NIŠAN MUSTAFE AGE-BEGA, SINA DELI HUSREV-PAŠE U ŠETIĆIMA

autor: Mirsad Durmišević

NIŠAN MUSTAFE AGE-BEGA, SINA DELI HUSREV-PAŠE U ŠETIĆIMA

u PDF https://www.box.com/s/tl35i87uxe99afy7oziu

"Vlasnik (ovog mezara) je Mustafa aga-beg, sin Deli Husrev-pašin. Početkom časnog mjeseca Šabana 962. godine". 

Ovaj mezar nalazi se nešto južnije od sela Šetići, na lokalitetu Jelovik, gdje se nalazi staro muslimansko groblje ograđeno suhozidinom i zauzima površinu 50 x 15 metara.

Na uzglavnom nišanu  je sa jedne strane isklesan mač i nadžak, a sa druge, natpis u prozi na arapskom jeziku, preko kojeg je uklesan kratki bodež.  

Uzglavni nišan sa turbanom je 3, 70 m. visine, sa osnovicom 31 x 39 cm. i prema vrhu se malo sužava. Po svojoj visini ubraja se među najviše u Bosni i Hercegovini. Nožni nišan je visok 3,20 m. i završava se piramidalno. razmak između uzglavnog i nožnog nišana iznosi 5 metra što je jedinstven i karakterističan primjer, a taj razmak je stavljen svakako radi simetričnosti ovako visokih nišana.

Mustafa aga-beg je  porijeklom iz roda Sokolovića čiji su različiti ogranci živjeli na prostoru od Glasinca do Drine i Lima. Njegov otac Deli Husrev-paša (?-1544) je bio prvi visoki osmanski dostojanstvenik koji je iz roda Sokolovića putem adžami-oglana napravio karijeru u Carstvu krajem XV i u prvoj polovini XVI st.. On je još 1516. imenovan za namjesnika u Konji, a zatim je redom bio beglerbeg Dijarbekira, Šama (Damask),  Halepa i Rumelije. Već 1535-36. susreće se na položaju egipatskkog valije, kada je imenovan za člana vezirskog vijeća. Deli Husrev-paša imao je dva sina: Kurd-bega, koji je umro 1572. na  položaju sandžak-bega u Nigdu, jugoistočno od Ankare i Mustafa-agu, koji je  izgleda živio na svom zijametu u Bosni, pošto je ukopan u Šetićima kod Rogatice, gdje mu se mezar i danas nalazi. Prema tome, Mustafa aga-beg bi mogao biti sin Deli Husrev-paše Sokolovića!

ROGATICA: PONAVLJANJE POVIJESTI I ULOGA „SPASILACA“

 Edina Bećirević
 GENOCID U ISTOČNOJ BOSNI 1992.-1993.∗

∗Četvrto poglavlje iz knjige NA DRINI GENOCID, ISTRAŽIVANJE ORGANIZIRANOG ZLOČINA U ISTOČNOJ BOSNI, Edina Bećirević, Buybook, Sarajevo, 2009. Knjiga predstavlja adaptiranu doktorsku disertaciju pod naslovom „Genocid u istočnoj Bosni 1992-1993. god.: srpski politički, vojni i socijalni projekat“, koja je 24. 3. 2008. god. odbranjena na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Preuzmite cijelu knjigu na ovom linku:  http://www.scribd.com/doc/34051278/GENOCID-U-ISTO%C4%8CNOJ-BOSNI-dr-Edina-Be%C4%87irevi%C4%87

ROGATICA: PONAVLJANJE POVIJESTI I ULOGA „SPASILACA“ 

Kao i u mnogim drugim gradovima Bosne i Hercegovine, scenarij koji je podrazumijevao uništenje Bošnjaka, njihove kulture i zatiranje njihovog nacionalnog identiteta bio je koordiniran i sistematičan. Jedan od argumenata u dokazivanju srpskog genocidnog plana jeste između ostalog i to da je svaki od napada na većinski muslimanske gradove i sela vođen na gotovo identičan način. Kao što smo već više puta naveli u ovom radu, sličnost u procesu provođenja genocidnog plana ne odnosi se samo na gradove i sela u Bosni i Hercegovini, već se može porediti i sa načinima izvođenja genocida u drugim državama, te različitim historijskim periodima. Rogatica ni prema čemu nije izuzetak. Genocid nad jednim narodom prati diskriminacija, zatim ubijanje prvo istaknutih članova društva, potom masovna ubistva, silovanje žena, osnivanje koncentracionih logora, uništavanje vjerskih spomenika i spomenika kulture, pljačkanje i oduzimanje imovine i slično.

