10.02.2011.

Prirodne znamenitosti Rogatice

 autor: mirsad_d

Od prirodnih znamenitosti, rogatičko područje poznato je po nekoliko raritetnih endemskih biljnih vrsta.
Pančićeva omorika
Na rogatičkom šumskom području, nalaze se prirodna staništa Pančićeve omorike, reliktne i paleoendemske biljke čija se stabla ističu visinom do 40 m, i koja zavrijeđuju poseban značaj. Pančićeva omorika ima staništa na rogatičkom šumskom području u predjelu Mehre na Sjemeću, Golom vrhu na Vrataru u Žepi, na čak 30 hektara u rejonu Panjak, odjel 102 i Javor planini, u Dobratuši,u kanjonu Suhodola ispod sela Obad,  Brloškim stijenama i Novom brdu na Tesli i planini na padinama Bokšanice sa žepske strane.
Pančićeva omorika je i izuzetno lijepo parkovsko drvo. U Rogatici su to davno primijetili i zato se ovo atraktivno drvo nalazi u parku ispred opštine, u krugu Šumskog gazdinstva "Sjemeć", obdaništa i više privatnih dvorišta



Pančićeva omorika

Stablo brijesta
Nedaleko od Rogatice u osovskom polju nalazi se stablo brijesta prečnika 230 cm i visine 28 m. Na žalost stablo se osušilo.


Stablo brijesta u Osovskom polju

Stablo bijelog gloga
Ovo jedinstveno stablo bijelog gloga  je veličinom stabla i krošnje, pravi džin je u svojoj porodici. Nalazi se kod sela Sjeversko.
Mislovo, stari glog

Endemska stabla „ medvjeđe “ lijeske
Od prirodnih znamenitosti posebno se izdvajaju dva endemska stabla „međeđe“lijeske (ime dobila po boji drveta - boja slična boji medvjeđeg krzna) na Borici.Staro stablo prečnika 166 cm, visinom 14 m, te rasponom krošnje 12 - 14 m do sada je „složilo“ više od 470 godova,
Do prije nekoliko godina zub vremena staru lijesku bio je ozbiljno doveo u pitanje i mnogi su joj proricali kraj. Na njihovo i zadovoljstvo svih ljubitelja prirode, stara lijeska se preporodila. Dobila je novu snagu i ponovo plijeni ljepotom i gracioznošću. U selu Dobromerovićima, nekoliko kilometara od Borika nalazila se još jedna medvjeđa lijeska znatne starosti.
Samo dvadesetak metara od stare raste samonikla, njena "kćerka" - mlada lijeska,osam puta mlađa, koja je već zasjenila "majku". Naučnici i seljani iz Lijeske i okoline tvrde da je mlađa lijeska stara oko 80 godina, ali je po raskoši i obliku krošnje znatno atraktivnija od stare. Svojom ljepotom i gracioznošću plijeni svakog posmatrača.Ona je vrlo često predmet posmatranja mnogih znatiželjnika, pogotovo u vrijeme branja plodova ove biljke. Mnogi njene lješnike ponesu sa željom da je posade i tako dođu do svojih lijeski. To je, priča se, malo kome pošlo za rukom jer lijeska može da raste samo u rejonu Sjemeća. Ova stabla "međeđe"lijeske, po godinama su najstarija i po dimenzijama najveća u BiH i pod zaštitom su države.


