Spomen-obilježje šehidima Žepe

Šehidsko spomen - obilježje je otvoreno 26. 08. 2006. godine, u centralnom djelu herojske Žepe. Izgradnju je finansirala Vlada Kantona Sarajevo, putem Ministarstva za boračka pitanja KS i Fonda Memorijala. Izgradnja spomen - obilježja neustraživim herojima Žepe, o kojima su pjesme ispjevane, trajala je oko sedamnaest mjeseci, prema projektu sarajevskog inžinjera Zijada Imamovića. Neimari su bili uposlenici firmi „Klesar“ iz Hadžića i „Bravar“ iz Sarajeva. Žepska voda, koja je jednim od simbola Žepe, na kojoj stoljećima iz šest rora izbija hladna i pitka voda, poptuno je uređen iznad vode, u kamenim masivima, urađena je imitacija Žepskog mosta. Prostor je popločan kamenom. Ograđen je kovanom ogradom. Na ulazu, u mermernoj ploči, uklesane su ove riječi:

“Žepu su hrabro branili Žepljaci i Bošnjaci sa prostora općina: Rogatica, Srebrenica, Višegrad i Han Pijesak, sve do donošenja Rezolucije UN -a broj 819, dana 16. aprila 1993.g., kada je Žepa proglašena ‘Zaštićenom zonom’, Žepljacima oduzeto naoružanje i Žepa povjerena na čuvanje UN snagama. Dana 25. jula 1995. godine, Žepa je bez otpora Ukrajinskog bataljona okupirana od strane srpskih agresora i izdajnika. U odbrani Žepe poginulo je 457 šehida.cDok piješ ovu rijetko lijepu vodu i slušaš njen tihi šum, sjeti se plemenitih duša šehida Žepe i prouči im fatihu!“

 

Iz ljubomore mu zube izbili.

Iz sudnice.

Sarajevski list 1910-08 avgust , br.188

Na 29. septembra 1909. godine bilo je si­jelo kod Avdibega Agića u Poljanićima, (k. Rogatica). Kada su se oko ponoći ljudi sa sijela počeli kućama razilaziti, ode Hilmo Agić pod pendžer djevojci Zejfi Arnaut. Hasan Agić i Suljo Agić, koji su htjeli takogjer sa Zejfom ašikovati i kojima je bilo krivo, da sa Zejfom Hilmo ašikuje, zdogovoriše se, da će na Hilmu napasti i kamenjem ga ispod Zejfina pendžera protjeratii Što rekli, to i učinili. Zasuše kamenjem na Hilmu, koga jedan kamen pogodi u usta. raskrvavi mu usnicu i prebi mu tri zuba. Liječnici označiše ovu ožljedu Hilminu kao samu po sebi tešku ožljedu. Drž. odvjetništvo podiže optužnicu protiv Hasana i Sulje zbog zločina teške tjelesne ožljede. Na gl. raspravi, koja je 5. o. mj. pred ovđ.okr. sudom obdržavana, nakon dugog poricanja, priznadoše oba okrivljenika svoju krivicu, te obzirom na priznanje i druge mnogobrojne olakšavajuće okolnosti, biše osugjeni svaki na 6 nedjelja tamnice, po­oštrene jednini postom u svakih 14 dana. Okrivljenici se sa osudom zadovoljili samo zamoliše za odgodu nastupa kazne do Mitrovdana, o kojoj će molbi vrhovni sud odlučiti.

Bosanska fabrika suhih šljiva i likera u Rogatici

Sarajevski list, 24.08.1890 
obradio: Velija Palo

Iz Rogatice nam pišu, kako je neki imućan čovjek iz sjevera Njemačke koji je mnogo putovao po svijetu, osnovao ondje prvu bosansku fabriku suhih šljiva i likera u Rogatici pod imenom Oestervitz & Co. Radnja ove fabrike obećava odista lijepa uspjeha moralno i materijalno, pa se tamošnjem stanovništvu otvorila prilika za novu zaradu i tečevinu. Kvalitet suhih šljiva i likera takav je, da prevazilazi kvalitet razne podobne robe, koja se u Bosnu uvozi. Uz to su i cijene rogaticke fabrike jeftine. Fabrika izradjuje u likerima: Grku rakiju od planinskog bilja, Allascha, Chartreusa, Marasquina, Rittmeistera, Rostopschina, šljivovicu, višnjevicu, borovičku i t.d. Fabrika obečava, da će našim kafanama i gostionama liferovati i bolju i jeftiniju robu, nego što je ona iz monarhije. O suhim šljivama iz ove fabrike, koje su izvrsne, pisaćemo u jednom od idućih brojeva opširnije. Za sad obračamo pažnju naših trgovaških krugova na ovu prvu bosansku fabriku od te vrste u Rogatici.