Preporod 1971, br. 21
Džemal Šljedovići koji
broji 117 muslimanskih domova ima 7 mahala i to: Čadovina (6 kuća); Čubrići
(14); Kopjevići (35); Orahovo (26); Starčići (12); Šljedovići 15) i Trnovo (9).
Ovaj se džemat nalazi istočno od Rogatice oko nekih 10 km. Centar džemata su
Šljedovići, gdje postoji i nova džamija, sagrađena i svečano otvorena 14. X
1969. godine — na mjestu džamije sagrađene 1912. godine koju su narodni
neprijatelji kao i sve muslimanske domove u ovome džematu popalilio 1942.
godine. Zapaljen je i mekteb, koji je sagrađen 1913. godine uza samu džamiju.
Grozno je slušati kako
je neprijatelj: klao, žario, palio i ubijao nevin muslimanski živalj. Što nije
uspjelo izbjeći to je sve i pobijeno na kućnome pragu ili su živi zapaljeni.
Samo iz porodice Ajanovića pobijeno je 40 osoba, pored više od 160 žrtava iz
drugih familija.
Po završetku rata
preživjeli su se vratili na svoja imanja i iznova počeli raditi i kućiti. Brzo
su se snašli, život se normalno odvijao, ali im je ipak nešto nedostajalo, što
ih je uvijek u duši peklo: nisu imali džamije — tog duhovnog centra, gdje bi
napajali i osvježavali svoje duše na izvoru islamske nauke. Djeca su rasla,
prolazile generacije za generacijom, ali o vjeri skoro niko nita nije učio.
Konačno su se odlučili — i kao što smo rekli — sagradili su novu džamiju,
koja svojom ljepotom, bijelom munarom i zelenom zastavom ukrašava cijelj
džemat, podiže mu moralnu vrijednost i bodri ga na bolju budućnost.
Ali, šta će kafez, ako u
njemu nema bulbula. Kakiva korist od džamije, ako nema vrijednog i valjanog
imama. Šljedovići su bili toga svjesni, pa su se pobrinuli i za imama u osobi
Džanović Selim e f. koji je u ovoj džamija
preuzeo imamsku i hatibsku dužnost 1. juna 1970. god. i odmah se svim snagama
bacio na posao. Organizovao je vjersku obuku na 2 mjesta i to: za mahale
Kopjevići i Orahovu u Коpjevićima (sa 47 polaznika), a za sve ostale mahale u
džamiji (64 polaznika).
Radeći nesebično Selim
ef. je uspio da pored predviđenog gradiva sa svim polaznicima na obadva mjesta
— sa 37 polaznika-ca završi i pređe cio Kur’an, pa je za ove polaznike u
razgovoru sa njihovim roditeljima i džemetlijama zakazao hatme za dan 20. V I
ov. g. u nedjelju. Na ovu je svečanost naročito pozvan Sokolović h. hfz.
Sinanuddin ef ., muderris G. Н. medrese iz Sarajeva da bi održao
prigodno predavanje.
Poslije klanjanja podne
namaza masa svijeta od preko 2.500 duša slegla se u bašću blizu džamije gdje
su »hatmaruše« sa svojom kolegama nastupile među masu učeći tekbire, da bi
odmah zatim Avdagić hfz. Muhamed e. f. vjerskoprosivjetni referent iz Rogatice
otvorio svečanost i pozdravio sve prisutne sa nekoliko biranih rečenicu. Zatim
je počeo program. Djeca su učila ašereta, a zatim ih je imam ef. ispitivao o
islamskom vjerovanju ј islamskim dužnostima. Iz odgovora djece moglo se
zaključiti da je Selim ef. uložio maksimum truda da bi sa polaznicima vjerske
obuke polučio zadovoljavajući uspjeh. Po završetku »ispita«, riječ je uzeo
Pašić Ahmed ef.,šer. sardija u penziji iz Visokog, inače rodom sa Kule, koja
graniči sa ovim džematom i u polučasovnom vazu ukazao na glavne dužnosti
muslimana, bacajući poenlu na lijepo vladanje bez čega — veli — nema ni
pravog muslimana. Predavanje, koje je inače bilo sažeto i ubjedjivo saslušano
je sa najvećim interesovanjem. Poslije Pašića riječ je uzeo Sokolović, koji je
pored ostalog govorio o potrebi valjanog odgoja naše djece i omladine, bez
čega — kako on veli — nema ni generacije za bolju budućnost Islama u našim
krajevima. Ujedno je ukazao i na štetnost od upotiebe i produciranja alkoholih
pića.
Poslije porrmo
sariušanog izlaganja g. Sokolovića hatme su završene učenjem sureta, da bi na
kraju svečanost bila završena dovom, kojai je proučio Sokolović.
Efkarul-muvehhidim