21.03.2011.

Osnovne škole na području opštine Rogatica


U Rogatici prva osnovna škola otvorena je davne 1880 godine i nalazila se u zgrada sadašnjeg  vartogasnog doma. Prvi učitelj bio je Milovan Stanišić iz okoline Danilovgrada. Nastavu su pohađala djeca od 6 do 12 godina, ali u veoma ograničenom broju, manje od 20% dorasle djece za školovanje. Pohađala su je djeca svih konfesija koja su tada živjela u Rogatici, muslimanska, srpska, hrvatska i jevrejska. U školi su se učila dva pisma, ćirilica i latinica, ali podjeljeno - muslimanska, hrvatska i jevrejska latinicu, a srpska djeca  ćirilicu. Petnaest godina nakon otvaranja prve, u Rogatici se otvara druga osnovna škola, a onda 1910 godine otvara se škola u Osovu, Stjenicama, Sjeversku, Borikama... Obavezna nastava u ovim školama uvedena je tek 1911.godine.


Neposredno pred početak Drugog svjetskog rata na ovom prostoru bilo je ukupno 16 osnovnih škola, od čega jedna građanskoj trgovačkog smjera,13 četverorazrednih u selima i dvije i dvije u gradu Rogatici. Nastavu je pohađalo 1 250 učenika, a u nastavi je radilo 25 učitelja i nastavnika, među kojima je u periodu od 1928-1932 godine bio i Hasan Kikić, istaknuti književnik,  borac i prosvjetni radnik. Školovanjem je bilo odbuhvaćeno manje od 1/3  dorasle djece, a  preko 80% stanovništva bilo je nepismeno i bez ikakve školske naobrazbe.  To stanje u toku rata se još više pogoršalo.
Nakon Drugog svjetskog rata od 15 školskih objekata, 13 je potpuno uništeno. U „ispravnom stanju“, ali znatno oštećene, ostale su zgrade  u Žepi  i jedna u Rogatici. Bez škola i učionica, udžbenika i školskog pribora, učitelja i nastavnika počinje opismenjavanje  i obrazovanje stanovništva. Anafalbetski tečajevi zauzimali su centralno mjesto u širokoj akciji narodnog prosvjećivanja. U organiziranju ovih tečajeva najviše su se istakli Hamza Hodžić, Rasim Hurem, Enver Lihić, Veselinka Stefanović, Zdravko Čavrkapa i Boško Pržulj. Na 656 tečajeva organiziranih od 1945. do 1950. godine osnovnu pismenost savladalo je 9.445 polaznika. 35 tečajeva osnovnog i 214 tečajeva produženih znanja završilo je 4.556 polaznika. 
U prvim poslijeratnim godinama škole su otvarane u seoskim kućama, jer se nije moglo čekati obnavljanje popaljenih i izgradnju novih zgrada. U mnogim selima stanovnici su samoinicijativno, uz pomoć narodne vlasti, podizali školske zgrade, tako da su od 1945. do kraja 1962. godine obnovljene i izgrađene 24 škole, sa više učionica i bolje opremljene. Neposredno nakon oslobođenja, pa i nakon 1950. godine, kada je donesen Zakon o obaveznom osnovnom školovanju, bilo je otpora jednog broja seoskih, prvenstveno bošnjačkih porodica, da svoju žensku djecu upisuju u osnovnu školu.
Školovanju kadrova pridavao se veliki značaj. Do 1965. godine angažirano je više od 100 nastavnika, koji su stručno obrazovanje stekli većinom kao stipendisti općine. U to vrijeme bila je veoma raširena mreža osnovnih škola na cijelom području općine, pa je najveći broj djece bio u mogućnosti da pohađa nastavu. Radile su osmogodišnje škole u Rogatici - “Ragib Džindo”, Borikama - “Suljo Jahić”, Stjenicama - “Milanko Vitomir”, Žepi - “1. maj”, Mesićima - “Mićo Sokolović ”i Šljedovićima - “Veso Racković”, kao i četverorazredne u selima Vragolovi, Kozići, Brčigovo, Vražalice, Pokrivenik, Mrgudići, Okruglo, Radava, Podgaj, Rakitnica, Kovanj, Batovo, Osovo, Pešurići, Brankovići, Berkovići, Štavanj, Stara Gora, Sjeversko, Laze i Tatinica.
U akciji izgradnje 1.000 osnovnih škola u BiH, u rogatičkoj općini su izgrađene nove škole u Rogatici i Pripečku te spomen-škola u Šatorovićima. S ciljem racionalizacije obrazovanja, formirane su i centralne osnovne škole u Borikama i Žepi, a osmogodišnje škole u Stjenicama, Mesićima i Šljedovićima postale su isturena odjeljenja Osnovne škole u Rogatici, čiji su nastavnici putovali u spomenute centre. Tako je svim učenicima osnovne škole omogućeno da završe i osmogodišnju školu. Da bi obuhvat djece bio što veći, na području Žepe otvorene su još dvije škole (u Vrataru i Pripećku), čime je cijelo područje bilo pokriveno mrežom osnovnih škola. Budući da se takvom organizacijom lakše osiguravao stručni nastavnički kadar, to je i nivo znanja svršenih učenika bio veći, što se evidentnim pokazalo prilikom njihova daljeg školovanja u srednjim školama u Sarajevu i drugim gradovima.
Obuhvat djece osnovnim obrazovanjem stalno je rastao, naročito pedesetih godina, kada je donesen Zakon o obaveznom osnovnom obrazovanju. To se posebno odnosi na žensku djecu. Tako je obuhvat djece od 7 do 14 godina u periodu 1963-1973. godina povećan sa 64,4% na 78,6%, da bi 1991. bio veći od 95%. O obrazovanju djece i omladine najbolje se može zaključiti iz slijedećih podataka: u školskoj 1974/75. godini bilo je 18 osnovnih škola, sa 96 odjeljenja i 2.576 učenika, dvjema srednjim školama, sa 351 učenikom i ukupno 124 nastavnika.Oko 1985 godine broj nepismenih je sveden ispod 10%, uglavnom stanovnika u poznim godinama. Osnovnim obrazovanjem su bila obuhvaćena sva dorasla djeca pohađajući jedan od 24 četverorazredne i 5 osmorazrednih škola u kojima je bilo 127 prosvjetnih radnika i 2 900 učenika. U predratnoj školskoj 1990/1991. godini radile su 23 osnovne škole sa 104 odjeljenja, 2.633 učenika (od čega 1.230 učenica) i 130 nastavnika. Zatim, Školski centar, sa trima srednjim školama, 28 odjeljenja, 787 učenika (od čega 370 učenica) i 43 nastavnika. U toj školskoj godini osnovnu školu završilo je 318, a srednju 226 učenika.
Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i školskoj spremi prema, popisu 1981. i 1991. godine 

