Kanjon rijeke Prače

Autor: Mirsad Durmišević
 *Prenošenje teksta je dozvoljeno samo uz navode izvora i linka koji vodi na izvorni tekst

Rijeka Prača je lijeva pritoka Drine, nastaje na istočnim padinama planine Jahorine u izvorišnoj čelenci iz koje nastaju izvori, Stansko vrelo, Kadino vrelo i Vrela Prače. Izvorište je definisano izvorom koje se naziva Kadino vrelo. Nadmorska visina glavnog izvora Prače u Jahorini iznosi oko 1540 m nadmorske visine, a ušće u Ustripači ima nadmorsku visinu 335 m, pa je ukupni pad 1205 m ili 23,5‰. Veliki padovi rijeku Praču svrstavaju u izrazito planinski tok. Protiče kroz naseljena mesta: Podgrab, Prača, Hrenovica, Mesići i Ustiprača. gdje se ulijeva u Drinu. Dužina toka je 56,9 kilometara, a dužina vodotoka koji protiče kroz područje opštine Rogatica  je 24 km. Sliv Prače definisan orografskim razvođem ima površinu 1109 km². Sliv je dosta asimetričan. Lijeva slivna površina je višestruko veća i iznosi 828 km², u odnosu na desnu, koja iznosi 281 km². U geološkom pogledu sliv je predstavljen paleozojskim kompleksom koje čine podlogu mezozojskim naslagama. Najniži fluvijalni oblici predstavljeni su kvartarnim naslagama. Za vrijeme oligomiocena  doline rijeka Prače nije imala sadašnju dubinu. Njeno  usijecanje u apsolutnoj je vezi sa usijecanjem rijeke Drine. Taj proces  počeo je u vrijeme srednjeg miocena i vršio se tokom oligomiocena, tj. za vrijeme jezerske faze. Doline Drine, kao i doline Prače, starije su od pleistocena (ledenog doba).

Prosječni mjesečni proticaj na vodomjeru Ustiprača za period 1920-1975.godina-

Iz priložene tabele se uočava da je proticaj rijeke Prače najniži u avgustu i septembru kada vladaju ljetni minimumi, a najviši proticaji se pojavljuju u novembru i decembru. Ova prava planinska rijeka  protiče kroz predjele izuzet­nih prirodnih ljepota.  Svojom vodom udubila korito i napravila atraktivnu riječnu dolinu. Njena dolina puna je prirodnih ljepota u kojima čovjek može da se odmori i zadovolji onim što mu priroda nudi. Toliko bo­gatstvo reljefnih oblika, utopljenih u nepreglednom prostoru zeleni­la, rijetko se može vidjeti i u doli­nama rijeka čiji su tokovi  mnogo duži od toka Prače. 

Ulazak rijeke Prače u kanjon kod Kaljana
Lijevo se vidi put preko Gosine

Pogled sa hidroelektrane Kaljani na vodotok Prače, koja se priprema za probijanje ka Mesićima, kroz uzan kanjon

Prema karti expozicija evidentno je da  je lijeva strana sliva Prače izložena na  jugoistok-jugozapad-zapad, dok  je desna strana sliva uglavnom exponirana na sjever-sjeveroistok.

Kod mjesta Hrenovica, zaseok Kaljani, na 639 metara n.v. Prača ulazi u debele slojeve trijaskih krečnjaka i to anizijski, slojeviti i bankoviti, do masivni krečnjaci i dolomiti u kojima usijeca duboku kanjonastu dolinu (kanjon Kračule) u planini Gosina, na mjestima i preko 500 metara duboku. Ovaj kanjon je malo prekinut u Mesićima, gdje se proširuje dolina sa jako nabranim slojevima u jurskim škriljcima. Korito je usječeno sve do verfenskih klastika (Gojčevica), te predstavlja erozioni bazis ovog područja.  Korito kanjon bujičnog je karaktera i ispunjeno je krupnim vučenim nanosom sa pojavama brojnih brzaka. Kanjon Kračule, Kaljani-Mesići je dug oko 20 kilometara i samo na nekoliko mjesta presječen je desnim pritokama, koje odsječno završavaju u Prači.  

