Autor: Mirsad Durmišević
*Prenošenje teksta je dozvoljeno samo uz navode izvora i linka koji vodi na izvorni tekst
Rijeka Prača je lijeva pritoka Drine, nastaje na istočnim padinama planine Jahorine u
izvorišnoj čelenci iz koje nastaju izvori, Stansko vrelo, Kadino vrelo i Vrela
Prače. Izvorište je definisano
izvorom koje se naziva Kadino vrelo. Nadmorska visina glavnog
izvora Prače u Jahorini iznosi oko 1540 m nadmorske visine, a ušće u Ustripači
ima nadmorsku visinu 335 m, pa je ukupni pad 1205 m ili 23,5‰. Veliki padovi
rijeku Praču svrstavaju u izrazito planinski tok. Protiče
kroz naseljena mesta: Podgrab, Prača, Hrenovica, Mesići i Ustiprača. gdje se ulijeva u Drinu. Dužina toka je 56,9 kilometara, a dužina vodotoka
koji protiče kroz područje opštine Rogatica je 24 km. Sliv Prače definisan
orografskim razvođem ima površinu 1109 km². Sliv je dosta
asimetričan. Lijeva slivna površina je višestruko veća i iznosi 828 km², u
odnosu na desnu, koja iznosi 281 km². U geološkom pogledu sliv je predstavljen paleozojskim kompleksom koje čine
podlogu mezozojskim naslagama. Najniži fluvijalni oblici predstavljeni su
kvartarnim naslagama. Za vrijeme oligomiocena doline rijeka Prače nije imala sadašnju
dubinu. Njeno usijecanje u apsolutnoj je vezi sa usijecanjem rijeke Drine.
Taj proces počeo je u vrijeme srednjeg miocena i vršio se
tokom oligomiocena, tj. za vrijeme jezerske faze. Doline Drine, kao i doline Prače, starije su od pleistocena (ledenog doba).
|
Prosječni mjesečni proticaj na vodomjeru Ustiprača za period 1920-1975.godina- |
Iz priložene tabele se uočava da je proticaj rijeke Prače najniži u avgustu i septembru kada vladaju ljetni minimumi, a najviši proticaji se pojavljuju u novembru i decembru. Ova prava planinska rijeka protiče kroz predjele izuzetnih prirodnih ljepota. Svojom
vodom udubila korito i napravila atraktivnu riječnu
dolinu. Njena dolina puna je prirodnih ljepota u kojima
čovjek može da se odmori
i zadovolji onim što mu priroda nudi. Toliko bogatstvo reljefnih oblika, utopljenih u
nepreglednom prostoru zelenila, rijetko se može vidjeti i u dolinama rijeka
čiji su tokovi mnogo duži od toka Prače.
|
Ulazak rijeke Prače u kanjon kod Kaljana Lijevo se vidi put preko Gosine |
|
Pogled sa hidroelektrane Kaljani na vodotok Prače, koja se priprema za probijanje ka Mesićima, kroz uzan kanjon |
Prema karti expozicija evidentno je da
je lijeva strana sliva Prače izložena na
jugoistok-jugozapad-zapad, dok
je desna strana sliva uglavnom exponirana na sjever-sjeveroistok.
Kod
mjesta Hrenovica, zaseok Kaljani, na 639 metara n.v. Prača ulazi u debele slojeve trijaskih krečnjaka i to anizijski, slojeviti i bankoviti, do masivni krečnjaci i dolomiti u kojima
usijeca duboku kanjonastu dolinu (kanjon Kračule) u planini Gosina, na
mjestima i preko 500 metara duboku. Ovaj kanjon je malo prekinut u Mesićima, gdje se proširuje dolina sa jako nabranim slojevima u jurskim škriljcima. Korito je usječeno sve do verfenskih klastika (Gojčevica), te predstavlja erozioni bazis ovog područja. Korito kanjon bujičnog je karaktera i ispunjeno je krupnim vučenim nanosom sa pojavama brojnih brzaka. Kanjon Kračule, Kaljani-Mesići je dug oko 20 kilometara i samo na nekoliko mjesta presječen je desnim pritokama, koje odsječno
završavaju u Prači.
|
Pogled na kanjon Prače uzvodno od Banj Stjene |
Tektonske prilike cijele ove oblasti veoma su komplikovane. Uski pojasevi dubokog karsta - krečnjačkih slojeva, koji zalaze do nekoliko stotina metara u dubinu, smjenjuju se sa drugim slojevima gdje je karst dosta plitak, ali sa nepropusnim slojevima poglaviti tzv. jurskog "fliša", koji izbijaju na samu površinu.
