stećaka. Od osamdesetih godina prošlog stoljeća niko ozbiljnije nije istraživao ove vrijedne bh. spomenike, niti je vršio njihov popis, i ako vremenom nestaju. Stećci su svojom veličinom, ukrasnim elementima i brojnošću svjedočili o snazi, položaju i utucaju onih nad čijim posmrtnim ostacima su podizani. U Bosni i Hercegovini po brojnosti stećaka prvo mjesto zauzimaju hercegovačke općine Nevesinje i Konjic sa 3000 do 4000 primjeraka, dok se od bosanskih općina sa 2628 stećaka,  na 88 lokaliteta ističe Rogatica. Gledajući po oblicima tu je 176 ploča, 2165 sanduka, 264 sljemenika i 23 stubova. Ukrasi se nalaze na jednoj ploči, 77 sanduka i 27 sljemenika. Mjereći po tome i broju grupnih, u nekropolama okupljenih, ali i samaca, stećaka, područje opštine Rogatica bilo je gusto naseljeno. Dokaz za to su brojne nekropole rasute širom opštine.


Najveća je svakako ona u selu Varošišta, nedaleko od srednjovjekovnog grada Borča. Tu je i impozantna nekropola u Lađevinama. Dva stećka u obliku sarkofaga nad grobovima Vlatka Vladjevica i nekog Miošića sa svojom ljepotom i dimenzijama naročito su se isticala, a 1914. godine su prenesena u Sarajevo i nalaze se u bašti Zemaljskog muzeja i predstavljaju najkarasteričnije i najreprezentativnije dokumente o običajima , pismenosti i umjetničkim težnjama tadašnjih žitelja ovog kraja.


Stećak uglednog vlastelina Vlatka Vlađevića spada među nekoliko najvećih sanduka sa postoljima. On je dugačak 295,širok 130, a visok 142 cm. Postolje mu ima ove dimenz·ij e: 375 x 161 x 68cm. Prema tome, volumen spomenika iznosi 8,64 m³, a težina 24 192 kg.
Na nekropoli u Varošištu je ostao stećak sa likom konjanika i njegovog vodića, a koji je Radenko Mišević oslikao na naslovnoj stranici monografije "Rogatica"
Stećci su grupisani oko starih naselja i u njima su manje ili veće nekropole.. Najviše ih je u okviru nekropole Mramorje, na lokalitetu Živaljevići, selu Vragolovi, Han Stjenicama, Staroj Gori.  Ali stećaka ima još na nekoliko mjesta: Ilijek kod Borka, Burati, Ljubomišlje, Ribioc, Pripećak, Pešurići, Solakovići, Brankovići, Izborne, Dobrače, Banja Stijena, Osovo, Okruglo, Vrlazje, Rakitnica, Lepenica, Sjeversko i Seljani, samo su dio te kulturne baštine. Od svih registrovanih jedino je pod zaštitom države nekropola Borak kod Burata. Manji broj ovih stećaka bogato je ukrašen ornamentima, reljefnim ukrasima, likovima ljudi, motivima iz prirode, raznovrsnim simbolima. Pored likovnih formi izraženih u kamenom reljefu, neki od stećaka imaju i pisane poruke i simbole.Ono što impresionira i stručnjake i posjetioce ovih lokaliteta je upravo brojnost stećaka, raznovrsnost oblika i formi, likovni sadržaji, nagovještaji raznih poruka ovih nadgrobnika, epigrafike i posebno, zbog dekorativne klesarske obrade i opreme. Stećci i iz rogatičkog kraja su naročito važni zbog toga.Na području Rogatice postojala je i posebna klesarska radionica. Glavna obilježja klesara oko Rogatice se sastoje u velikom broju sljemenjaka i sanduka, često kombinovnih u funkciji dvojnih nadgrobnika. Među reljef.nim motivima najviše ima polumjeseca, krstova, mačeva, dvostrukih spirala i jabuka. Područje oskudijeva figuralnim predstavama, a uopšte nema scena, arkada, ni povijene lozice sa trolistovima. Sa područja Rogatičke općine u bašti Zemaljskog muzeja nalazi se šest stećaka koji predstavljaju najkarasteričnije i najreprezentativnije dokumente o običajima , pismenosti i umjetničkim težnjama tadašnjih žitelja ovog kraja
Stećci sa područja Rogatičke općine u bašti Zemaljskog muzeja

Najstarije bilješke o stećcima u BiH su sa područja rogatičke općine, iz prve polovice XVI. stoljeća, i to zahvaljujući poslanstvu austrijskog cara Ferdinanda I. koje je nekim diplomatskim poslom putovalo u Carigrad na susret s turskim sultanom Sulejmanom Drugim, a čiji je član, kao tumač za latinski jezik, bio Slovenac Benedikt Kuripešić, koji je, prema bilješkama koje je vodio tijekom putovanja, godine 1530. sastavio putopis Itinerarium, u kojemu kratko opisuje stećke u Bosni, u selu Lađevine, blizu mjesta Rogatice. No to su ipak bile paušalne, kratke bilješke, čak i netočne (jer je Kuripešić pogrešno rekonstruirao natpise na stećcima, zapravo je to bila slaba rekonstrukcija narodnog predanja), ali ih svakako treba smatrati izuzetno važnima jer je riječ o najstarijim bilješkama o stećcima.


Varošište


Sjeversko
Lađevine


Burati


Batovo


Rakitnica



Stara Gora


Ljubomišlje

Šiljak - Kopljevići



Šljivno




Nema komentara:

Objavi komentar