Džamija sultana Selim II (Careva džamija) |
Rogatica je jedan
od rijetkih gradova u Bosni i Hercegovini u kojem su bile podignute dvije
carske džamije. To su džamije sultana Bajazida II (1481-1512) i džamija
sultana Selim II (1566-1574) iz 1573 godine. Ove „carske džamije“, koje su
faktički državne, bile su prve vakufske građevine u formiranju i ubrzanom
razvoju kasaba, tako i kasabe Rogatica.
Tako je od
sedamdesetih godina XV stoljeća do sedamdesetih godina šesnaestog stoljeća, tj.
od vladavine Mehmeda II do kraja vladavine Sulejmana II, bilo u Bosni podignuto
25 carskih džamija kojima su bili određeni temelji slijedećih kasaba: Sarajevo
i Zvornik prije 1481.g., Foča, Rogatica, Višegrad, Srebrenica, Travnik, Prusac,
Prozor i Nevesinje prije 1512.g., Knežina, Doboj, Stolac prije 1520.g., Jajce,
Banja Luka, Donja Tuzla, Bijeljina, Gradiška, Kamengrad, Obarci, Glamoč,
Dobrun, Blagaj kod Mostara i Jezero kod Jajca prije 1566.g. Kasnije je na
rijeci Uni današnji Kulen-Vakuf osnovan podizanjem džamije Ahmeta
(1603.-1617.). U svim navedenim slučajevima radilo se o najranije podignutim
džamijama, koje su predstavljale početak urbanog formiranja spomenutih kasaba.
Džamija
sultana Bajazida II
Prva džamija
sagrađena u Čelebi Pazaru je džamija sultana Bajazida II (1481 – 1512) i registrovana je u defter iz 1516. godine. U
opširnom popisu iz 1489.godine se još uvjek ne spominje. Alija Bejtić
neutemeljeno smatra da je prva mahala u Rogatici nastala oko džamije Sinan-vojvode. Međutim, vakuf džamije Sinan-vojvode ne susrećemo još uvjek ni u
Popisu vakufa u Opširnom defteru Bosanskog sandžaka iz 1540 godine. Godine
1528. još uvjek se spominje samo jedna muslimanska mahala-Mahala džamije sultana Bajazida. Na
osnovu svega navedenog možemo zaključiti da džamija sultana Bajazida II je prva
džamija podignuta u Rogatici. U popisu vakufa iz 1530. Godine navedeno je da se
iz stavke harača Višegradskog kadiluka dnevno izdvaja po 11 akči za plaće
službenika ove džamije, hatiba i imama šest, mujezina četiri, a za osvjetljenje
i prostirku jedna akča.
Džamija
sultana Selim II
Ova džamija, ako
je suditi prema literaturi je druga džamija u Rogatici koju je podigao osmanski
sultan Selim II (1566-1574). Njen tarih je stajao
iznad ulaza u džamiju sve do 1943.godine, kada je džamija srušena. U rukopisu
Muvekkitove Povijesti Bosne koju je prepisao Muhamed Enverija Kadić, prepisivač
kaže da je prilikom posjete kasabi i kadiluku Čelebi-Pazara 1912.godine vidio
tarih uklesan iznad ulaza Careve džamije. Prijevod teksta tog tariha glasi:
Na putu vjere
sultan Selim-han
Obnovi ovu kuću
milosti
Nek postane
zborište dobrih, kuća spasa
Da trajno slave
Boga oni što mu padaju ničice
Neka askete
spominjenjem Njega bivaju
Prosvjetljeni i
blizu Boga postižu
Izrekoh ovako
tarih džamije:
„Utočište
milosti, mjesto pobožnjaka“.
Mehmed
Mujezinović navodi da se džamija nalazila u jugozapadnom dijelu Rogatice,
pod brdom Hrid u predjelu oko Toplika. Imala je kamenu munaru, ali kako navodi
Bejtić zaostajala je za Husejn-begovom, odnosno Arnaudijom. Džamija je u unutrašnjosti,
više ulaza imala zidnu sliku Aja-Sofije.
U literaturi
koja obrađuje historiju Rogatice nema spomena džamije sultana Bajazida II, a
kao jedina Careva džamija spominje se ova, sultana Selima II. Što se tiče
deftera, 1604.godine se spominju samo tri džamije: sultana Bajazida II,
Sinan-vojvode i Husejn-čelebije. Moguće je da su u jednoj mahali koja je
nosila ime sultana Bajazida postojale dvije džamije. Broj stanovnika ove mahale
je bio prilično velik. Mahala broji 185 domačinstva sa 14 neoženjenih.
Druga mogućnost
je da je džamija sultana Bajazida II dotrajala ili srušena, pa ju je za vrijeme
svoje vladavine obnovio sultan Selim II.
Gradske džamije u Rogatici |
Najveći broj informacija sam uzeo iz magisratskog rada Amine Kupusović “Rogatica i njena
okolina u 16. stoljeću”. Uspješno je odbranila magistarsku tezu 4. jula 2007. godine u prostorijama Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Tezu je branila pred komisijom koju su činili: prof. dr. Vesna
Aščerić-Mušeta, predsjednica, prof. dr. Enes Pelidija, član i dr. Behija
Zlatar, član. Mentor je bio prof. dr. Enes Pelidija, profesor na Odsjeku za historiju Filozofskog fakultetu u Sarajevu. Njen rad “Rogatica i njena okolina u 16. stoljeću” je bio projekat na
Orijentalnom institutu u periodu od 2003. do 2005. godine. Nastao je na
osnovu relevantnih neobjavljenih historijskih izvora, u prvom redu “Tapu
tahrir deftera iz 15. i 16. stoljeća” , na osnovu kojih se
osvjetljavaju do sada nepoznati podaci za područje Rogatice u navedenom
periodu.