autor: Mirsad Durmišević
Očito je da je
ovo stajalište bilo itekako važno, baš zbog okolnih pristupnih
puteva ka selima u okolici Brčigova, jer su mnoga manja mjesta i sela
gravitirala ka ovom stajalištu, a vjerovatno su i pokušaji
partizansko-diverzantskih akcija, tokom II sv. rata bili česti, što je Njemačka
ratna komanda na vrijeme uočila i baš tu i podigla ovaj dominantni bunker.
Naselje Brčigovo
se nalazi lijevo strani kanjona. Zaklanja ga brdo Vitina (623 m). Naselje se sastoji
iz nekoliko zaselaka: Donje Brčigovo, Jasen, Ljeskovik, Markuš, Mursalovina,
Podgaj, Podgrađe i Prosine. Na veliku starost naselja, najvjerovatnije
prehistorijsku ili antičku, upućuje lokalitet Gradina i Podgrađe, kao i znatan
broj seoskih gromila. Selo nije arheološki istraženo. Kontinuitet naselja u
srednjem vijeku potvrđuju dvije nekropole stećaka, jedna uz seosku školu i
druga u središtu naselja. nekropole nisu zastupljene u katološko - topografskom
pregledu stećaka Bosne i Hercegovine. Pod imenom Brčigovo selo je prvi put
popisano u osmanskom defteru iz 1468. godine. Bilo je naseljeno
krstjanima, Crkve bosanske, i imalo je 34 doma i 4 neoženjena (Sumarni popis
1468, XVI v.). U osmanskom popisu nahije Borač, iz 1485.godine popisano je kao
Brčigovo. Redovno se popisuje u popisima za sve vrijeme osmanske vlasti. Prema
austrougarskom popisu iz 1879. godine selo je imalo 20 kuća. U selu je tada
živjelo 110 muslimanskih stanovnika. Godine 1910.godne u selu je živjelo 244
muslimana i 8 pravoslavnih. Godine 1971 u selu je živjelo 375 Bošnjaka, 3
Srba i 1 ostali. Godine 1991 u selu je živjelo 195 Bošnjaka i 3 Srba.
Godine 2013 u selu je živjelo 82 stanovnika.
Bošnjačka prezimenima u Brčigovu
su: Čaušević, Drakovac, Alić, Beć irović,
Omeragić, Ferizović, Šljivo, Čuhara, Čubro, Barać, Dolović, Kurtić,
Bogunić, Ahmetspah ić, Muslić, Smajić, Halilović, Habul.
Nema komentara:
Objavi komentar