Srednjovjekovni grad Vratar

Autor: Mirsad Durmišević

Kraljeva stolica na Vratarskom Gradu sa kojeg mjesta vidite sve do Drine.

http://www.youtube.com/watch?v=FRxdiFgv2bQ&eurl=http%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fhome.php&feature=player_embedded#

Ostaci ovog grada nalaze se 5 kilimetara zapadno od sela Žepi. Bio je podignut na jednom visokom (745 m), vrlo strmom i teško pristupačnom grebenu smještenom na drugoj obali rijeke Žepe. U ruke Turaka pao je njihovim osvojenjem Bosne 1463. godine. Nije poznato da li su Turci u njemu držali  posadu, ali je svakako uskoro napušten. Utvrđeni grad pruža se u pravcu sjeverozapad-jugoistok, a smješten je na zaravni grebena izduženog oblika. Oblik grada je nepravilan dugi petougao čija je dužina oko 120 m, a širina mu varira u srednjim dijelovima od 20 do 28 m. Na gradu su i danas očuvani temelji, zidovi četiri okrugle kule, ostaci velike sale i sudačka stolica uklesana u matičnoj, živoj stijeni. Dvije okrugle kule s promjerom od 5 m, okrenute prema istoku i zapadu, spojene su s južne strane do 110 m dugim zidom, koji se do 10 m lomi na istočnu i zapadnu stranu. Od sjevera nije bilo zida. Između tih kula bila je zgrada pravokutnog oblika, udaljena od kula po 40 m. Pred istočnom kulom bila je još jedna kula istog promjera,a od grada je odmaknuta 40 m. Mjestimice se očuvao zid do 3 m visok.O značaju naselja govori i podatak da su na rijeci Žepi, koja je lijeva pritoka rijeke Drine, izgrađena dva kamena mosta iz vremena osmanske uprave - jedan koji se nalazi u neposrednoj blizini izvora rijeke, dok je drugi bio lociran desetak metara iznad njezinog ušća, na trasi prometnice koja se u Višegradu odvajala od starog stambolskog druma i nizvodno pratila lijevu obalu Drine. Do grada se moglo doći samo sa južne strane zbog izuzetno složenog planinskog reljefa. Cijelo brdo na kome se nalaze ostaci grada prokopano sustavom tunela i kanala.

U okolini naselja pronađeno je nekoliko pojedinačnih stećaka, i jedna nekropola u selu Ljubomišlje. Stećci postoje i u drugim, okolnim selima, a jedan od najbolje očuvanih nalazi se u selu Tulež na groblju Trojan, no nema preciznijih podataka od kada datira. Prema legendi i ovaj grad je zidala prokleta Jerina, a grad je razorio i zauzeo izvjesni Redžep-paša. A za srednjevjekovni grad i njegovu gospodaricu Prokletu Jerinu vezane su mnoge legende, pa i ona da je prilikom gradnje, da bi ubrzala rad radnika pri dodavanja kamena iz ruke u ruku, kamen grijala na vatri.

Bila su još dva grada ovog imena: Vratar u župi Luka oko ušća Neretve i Vratar u Sutjesci, na putu iz Gacka u dolinu Drine.

   
       Ostaci bedema grada

   
       Ostaci bedema grada

   
        Stećak na gradu

SREDNJOVJEKOVNI GRADOVI U BOSNI I HERCEGOVINI

HUSREF REDŽIĆ

SARAJEVO PUBLISHING

Sarajevo, 2009.

VRATAR NA ŽEPI

Vratar se u izvorima ne spominje izričito, ali je sigurno postojao u srednjem vijeku kao grad u rukama Pavlovića. To potvrđuju sudačke stolice u utvrđenju. U ruke Turaka pao je njihovim osvojenjem Bosne 1463. godine. Nije poznato da li su Turci u njemu držali  posadu, ali je svakako uskoro napušten. U narodu živi predanje da ga je razorio Redžep-paša. Postavljen je na preko 400 m visokom grebenu, prilaznom samo s južne strane.

Utvrđeni grad pruža se u pravcu sjeverozapad-jugoistok, a smješten je na zaravni grebena izduženog oblika. Oblik grada je nepravilan dugi petougao čija je dužina oko 120 m, a širina mu varira u srednjim dijelovima od 20 do 28 m. Uz sjeverni nepristupačniji bedem obora izgrađene su tri kule, pravougaona branič-kula sa stranicama 15 x 10 m I zidovima debelim do 2,8 m, bedemska oktogonalna kula promjera 7,2 i debljinom zida oko 1,20 m i sjeverozapadna ugaona kula ovalnog oblika promjera oko 6 m. U sredini južnog zida izgrađena je pravougaona bedemska kula veličine oko 9 x 7 m i debljine 1,2 m. Na jugoistočnom uglu je istaknuta okrugla kula vanjskog promjera oko 6,5 m i debljine zida 1,4 m. Od nje prema sjeveroistoku ide odbrambeni bedem. Na odstojanju od oko 120 m zračne linije izgrađena je samostalna odbrambena kula kao predstraža glavnoj utvrdi. Njen vanjski promjer iznosi oko 9,5 m sa debljinom zida 2 m.

Vratar predstavlja tip grada nepravilnog tlocrta sa branič-kulom i više bedemskih kula. Spada u red većih snažno utvrđenih gradova srednjeg Podrinja koji su umješno iskoristili prednosti prirodnog položaja. Postojanje samostalne odbrambene kule ne mora biti osobenost ovog tipa utvrđenog grada. Nalazi se nad Žepom, lijevom pritokom Drine, sjeverno od Višegrada. Ostaci su mu sačuvani i danas. Selo Župa je nekadašnje podgrađeVratara, vezano s gradom mostom preko istoimene rječice.