Prosvjetni radnici dali su veliki doprinos razvoju ove oblasti, kako oni koji su u veoma teškim uvjetima radili odmah poslije rata, tako i oni koji su gotovo cijeli radni vijek proveli radeći u ovoj oblasti. Procjenjuje se da je više od 300 prosvjetnih radnika sa područja Jugoslavije, u kraćem ili dužem razdoblju, bilo angažirano u školama na području rogatičke općine. Između nekoliko desetina zaslužnih prosvjetnih radnika - profesora, nastavnika i učitelja - treba posebno spomenuti sljedeće: Ismeta Ajanovića, Mustafu Ajanovića, Nedžmiju Alagić, Mersidu Baraković, Fadilu Bešliju, Minu Branković, Peru Dragutinovića, Desimira Gojkovića, Stojanku Hodžić, Nikolu Juričevića, Husu Konjhodžića, Milorada Kozića, Bahru Lihić, Rifeta Medoševića, Muniba Mehmedovića, Razumenku Mehmedović, Muniba Muftića, Omera Muft ića, Mustafu Neretlića, Dragoslava Nešića, Fatimu Nešić, Nikolu Nikolova, Zlatu Pleho, Vidosavu Rajak, Murisa Spahića, Fatimu i Sabita Šehovića, Miroslava Trkmana, Muhameda Žunića, Aidu Behlulović, Milorada Neškovića, Aliju Grabovicu, Ramu Jamakovića, Husu Hodrića, Veselka Pušonja, Vlastu Gavrić, Enesa Šatrovića, Smaila Vesnića, Suada Mrguda, Hamza Alković, Avdu Torlaka, Muju Kulovca, Saliha Vatreša, Envera Kulovca, Aliju Isakovića, Fadila Hadžiahmetovića, Munira Bogilovića, Munira Torlaka, Mišu Gluhovića, Omera Siručića, Hajru Šišića, Miodraga Ikonića, Desanku Nikolov, Slobodana Krsmanovića i dr.,  Posebno treba istaći doprinos profesora i direktora Niže gimnazije i Osmogodišnje škole Mustafu Džinića i Amira Prašu. 
 
