Redžep-pašina kula u Žepi

autor: Mirsad Durmišević

Redžep-pašina kula nalazi se u selu Žepi, na lijevoj obali rijeke Žepe, u neposrednoj blizini poznatog mosta, tačnije, nove lokacije ovog objekta. Nalazi se nasuprot starom gradu Vrataru koji se nalazi na udaljenosti od 5 km istočno od kule. U selu Duvarine na udaljenosti oko dva kilometra od Redžep-pašine kule su ostali samo tamelji još jedne kule. Po legendi su ove dvije kule bile povezane podzemnim tunelom.

Preciznih podataka o vremenu gradnje Redžep-pašine kule u Žepi nema, ali arheolozi i historičari kažu da je takvih objekata po Bosni bilo u XVII i XVIII vijeku. Postoji predanje da je kulu gradio izvjesni Redžep-paša, pa je po tome i dobila današnje ime. U podrumu objekta bila smeštena tamnica, a u kartonu objekta, koji je uradio Zavod za zaštitu spomenika, u dijelu koji je vezan za povijest objekta, stoji podatak da je u objektu kule najvjerojatnije “sjedio neki feudalac koji je imao svoj zijamet u ovom kraju”. Kreševljaković navodi da nije siguran kada su se ovakvi objekti počeli graditi, ali je siguran da ih je bilo po Bosni još u XVII. stoljeću. On navodi podatak da ih je početkom XIX. stoljeća bilo preko dvije stotine. U toku II. svjetskog rata, objekt je oštećen miniranjem, a civilno stanovništvo koje se sklonilo u njega poubijano. Nakon premještanja mosta na novu lokaciju, 1969. godine su izvršeni radovi i na sanaciji objekta kule.

Tokom proteklog rata u Bosni i Hercegovini, Žepa je bila enklava zaštićena rezolucijom Vijeća sigurnosti UN. U julu 1995. godine, Vojska RS je zauzela enklavu i tom prilikom je kompletno selo zapaljeno, pa tako i Redžep-pašina kula.

Redžep-pašina kula pripada rezidencijalnom tipu feudalnih kula ili «spahijskih» kula.

Kula ima kvadratnu osnovu čije vanjske dimenzije stranica, prema snimku iz 1959. godine, iznose 6,54 x 6,65 m. Mjerenjem na licu mjesta ustanovljeno je da dimenzije objekta na koti terena objekta iznose 6,23 x 6,30 m (mjereno u prizemnom dijelu objekta), što navodi na zaključak da je u posljednjih 50 godina došlo do nasipanja terena oko kule.

Kula je imala podrumsku i tri nadzemne etaže, od čega je na svakoj od etaža bila po jedna prostorija. Na temelju puškarnica koje su vidjive na objektu, može se zaključiti da su prve dvije nadzemne etaže služile za obranu objekta, dok je treća etaža bila namijenjena stanovanju, jer su na ovoj etaži izvedeni prozori orijentirani na sve četiri strane svijeta, sa južne strane je izveden doksat i na zapadnoj strani urađen kamin.

Podrumska etaža kule ima dimenzije 4,25 x 4,39 m. U južnom dijelu nalazi se pravokutni otvor, širine 65 cm, koji pod kutom od 45 stupnjeva vodi prema vani (hamamdžik ili zahod?), dok je sa južne strane izvedena puškarnica ili kako Kreševljaković naziva ove otvore - «mazgala». Dimenzije puškarnice iznose 40 x 5 cm, sa vanjske, i 84 x 80 cm sa unutrašnje strane. Debljina zida u podrumu iznosi oko 1,10 m. Svijetla visina podruma iznosi oko 2,50 m.

Prizemna etaža objekta ima dimenzije 4,37 x 4,78 m. Ulaz u kulu se nalazi sa istočne strane i kota ulaza podignuta je u odnosu na kotu terena za 2,84 m. Na objektu nema vidljivih tragova drvenog ili nekog drugog stubišta.

Dimenzije pravokutnih ulaznih vrata iznose 0,70 x 1,39 m. Na kamenim dovratnicima vidljivi su ostaci željeznih šarki koje su pridržavale željezni kapak koji je najvjerojatnije ugrađen posljednjom intervencijom iz 1969. godine. Sa unutrašnje strane vrata su širine 1,10 m i u bočnim zidovima su vidljivi otvori kroz koje je prolazila horizontalna drvena greda koja je imala zadatak da onemogući nasilno otvaranje vrata. Izvorna vrata nisu ostala sačuvana, ali se, na temelju analogije sa sličnim objektima, može zaključiti da su bila izrađena od drveta (najvjerojatnije četinarskog) i izvana okovana željezom.

Sa južne strane se nalaze ukupno tri puškarnice, dimenzija 43 x 5 cm, mjereno sa vanjske strane, dnosno 50 x 70, 60 x 70 i 60 x 75 cm, mjereno sa unutrašnje strane objekta. Debljina zidova kule u prizemlju iznosi cca 90 cm. Svijetla visina prizemlja iznosi oko 2,20 m.

Na razini galerije kula ima dimenzije 4,40 x 4,79 m. Na ovoj etaži puškarnice su smještene sa istočne i zapadne strane. Dimenzije puškarnica na istočnom zidu iznose 40 x 5 cm, mjereno sa vanjske strane, odnosno 60 x 70 cm, mjereno sa unutrašnje strane, odnosno 43 x 4 cm i 40 x 5 cm sa vanjske strane, i 90 x 80 i 87 x 90 cm, mjereno sa unutrašnje strane objekta. Svijetla visina ovog dijela objekta iznosi oko 2,20 m.

Posljednja etaža kule ima dimenzije oko 5,18 x 5,20 m. Sa južne strane ove prostorije nalazi se doksat koji je za 1,20 m izbačen iz vertikalne ravni zida. Sa istočne i sjeverne strane ove etaže izvedeni su pravokutni prozorski otvori, dimenzija 47 x 74 cm, sa željeznim demirima. Na zapadnoj strani izvedena su dva ovakva prozora, između kojih se nalazi kamin – odžak sa ložištem, širine 1 m, i kamenim dimnjakom, visine preko 5 m.

Ova etaža je pokrivena kamenom kupolom sa koje je opterećenje preko sfernih trokutova preneseno na zidove objekta. Svijetla visina ovog dijela objekta (mjereno u sredini) iznosi oko 4,50 m.

Cijeli objekt bio je pokriven šatorastom drvenom krovnom konstrukcijom sa drvenom šindrom kao krovnim pokrivačem. Nažalost, u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini svi drveni elementi objekta su izgorjeli, pa tako i međukatna i krovna konstrukcija. Na dimnjaku su vidljivi ostaci ležišta za grede i na temelju njih je moguće utvrditi nagib koji je krov imao.

Kula je zidana je od precizno rezanih blokova kamena vapnenca. Uočeno je nekoliko vrsta lokalnog kamena čija struktura i boja varira od bijele(u donjim dijelovima objekta) do crvenkastosmeđe (gornje zone objekta). Od pravilnih klesanaca rađeni su prozorski i okviri vrata. Zidovi kule su zidani sa blagim zakošenjem prema unutra (oko 4 stupnja). Sve međukatne tavanice imale su drvenu konstrukciju na koju su bile pokovane daske.

Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 36/07.

Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 9. ožujka 2007. godine je donijelo

O D L U K U

I.

Povijesna građevina – Redžep-pašina kula u Žepi, općina Rogatica, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvata k.č. broj 352, list nepokretnosti broj 32; k.o. Žepa, općina Rogatica, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite, utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 9/02).

Slike: Žepa online