ĆIROM KROZ KANJON PRAČE

Pođimo na jedno zamišljeno putovanje „ Istočnom Prugom“ 1912 godine, od stanice Stambolčić ka Ustiprači 

„Ali od Stambulčića se ide dole: pruga je dostigla već svoj najviši nivo u uspinjanju i sada iznenada zaranja u stjenovite kanjone. Duž pruge tragovi tunela i kamenih platformi. Sa tunelom broj 13 dugim 211 metara otpočinje ugodna vožnja. Nailazi tunel broj 14 dug 289 metara i vožnja od 3 kilometara u krugu poluprečnika 350 metara ali i visinske razlike od 55 metara. Tunel broj 15 dug 377 metara i tunel broj 16 je od 234 metra. Onda na 20 metara iznad ždrijela Rakite elegantan vijadukt dug 41 metar.
Na momente čak žureći voz stiže u malu stanicu Sjetline koja se nalazi na 36.4 pružnom kilometru i 793 metara nadmorske visine. Put do stanice ostaje opet dole ali se iznenada u pozadini čuje Grabovica. Dalje u
proširenju je sumorna Prača. Nasuprot njoj je u sunčanoj dolini Gračanica kroz koju vodi 15 metara širok i 16 metara visok pasažer na 39.2 pružnom kilometru.
Na jednoj širokoj livadi na 44.9 pružnom kilometru od Sarajeva i 685 metara nadmorske visine je stanica Donja Prača. Sama stanica dominira u ovom mirnom predelu.
Dalje od stanice je kratak tunel i mlin u dolini. Kroz šumu pruga je sama sa bučnom rijekom. Voz ostavlja iza sebe duboko stjenovito dno klisure. Kroz stijene se probija železnička trasa zajedno sa 500 metara dugom kamenitom branom.

Kanjon Prače 55 ti kilometar:

Tako prolazi „Istočna pruga“ kroz tjesnac Prače.Voz klizi niz 218 metara dug tunel broj 21. Trenutak dnevne svijetlosti prije drugog tunela a zatim opet svijetlost i zvuk kočnica : voz staje. Na 58.7 pružnom kilometru i 571metar nadmorske visine stanica Banja Stijena.
Nakon Banje Stene nema nigde ni traga ljudskog naselja. Tek poslije tunela broj 35 dugog 384 metra vide se male kuće dole.U svakom slučaju stijenovita oblast. To je dovoljno za 233 metara dug tunel broj 36. Probijen je u klisuri ispunjenoj fantastičnim kamenim tvorevinama.

Kanjon Prače 67 ti kilometar:

112 metara dug tunel broj 39 je u nekadašnjoj pećini. Posle tunela broj 40 ( 369 metara) vodi životinjska staza do Crnog Vrha ( kota 879 ). Utisci iz kanjona Prače ostaju za nama. Kroz kameni blok Oštrovice prolazi tunel broj 42 dug 250 metara. Odozgo spuštajući se životinjskom stazom put koji vodi od Rogatice prelazi Praču na jednom zidanom mostu. Zatim put nastavlja za Goražde.
 

Kanjon Prače 69 ti kilometar:

Na 67.2 pružnom kilometru gde prestaje velika krivina je jedan železnički most preko Prače od 50 metara . On direktno vodi u tunel broj 44 dužine 145 metara. Pravo iz vode Prače izdiže se na cementnom bloku stijena – tunel broj 45 (275 metara). A onda impresivna scena Varošišta u ovom divljem okolišu. Pitomi prizori u dolini obasjani oštrim zracima. U vrhu tog prizora od njega odvojen klanac u suncu. Smenjuju se tri kratka tunela sa dve gvozdene konstrukcije od 20 i 50 metara. Tu je i jedna prirodna stijena koja se uzdiže do 3 km u visinu da bi se zatim spustila na 6 metara iznad vode. Moderan čovjek doživljava ovde čuda kojih će se dugo sijećati. Mesići-Rogatica ( na 69.9 tom pružnom kilometru i 491 metru nadmorske visine) su prolazna stanica za napajanje vodom smeštena u sredini zelene površine. Jedno novo ime za zasada gotovo napušteno područje. Putna veza između dvaju glavnih pravaca:
Sarajevo-Glasinac-Rogatica-Višegrad-Sandžak i
Sarajevo-Prača-Hranjen-Goražde-Plevlje.
Prije nego što se ponovo uđe u kanjon Prače čuje se njena buka. U ovoj 600 metara nailazećoj kamenoj ogrlici kao nigde u svijetu kuda se voz kreće čovek je blizak silini neukrotive prirodne moći. 


Kanjon Prače 72 ti kilometar:

Preko jedne 35 metarske mostne konstrukcije ova bučna pruga prelazi na lijevu obalu koje se sada drži. Jedan manji tunel slijedi kao broj 50 dug 256 metara. Odmah na izlazu iz njega na 80 metara visine može se videti pećina koju je ovdašnje stanovništvo koristilo u prošlim ratovima. U avgustu 1904. godine kada su ovde bili u jeku radovi na izgradnji pruge slične pećine bile su dobro mijesto za spavanje pružnim radnicima. Ovde su prisutna klizišta na trasi pa je urađen 300 metara dug potporni zid. Slijedi tunel broj 52 sa lijepim portalom ( 103 metra ). Na 75 pružnom kilometru jednim 20- to metarskim gvozdenim mostom ostavljamo ovo područje u kojem u riječnom glibu rastu šume i stanuju zmije i škorpije. Kao da je u rijeku gurnut pravi zid: tunel br. 54 ( 210 metara ). Zatim 20 metara dug most preko jarka Breskunjica. Voz na 82 kilometru stiže do novog drvenog mosta na Prači.
Krivina ulevo na ulazu u poslednji tunel u klisuri Prače. Divlji zeleni oblak je ispred nas. Ravnica jednom i konačno. Napuštamo druženje sa visinama i voz staje u širokoj dolini Drine koju goropadna Prača često plavi.“