Osnovne škole na području opštine Rogatica bile su: 
  • Osnovna škola "Ragib Džindo" Rogatica s područnim odjeljenjima: Radava, Podgaj, Rakitnica, Kovanj, Vragolovi i Spomen-škola Okruglo.  
  • Osnovna škola "Milanko Vitomir" Stjenice sa područnim odjeljenjem u Batovu, 
  • Osnovna škola "Mićo Sokolović" Mesići sa odjeljenjima u Vražalicama i Brčigovu, 
  • Osnovna škola "Veso Racković" Šljedovići sa odjeljenjima Kozići, Mrgudići i Pokrivenik, 
  • Osnovna škola  Borike sa odjeljenjima Sjeversko, Pešurići, Brankovići, Štavanj, Osovo, Stara Gora, Tatinica i Berkovići 
  • Osnovna škola "Prvi maj" Žepa sa odjeljenjima Laze, Vratar i Pripečak.
    Prvoimenovani škole u Rogatici, Mesićima, Šljedovićima, Stjenicama, Borikama i Žepi su imala osmorazrednu, a područna odjeljenja četvororazrednu nastavu.  
    Danas je situacija sasvim drugačija. U tekućoj 2010/2011. školskoj godini radi Centralna škola u Rogatici sa 44 odjeljenja i 807 učenika i pet seoskih područnih škola sa svega 55 učenika od čega ih je 30 u devetorazrednoj školi na Borikama, među kojima je samo 13 do petog razreda, dok područne škole u Brankovićima i Žepi imaju po šest, Stjernice osam i Podgaj četiri učenika. 
    SO-e Rogatica usvojila  je odluku o prostornom rasporedu osnovnih škola na području opštine prema kojoj je utvrđeno da će od naredne 2011/2012 školske godine na području opštine biti jedna centralna škola u Rogatici i četiri područne škole u selima: Borike, Brankovići, Stjenice i Žepa. 
    U šlolskoj 2012/2013 upisano je 810 učenika u 34 odjeljena, od čega je devet područnih odjeljenja. U Borikama ima pet odjeljenja, Stjenicama dva odjeljenja a u Brankovićima i Žepi po jedno odjeljenje.
    U školskoj 2014/2015 godini u osnovne škole upisano je 108 prvačića. Cenrtralna škola u Rogatici upisala je 98 a područna odjeljenja 10, od čega Borike 3 , Brankovići 2, Žepa 4 i Stjenice 1 prvačić.
    U klupe Osnovne škole „Sveti Sava“ prvi put je sjelo 108 prvačića i što je zanimljivo 10 više nego lani, odnosn...

    Izvor: 058.ba
    U klupe Osnovne škole „Sveti Sava“ prvi put je sjelo 108 prvačića i što je zanimljivo 10 više nego lani, odnosn...

    Izvor: 058.ba
    U klupe Osnovne škole „Sveti Sava“ prvi put je sjelo 108 prvačića i što je zanimljivo 10 više nego lani, odnosn...

    Izvor: 058.ba
    U klupe Osnovne škole „Sveti Sava“ prvi put je sjelo 108 prvačića i što je zanimljivo 10 više nego lani, odnosn...

    Izvor: 058.ba

    U klupe Osnovne škole „Sveti Sava“ prvi put je sjelo 108 prvačića i što je zanimljivo 10 više nego lani, odnosn...

    Izvor: 058.ba


    OŠ Ragib Džindo Rogatica
    OŠ Rakitnica
    OŠ Radava
    OŠ Podgaj
    Stara OŠ u Okruglom
    Spomen škola Okruglo


     OŠ Kovanj
    OŠ Stjenice
    OŠ Batovo
    OŠ Mesići

     OŠ Brčigovo


    OŠ Šljedovići

    OŠ Pokrivenik

    OŠ Borike



    OŠ Pešurići

    OŠ Berkovići



    OŠ Stara Gora

    OŠ Štavanj

     Brankovići

    Strmac


    OŠ Osovo

    OŠ Sjeversko


     OŠ Žepa












    Nema komentara:

    Objavi komentar