Mečja lijeska starosti oko 60 godina, lokalitet Lijeska - Borike


Mečja lijeska starosti oko 450 god., lokalitet Lijeska – Borike

Mečja lijeska u šumama sa sjeverne strane brda Strmac nedaleko od prvih kuća u istoimenom selu idući uz brdo iz Seljana. Obim njegovog stabla pri zemlji iznosi 440, a u prsnoj visini 370 centimetara. Grana se u pet velikih stupa čija visina je oko 15 metara. Zanimljivo je kako je ovo div drvo do sada je ostalo anonimno ili ga kao nezaštićeno kroz toliko godina nisu posjekli drvosječe iz Strmca i Seljana

Opština Rogatica  može pohvaliti sa velikim brojem  najvećih stabala svoje vrste. Jedan od najveći divljih kestena nalazi se baš u Rogatici, u bolničkom parku. Tu je još i stablo jasike, Pančićeve omorike, crvene zove, gloga u selu Dobroučići, bijele lipe u Živaljevićima, te najveća stabla crnog bora na Žepskoj planini.

Stablo divljeg kestena u parku DZ Rogatica

Rogatica, posebno kanjoni Rakitnice, Žepe i Prače, obiluje i nizom drugih rijetkih biljaka.Tu se može sresti žuta niska perunika, endem Balkana. Tu je i zlatnožuta divizma, derventski različak, kao reliktna biljka koja je preživjela i ledeno doba, rašljika, vrijesak, crnocvjetna čemerika, žutocvjetna čuvarkuća i niz drugih biljaka čije je stanište kamenjar.
U bogatu floru ovog područja, , spada i biljka planinska sasa. Za ovu rijetku biljku mnogi su čuli, ali je nisu imali prilike "uživo" vidjeti i imati u rukama. Ovdje ona ima više staništa i mještani je zovu šukundjed. Mnogi joj pridaju magijska svojstva, a time se, samo potvrđuje legenda da sasa i priča o njoj potiče iz vremena praistorije i da je kao prvi proljećni cvijet sa upadljivom ljepotom bila kultna biljka ilirskog plemena Autarijati koje je naseljavalo ovo područje. Otuda i njeno prisustvo na mjestima za koja se zna da su bila praistorijska naselja, kamene gromade, kao i na grobljima naroda koji su nekada davno živjeli u ovim krajevima. Pošto se ne da presađivati ispada da je biljka samo za određene krajeve i zbog toga, najvjerovatnije, nije do kraja naučno ispitana i nema je u većini atlasa drveća, grmlja i cvijeća, iako je veoma interesantna i ljepotom stabljike i cvijeta izaziva divljenje.Magičnu moć i ljekovitost planinskoj sasi (šukundjedu) davali su i neki narodni vidari. Tako je narodni vidar Von Stork, kao lični ljekar Marije Terezije, 1771. hvalio tu biljku kao lijek protiv sive mrene (katarakte), sljepila i melanholije
U rogatičkom kraju raste i žuti jedić. Za njega kažu da je najotrovnija biljka i da je otrov iz nje poslužio Parisu da ubije Ahila pogodivši ga strijelom u jedino ranjivo mjesto - petu.
ŽŽuti jadić (OPREZ! biljka je smrtno otrovna!)

2 komentara:

  1. Ljubiteljica sam čuvarkuća i slućajno sam naišla na ovaj blog. Nisma sigurna da sam pravilno razumjela - u Rogatici raste čuvarkuća u prirodi? O kojoj se čuvarkući radi? Naime, moj prijatelj i ja pravimo popis svih staništa čuvarkuća iz bivše Juge, pa mi je ovo posve novi podatak. Puno hvala! Pozdrav iz Ljubljane, renata

    OdgovoriIzbriši
  2. Renata, nisam neki ekspert za čuvarkuće ali znam da raste u nekim planinskim, večinom kamenitim područjima. Možete pogledati i ovaj članak gdje se takođe spominje i čuvarkuća
    http://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=0CCQQFjAA&url=http%3A%2F%2Fwww.glassrpske.com%2Fplus%2Fteme%2FOd-dzinovskih-glogova-do-Panciceve-omorike%2Flat%2F38275.html&ei=Ga0HUPvHJcmh4gT4it26BA&usg=AFQjCNFmOFx9oJ1ttJC_Gy8kBMlRwGU7wQ
    Pozdrav iz Sarajeva

    OdgovoriIzbriši