Stoga, koji god element genocida da naglasimo u slučaju Rogatice, on neće biti specifičan u odnosu na ostale primjere genocida. Zločin genocida je veoma kompleksan državni projekat koji je potrebno dugo i pažljivo pripremati, ali je i za naučnu dekonstrukciju genocida neophodna detaljna analiza. U ovom radu, na primjeru genocida u Rogatici, naglasit ćemo samo nekoliko elemenata u tom procesu, a to su: posljedice nekažnjavanja genocida, surovost metoda istrebljenja i masovna ubistva, ulogu običnih ljudi pripadnika srpskog naroda u genocidnom procesu, sa posebnim akcentom na ulogu i mogućnosti „spasilaca“ u genocidnom procesu. Nekažnjavanje genocida uvijek ostavlja mogućnost da će se genocid ponoviti. Mnogi analitičari historijskim primjerima vodilo ponavljanju genocida.160

Karakteristika genocida je i indoktrinacija običnih ljudi i njihovo učešće u genocidu na različite načine. Nedavna stvarnost nas je naučila da je za izvršenje genocida neophodno uključiti sve slojeve stanovništva. To, naravno, ne podrazumijeva da su svi pripadnici naroda u čije ime se genocid provodi uključeni u genocid. U svakom genocidnom procesu postoji i određena kategorija stanovništva koji se nazivaju „spasioci“.161 Rogatica nam pruža primjer da je većina srpskog stanovništva u različitim kapacitetima bila involvirana u genocid, ali primjer jednog srpskog sela u okolini Rogatice pokazuje to da se određeni broj pripadnika srpskog naroda uspio oduprijeti genocidnoj ideologiji.

Čelebi Pazar (u prijevodu Gospodski Pazar) naziv je Rogatice iz osmanlijskog doba. Još u XVI vijeku ovaj otmjeni gradić dobija vodovod, javno kupatilo sa toplom i hladnom vodom, čaršiju, musafirhane, karavan-saraje, mektebe i medresu. Od XVI vijeka izgrađeno je i nekoliko džamija: Tekijska, Sinan-vojvodina, Oruč-agina, Arnaudija, Husejin-begova džamija, Careva džamija, Čaršijska Sudžaudinova džamija i Serhadija. U brojnim pokušajima da se bošnjačko stanovništvo eksterminira sa ovih područja, stradavale su i rogatičke džamije. Tokom Drugog svjetskog rata Rogatica je praktično sravnjena sa zemljom. „Od javnih objekata ostale su zgrade narodne osnovne škole, dvije oštećene i oskrnavljene džamije, Čaršijska i Arnautovića, te dvije crkve: pravoslavna i katolička.“162

U periodu 1992.-1993. godine, srpske snage su u Rogatici uništile gotovo sve muslimanske vjerske objekte. Munara na Arnautovića džamiji je srušena, a džamijska zgrada oštećena.163 Na području rogatičke opštine, osim muslimanskih vjerskih objekata u centru grada, stradale su džamije, imamske kuće i ostali vjerski objekti u džematima: Rakitnica, Godomlja, Kramer-Selo, Žedovići, Kovanje, Sljedovići, Lubardići, Živaljevići, Batovo, Košutica, Brda, Vragolovi, Kukavice, Šljedovići.164 Tokom Drugog svjetskog rata četnici su u okviru šireg procesa genocida nad muslimanima na području bivše Jugoslavije počinili genocid nad Bošnjacima Rogatice. Scenarij ubijanja bio je praktično isti kao 1992. godine. Kako je u svom istraživačkom radu zabilježio Agić, u Drugom svjetskom ratu Bošnjaci su stradali od svojih komšija. Borike iznad Rogatice bile su poznate po četničkoj tradiciji:

„Srbi, pravoslavci, prve komšije, najprije bi opkolili bošnjačko selo i stjerali mještane u jednu dvije kuće, zavisno od veličine sela i broja populacije. Muškarce bi, uz njihov „dobrovoljni“ pristanak, odvodili na boričku ergelu radi, navodno, nekih važnih poslova. Tu bi se tim našim ljudima gubio trag. Samo rijetki su uspjeli pobjeći sa boričkog strelišta. U selu su ostajale žene sa djecom. Teško je opisati kako su ostrvljene komšije mučile naše nane, žene, djevojke i djecu: zlostavljanje, silovanje, ubijanje, pljačka. Kad bi to četnici završili, sav pravoslavni živalj iz susjednh sela, sve što je moglo hodati, nešto ponijeti i povesti, nagrnuo bi kao čopor hijena na to bošnjačko selo, opljačkao sve što se moglo ponijeti, otjerao stoku i pokupio živad... Onda bi selo planulo i za nekoliko sati nestalo s lica zemlje.“165

Metodologiju zla u genocidu nad Bošnjacima dokumentirao je i Tucaković. Prema njegovom istraživanju, u uništavanju seoskog bošnjačkog stanovništva u području istočne Bosne primjenjivana je razrađena metodologija. Prvo su ih prijatelji Srbi nagovarali da predaju oružje, uz argument da će ih štititi četnici koji su kraljevska vojska.166 Prema pisanju Tucakovića: „Tamo gdje je oružje predato, stizale su odmah kaznene ekspedicije sastavljene od koljača. Za njima su išle gomile pljačkaša koje su na leđima i konjima nosile sve što su zaticali. Hvatali su prvo muškarce govoreći im da ih vode na „saslušanje u komandu“. Ubijali su ih međutim kod prvog potoka ili skrovitog mjesta“.167

Kako na području cijele Bosne i Hercegovine, tako i na teritoriji Rogatice, još 1991. godine postajalo je jasno da će se 1942. godina ponoviti, te da je došlo vijeme raskrinkavanja mita „bratstva i jedinstva“. Koliko je opasno kad narod ne posjeduje historijsko sjećanje pokazuje primjer Bošnjaka koji su ponovno nespremno dočekali ulogu žrtve. S druge strane, slučaj srpskog naroda također pokazuje koliko je opasno kada se historijsko sjećanje iskrivljuje i kada se njime manipulira. Već 1992. godine, u Rogatici kao i u drugim gradovima istočne Bosne, SDS uspostavlja paralelne, paradržavne organe vlasti, ekskluzivno srpske. Osniva se „Srpska skupština opštine“,168 a u junu 1991. Rogatica se uključuje u „Srpsku autonomnu oblast Romanija“. Još 16. maja 1991. u Rogatici su, zbog raspodjele funkcija u SJB, nikle prve barikade. U jesen 1991. godine, Rajko Kušić, sin poznatog zločinca iz Drugog svjetskog rata, promoviran je u vojvodu rogatičkog kraja. Borička visoravan, na kojoj su se još od 1991. godine vojno organizirali rogatički četnici, poslužila je za naoružavanje Srba tog kraja.

Uvertira u ubijanje Bošnjaka rogatičkog kraja bio je 30. mart 1992. godine, kada su Srbi tražili podjelu policije na srpsku i bošnjačku. Većina Srba iselili su civilno stanovništvo, žene i djecu, ostali su samo mobilizirani, vojno sposobni muškarci. Kako potvrđuje Zoran Bojević iz Rogatice: „Odveo sam ženu i dijete u martu u Bajinu Baštu iz bezbjednosnih razloga.169

Nakon što su srpske snage iz Rogatice iselile žene i djecu srpske nacionalnosti, 15. maja počelo je granatiranje grada. Prvo su granatirani dijelovi sa većinskim muslimanskim stanovništvom. Kada su srpske komšije ponovno počeli pozivati Bošnjake da se skupe u srednjoškolskom centru u Rogatici, uz objašnjenje da im samo tako mogu garantirati sigurnost, Bošnjaci su poslušali. Mislili su da ih komšije iz iskrene brige pozivaju da se sklone, jer im samo tako mogu garantirati život. Jasmina Delija je u srednjoškolski centar otišla među prvima, sa mužem i dvoje djece. Tamo je zatekla oko 50 ljudi, a naknadno ih je dovedeno još oko 300. Svi su bili bošnjačke nacionalnosti. Zajedno sa ostalim ženama i djecom, Jasmina i njena djeca razmijenjeni su 8. avgusta 1992. godine. Radno sposobni muškarci ostali su u logoru. Njen muž ubijen je zajedno sa ostalim muškarcima koji su ostali u logoru.170 Nadža Isaković također je povjerovala da će u srednjoškolskom centru u Rogatici biti zaštićena. Preko megafona koji se nalazio na transporteru, srpsko rukovodstvo ih je pozivalo da se sklone u srednjoškolski centar jer će tamo biti sigurni. „Međutim, ispostavilo se da je to bio logor“, kaže Nadža Isaković.171 Kako dalje tvrdi Nadža Isaković, zlostavljanja zarobljenika činili su rogatički Srbi, koji su bili maskirani. Nadža Isaković imala je sreću da nije bila među brojnim mladim ženama i djevojkama koje su srpski vojnici odvodili iz srednjoškolskog centra i silovali ih. Ali, dok se prisjećala svog zatočeništva, na njenom licu bili su vidljivi strah i susjećanje koje je trpjela kad god su odvodili druge zatvorenice.172