Sa geomorfološkog i hidrografskog gledišta karakteristično je za razvitak cijele oblasti, da je prvobitno podzemni, karstni tok Prače stvoren u srazmjerno uskom pojasu, gdje se krečnjački slojevi probijaju najdublje. Podzemni tok počeo se vjerovatno brzo stvarati, čim se ova oblast znatno izdigla iznad svog niskog miocenskog nivoa. Spuštanje erozionog bazisa bilo je najjači uzrok za stvaranje karsta; prodiranje vode u dubinu kroz propustljive krečnjačke slojeve išlo je mnogo brže nego stvaranje površinskih tokova mehaničkom erozijom. Dolina Prače u ovom dijelu toka ima odlike krške sufozione doline preobraćene iz ponorskog pećinskog u površinski krški tok.
Kanjon rijeke Prače je idilično čudo prirode i prvorazredna prirodna ljepota i rijetkost. U njemu se nalazi osebujna vegetacija puna rijetkih oblika, a takođe i fauna pokazuje niz prirodnih rijetkosti. Strme litice obrasle su šumom hrasta, bukve, graba, jasena, crnog bora i raznim grmolikim vrstama. Kanjon je teško pristupačan i potpuno je izvan dohvata ljudskih naselja. Sa svojim liticama daje izvanredan
ambijent za ljubitelje prirode i onih koji se bave planinarenjem, speleologijom i ribolovom. Kanjon rijeke Prača, od Mesića do Hrenovice predstavlja zvanično proglašeni prirodni pejzaž i vanrednu prirodnu ljepotu i rijetkost, a stavljen je pod zaštitu još u SR BIH, riješenjem br. 1059/57.
|
Malo je
mjesta gdje se kao na rijeci Prači može uživati u ribolovu na autohtone vrste
riba, pastrmke i lipljana. |
|
SRD Toplik Prača u kanjonu rijeke Prače posjeduje ribarsku kolibu sa
šadrvanom – hladnjakom za odmor i druženje ribolovaca i ostalih
gostiju. |
|
Ulaz u pećinu Banj Stijena |
|
pećina Govještica |
U kanjonu, posebno sa lijeve strane kanjona
postoji veliki broj pećina među kojima ima još i onih koje nisu
ispitane. Mračna pećina je poznata od početka XX stoljeća, kada zbog izgradnje pruge kroz kanjon Prače dobiva određeni turistički značaj.
Pećina Govještica se nalazi na lijevoj strani rijeke Prače, nekoliko stotina metara nizvodno od ulaza u pećinu Banja Stijenu. Po svojoj veličini, morfologiji i pećinskim ukrasima predstavlja
neprocjenljivo bogatstvo. Speleolozi iz Bolonje u Italiji i BiH, koji su
je intenzivnije istraživali od 2010. utvrdili su da je dužine 9682
metra i najduža je pećina u Bosni i Hercegovini. U kanjonu se nalaze i Podgorelica, Golubovićka, Međeđa, Šuplja, Muznica pećina i dr.
|
Kanjon Prače uzvodno od HE Mesići |
|
Brzaci na Prači uzvodno od Mesića |
Od Hrenovice
do Mesića Praču vodom bogate potočni sistemi kao desne pritoke; Čemernica, Dolovski potok, izvor nizvodno od HE Mesići i Dobrovački potok nizvodno od Mesića koji slivno
odvodnjavaju Hadžića Ravan (1298 m) i Oštro (1004m).Lijeva slivna površina Prače je hidrografski
dezorganizirana i zbog propustljive karbonatne geološke podloge ona je bezvodana, prisutni su karstni fenomeni, zbog čega je moguće očekivati podzemne bifurkacije i podzemni doticaj voda u riječni tok.
Iz tih
razloga na ovom potezu Prača ne prima niti jednu značajniju pritoku, osim kraških vrela promjenljive izdašnosti u Sudićima (Qmin 400 l/s) i Govještica (Qmin 1250 l/s) u pećini Govještica. Voda Govještice dolazi iz jednog izvora iz
neispitanih dijelova podzemlja same pećine, u zimsko i proljetno doba
izlazi voda iz pećine kao velika rijeka. Tada voda ističe slapom iz prostranog ulaza u pećinu stvarajući nesvakidašnji prizor.