Pogled na kanjon Prače uzvodno od Banj Stjene

Tektonske prilike cijele ove oblasti veoma su komplikovane. Uski pojasevi dubokog karsta - krečnjačkih slojeva, koji zalaze do nekoliko stotina metara u dubinu, smjenjuju se sa drugim slojevima gdje je karst dosta plitak, ali sa nepropusnim slojevima poglaviti tzv. jurskog "fliša", koji izbijaju na samu površinu.
Sa geomorfološkog i hidrografskog gledišta karakteristično je za razvitak cijele oblasti, da je prvobitno podzemni, karstni tok Prače stvoren u srazmjerno uskom pojasu, gdje se krečnjački slojevi probijaju najdublje. Podzemni tok počeo se vjerovatno brzo stvarati, čim se ova oblast znatno izdigla iznad svog niskog miocenskog nivoa. Spuštanje erozionog bazisa bilo je najjači uzrok za stvaranje karsta; prodiranje vode u dubinu kroz propustljive krečnjačke slojeve išlo je mnogo brže nego stvaranje površinskih tokova mehaničkom erozijom. Dolina Prače u ovom dijelu toka ima odlike krške sufozione doline preobraćene iz ponorskog pećinskog u površinski krški tok.
Kanjon rijeke Prače je idilično čudo prirode i prvorazredna prirodna ljepota i rijetkost. U njemu se nalazi osebujna vegetacija puna rijetkih oblika, a takođe i fauna pokazuje niz prirodnih rijetkosti. Strme litice obrasle su šumom hrasta, bukve, graba, jasena, crnog bora i raznim grmolikim vrstama. Kanjon je teško pristupačan i potpuno je izvan dohvata ljudskih naselja. Sa svojim liticama daje izvanredan ambijent za ljubitelje prirode i onih koji se bave planinarenjem, speleologijom i ribolovom. Kanjon rijeke Prača, od Mesića do Hrenovice predstavlja zvanično proglašeni prirodni pejzaž i vanrednu prirodnu ljepotu i rijetkost, a stavljen je pod zaštitu još u SR BIH, riješenjem br. 1059/57.

Malo je mjesta gdje se kao na rijeci Prači može uživati u ribolovu na autohtone vrste riba, pastrmke i lipljana.

SRD Toplik Prača u kanjonu rijeke Prače posjeduje ribarsku kolibu sa šadrvanom – hladnjakom za odmor i druženje ribolovaca  i ostalih gostiju.

Ulaz u pećinu Banj Stijena

pećina Govještica

U kanjonu, posebno sa lijeve strane kanjona postoji veliki broj pećina  među kojima ima još i onih koje nisu ispitane. Mračna pećina je poznata od početka XX stoljeća, kada zbog izgradnje pruge kroz kanjon Prače dobiva određeni turistički značaj. Pećina Govještica se nalazi na lijevoj strani rijeke Prače, nekoliko stotina metara nizvodno od ulaza u pećinu Banja Stijenu. Po svojoj veličini, morfologiji i pećinskim ukrasima predstavlja neprocjenljivo bogatstvo. Speleolozi iz Bolonje u Italiji i BiH, koji su je intenzivnije istraživali od 2010. utvrdili su da je dužine 9682 metra i najduža je pećina u Bosni i Hercegovini. U kanjonu se nalaze i Podgorelica, Golubovićka, Međeđa, Šuplja, Muznica pećina i dr.

Kanjon Prače uzvodno od HE Mesići

Brzaci na Prači uzvodno od Mesića

Od Hrenovice do Mesića Praču vodom bogate potočni sistemi kao desne pritoke; Čemernica, Dolovski potok, izvor nizvodno od HE Mesići i Dobrovački potok nizvodno od Mesića koji slivno odvodnjavaju Hadžića Ravan (1298 m) i Oštro (1004m).Lijeva slivna površina Prače je hidrografski dezorganizirana i zbog propustljive karbonatne geološke podloge ona je bezvodana, prisutni su karstni fenomeni, zbog čega je moguće očekivati podzemne bifurkacije i podzemni doticaj voda u riječni tok.   
Iz tih razloga na ovom potezu Prača ne prima niti jednu značajniju pritoku, osim kraških vrela promjenljive izdašnosti u Sudićima (Qmin 400 l/s) i  Govještica (Qmin 1250 l/s) u pećini Govještica. Voda Govještice dolazi iz jednog izvora iz neispitanih dijelova podzemlja same pećine, u zimsko i proljetno doba izlazi voda iz pećine kao velika rijeka. Tada voda ističe slapom iz prostranog ulaza u pećinu stvarajući nesvakidašnji prizor. Istraživač Daneš, pretpostavlja da se podzemne vode rječice Rešetnice, koja ponire na Glasinačkoj visoravni, pojavljuju ovdje u Govještici.

Izvor prije prvog tunela od Mesića, a nizvodno od brane HE Mesići

Izvor Govještice (Dugovještice) iz istoimene pećine i ušće u rijeku Praču

Kanjon Prače u blizini HE Mesići

Prača ima i veliki hidropotencijal pa je na njoj, u Mesićima, izgrađena hidroelektrana HE "Mesići" 1950 godine, a u planu je izgradnja još pet slične veličine. U toku je izgradanja MHE "Ustiprača", MHE "Dub" nizvodno od sela Mesića i MHE "Kaljani" kod sela Kaljani.

Brana HE „Mesići“ nalazi se oko 3,5  kilometra prije Mesića, dok se samo postrojenje za proizvodnju električne energije nalazi u Mesićima.

Hidrocentrala "Ustiprača" imaće instalisanu snagu 6,8 megavata. Brana je kod "Desete stražare", na teritoriji Rogatica, odakle će voda ići zatvorenim betonskim kanalom dužine 3.560 metara, trasom bivše željezničke pruge, do mašinske zgrade iznad Ustiprače.