Istraživač Daneš, pretpostavlja da se podzemne vode rječice
Rešetnice, koja ponire na Glasinačkoj visoravni, pojavljuju ovdje u
Govještici.
|
Izvor prije prvog tunela od Mesića, a nizvodno od brane HE Mesići |
|
Izvor Govještice (Dugovještice) iz istoimene pećine i ušće u rijeku Praču |
|
Kanjon Prače u blizini HE Mesići |
Prača
ima i veliki
hidropotencijal pa je na njoj, u Mesićima, izgrađena hidroelektrana HE
"Mesići" 1950 godine, a u planu je izgradnja još pet slične veličine. U
toku je izgradanja MHE "Ustiprača", MHE "Dub" nizvodno od sela Mesića i MHE "Kaljani" kod sela Kaljani.
|
Brana
HE „Mesići“ nalazi se oko 3,5 kilometra prije Mesića, dok se samo
postrojenje za proizvodnju električne energije nalazi u Mesićima. |
Hidrocentrala "Ustiprača" imaće instalisanu snagu 6,8 megavata. Brana je kod "Desete stražare", na teritoriji
Rogatica, odakle će voda ići zatvorenim betonskim kanalom dužine 3.560
metara, trasom bivše željezničke pruge, do mašinske zgrade iznad
Ustiprače.
|
Brana MHE Ustiprača |
|
Pripremni radovi na brani MHE Dub |
Hidroelektrana "Dub" ima instalisanu snagu 8,8 megavata. Brana je u mjestu Sastavci, ispod sela Izgumanje kod Mesića.
Odatle će se voda Prače i Rakitnice transportovati tunelom dužine 2.300
metara i zatvorenim betonskim kanalom dužine 2.700 metara kroz kanjon do mašinske zgrade u Dubu.
|
JZ 85-031 bei Banja Stijena 20.7.1969 |
|
Željeznička stanica Banj Stijena
"U tom kanjonu nalazio se jedan od najčudnijih kolodvora (ukrižje?)
koje sam ikada vidio, a zvao se Banja Stijena. Na putovanju 1971. tu smo
stali na mimoilaznom kolosjeku radi križanja s drugim putničkim vlakom.
Za razliku od naše garniture imao je parnu vuču i to sa dvije
lokomotive. Ne pitajte me za serije, ali mi iz pamćenja navire da nisu
bile iste (vučna 85, zaprežna 83, sigurnost cca 50% - ?). Zašto govorim o
čudu? Ne znam gdje je bila Banja, ali Stijena je bila ravno iznad naših
glava, jer je cijeli kolodvor bio doslovce usječen u kanjon (nešto
poput rimskog puta kroz stari Đerdap)!" |
|
Pogled sa Dolovske gradine na kanjon Ptače |
Na liticama kanjona nalazi se stari
grad
Borač koji je bio je centar posjeda i stolni grad feudalne porodice
Radenović-Pavlović koji su vladali istočnom Bosnom. Prvi put se spominje
u
povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV iz 1244. godine. Sagrađen je sa
obje
strane kanjona rijeke Prače koja tu pravi dvostruku krivinu. Glavni dio
grada je smješten na Varoškoj Gradini u blizini sela Varošište (na
lijevoj strani Prače), a manji dio na Dolovskoj Gradini u blizini sela
Dolovi
(na desnoj strani Prače). Na pojedinim djelovima
kanjona postoje rizične površine od neeksplodiranih ubojitih sredstava
zaostalih iz minulog rata. Ove površine obilježene su tablama za
upozorenje "MINE!"
|
Pogled sa Bošnjakinje (G. Mesici) na Mesiće |
|
Dodaj naslov |
Kanjon se samo malo prekida u
Mesićima, gdje se proširuje u dolinu okruženu jako ubranim slojevima u jurskim škriljcima.U Mesićima, kod sela Izgumanje Praču vodom
bogati sa lijeve strane rijeka Rakitnica. Od ušća Rakitnice Prača teče vrlo usklom i dubokom klisurasto - kanjonastom
dolinom jugoistočne orijentacije prema Drini u Ustiprači, gdje završava
potopljenim ušćem Višegradske akumulacije.
|
Trasa Istočne pruge u Sastavcima |
|
Prača - nizvodno od Sastavaka |
|
Selo Otricevo u klisuri Prače |
|
Kanjon Prace tunel Brcigovo |
|
Kanjon Prače-prema Ustiprači |
|
Ustiprača |
Srednjovjekovni trg Prača uz istoimenu rijeku spominje se već 1336.
god., a samo ime Prača spomenuto je u povelji Bele IV iz 1244. Lingvisti
i historičari uglavnom se slažu da ime Prača čuva uspomenu na ilirsko
pleme Partini (Parthines) , koje je obitavalo oko srednjega toka Drine.
Osnova part dala je (tzv. metatezom, premetanjem) prat, a t je
palatalizirano slavenskim sufiksom -ia i dalo č, te smo dobili: Prača.