Brana MHE Ustiprača

Pripremni radovi na brani MHE Dub

Hidroelektrana "Dub" ima instalisanu snagu 8,8 megavata. Brana je u mjestu Sastavci, ispod sela Izgumanje kod Mesića. Odatle će se voda Prače i Rakitnice transportovati tunelom dužine 2.300 metara i zatvorenim betonskim kanalom dužine 2.700 metara kroz kanjon do mašinske zgrade u Dubu.

JZ 85-031 bei Banja Stijena 20.7.1969

Željeznička stanica Banj Stijena "U tom kanjonu nalazio se jedan od najčudnijih kolodvora (ukrižje?) koje sam ikada vidio, a zvao se Banja Stijena. Na putovanju 1971. tu smo stali na mimoilaznom kolosjeku radi križanja s drugim putničkim vlakom. Za razliku od naše garniture imao je parnu vuču i to sa dvije lokomotive. Ne pitajte me za serije, ali mi iz pamćenja navire da nisu bile iste (vučna 85, zaprežna 83, sigurnost cca 50% - ?). Zašto govorim o čudu? Ne znam gdje je bila Banja, ali Stijena je bila ravno iznad naših glava, jer je cijeli kolodvor bio doslovce usječen u kanjon (nešto poput rimskog puta kroz stari Đerdap)!"

Dolinom Prače je prolazila i uskotračna željeznička pruga Sarajevo - Užice, koja je ukinuta 1978. godine. Prugu je izgradila Austro-Ugarska 1906 godine. Najljepši dio trase ove pruge išao je kanjonom Prače od  Hrenovice  do Mesića. 

Pogled nizvodno od Banj Stjene

M-5: SARAJEVO – USTIPRAČA

PRIKAZ NEIZGRAĐENE DIONICE HRENOVICA - MESIĆI

Nekadašnja trasa uske pruge Hrenovica-Mesići danas je  Magistralni put M-5 i nalazi se na pravcu Evropskog puta broj 761.(E 761). Tom dionicom makadamskog  puta kroz kanjon Prače jedva se može proći luksuznim automobilom, a ukoliko dođe do njene izgradnje bilo bi to jedna od najfrekvetnijih saobraćajnica u ovom dijelu Evrope. Ukupna dužina trase puta koja je kanjonska je 19.772 km. Na trasi Hrenovica – Mesići po idejnom projektu ima 23 tunela ukupne dužine 4273 m, od kojih je najduži 496 m, i 8 mostova ukupne dužine 315 m raspona od 30 do 40 m. A jedan duži most je u Mesićima na ušću rijeke Rakitnice u rijeku Praču.

Srednjovjekovni grad Borač

Pogled sa Dolovske gradine na kanjon Ptače

Na liticama kanjona nalazi se  stari grad Borač koji je bio je centar posjeda i stolni grad feudalne porodice Radenović-Pavlović koji su vladali istočnom Bosnom. Prvi put se spominje u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV iz 1244. godine. Sagrađen je sa obje strane kanjona rijeke Prače koja tu pravi dvostruku krivinu. Glavni dio grada je smješten na Varoškoj Gradini u blizini sela Varošište (na lijevoj strani Prače), a manji dio na Dolovskoj Gradini u blizini sela Dolovi (na desnoj strani Prače). Na pojedinim djelovima kanjona postoje rizične površine od neeksplodiranih ubojitih sredstava zaostalih iz minulog rata. Ove površine obilježene su tablama za upozorenje "MINE!"

Pogled sa Bošnjakinje (G. Mesici) na Mesiće

Dodaj naslov

Kanjon se samo malo prekida u Mesićima, gdje se proširuje u dolinu okruženu jako ubranim slojevima u jurskim škriljcima.U Mesićima, kod sela Izgumanje  Praču vodom bogati sa lijeve strane rijeka Rakitnica. Od ušća Rakitnice Prača teče vrlo usklom i dubokom klisurasto - kanjonastom dolinom jugoistočne orijentacije prema Drini u Ustiprači, gdje završava potopljenim ušćem Višegradske akumulacije.

Trasa Istočne pruge u Sastavcima

Prača - nizvodno od Sastavaka

Selo Otricevo u klisuri Prače

Kanjon Prace tunel Brcigovo

Kanjon Prače-prema Ustiprači

Ustiprača

Kanjon Prače: Hrenovica, - Mesići - Ustiprača

Srednjovjekovni trg Prača uz istoimenu rijeku spominje se već 1336. god., a samo ime Prača spomenuto je u povelji Bele IV iz 1244. Lingvisti i historičari uglavnom se slažu da ime Prača čuva uspomenu na ilirsko pleme Partini (Parthines) , koje je obitavalo oko srednjega toka Drine. Osnova part dala je (tzv. metatezom, premetanjem) prat, a t je palatalizirano slavenskim sufiksom -ia i dalo č, te smo dobili: Prača.