Dodatni razlog zbog kojeg su Bošnjaci praktično dobrovoljno došli u zatočeništvo u kolektivni smještaj srednjoškolskog centra nudi Agić: „Da bi sve to izgledalo što uvjerljivije, da bi Bošnjaci vidjeli da im Srbi žele dobro, da su iskreni u svojim izjavama, u kolektivni smještaj krenulo je i nekoliko Srba sa porodicama.“173

Zašto su Bošnjaci vjerovali svojim komšijama Srbima usprkos strašnom iskustvu iz Drugog svjetskog rata, u kojem su rogatički četici počinili masovne zločine nad Bošnjacima? Možda je to zbog toga što je od 1945. godine kolektivnom sjećanju Bošnjaka nametnut mit o bratstvu i jedinstvu koji nije bio kompatibilan sa sjećanjem da su prve komšije Srbi najčešće bili organizatori i izvršioci masovnih ubistava. S druge strane, Srbi su razvili mehanizam negiranja, kako historije iz Drugog svjetskog rata, tako i zločina koji su počinjeni u periodu 1992.-1995.

Mile Ujić bio je načelnik vojnog odsjeka u Rogatici 1992. godine. Prema sopstvenim riječima, išao je u posjetu prijateljima u srednjoškolski centar u Rogaticu, gdje su Bošnjaci, u njegovoj interpretaciji, smješteni radi sigurnosti. „Pitao sam ih da li ima nekih problema. Svi su rekli da nema problema, da je hrana dobra i da im fali samo cigara“, izjavio je na Sudu BiH, gdje je svjedočio u svojstvu svjedoka odbrane ratnog zločinca Dragoja Paunovića.174 Ujić, međutim, potvrđuje da je već dan nakon njegove posjete srednjoškolskom centru čuo za ubistva civila. Kada je pokušao da otkrije više, načelnik policije mu je rekao da ne pita puno jer bi mogao loše proći.175 Sudski procesi na površinu veoma često izvuku ono što svjedocima stoji u podsvijesti. Svjedok Goran Kozić o stradanju civila muslimana navodno je čuo mnogo kasnije na radiju Bosne i Hercegovine. On kaže: „O tom događaju se malo, gotovo nikako pričalo na našoj strani“.176

Ubijeni i preživjeli ,,živi štitovi“

Iz iskaza svjedoka srpske nacionalnosti u slučajevima procesuiranim pred Sudom BiH može se zaključiti da su stanovnicima Rogatice bila poznata ubistva Bošnjaka sa područja teritorije Rogatice. Međutim, o tome se nije govorilo. Jedan od načina ubistva Bošnjaka jeste metoda „živog štita“. Naime, srpski vojnici su zarobljenike iz logora Rasadnik i srednjoškolskog centra odvodili kao žive štitove u pokušajima da poraze branitelje rogatičkih sela koji su se tokom jula i avgusta samoorganizirali i uspjeli osloboditi ranije okupirana bošnjačka sela Šljedoviće, Solakoviće i Starčiće.177 Prema riječima Agića, četnički vojvoda Rajko Kušić tražio je da mu se u Koziće dovede tridesetak zarobljenih Bošnjaka, „a svojim komandirima naredio je da pripreme jedinice za 'odlučujući napad i potpuno uništenje šačice Alijinih bojovnika'. Zarobljeni Bošnjaci su u toj pripremi trebali biti 'živi štit' koji će ići ispred četničkog streljačkog stroja i neutralisati eventualna minska polja“.178

Bošnjaci su vezani konopcem po dvojica-trojica zajedno i natjerani prema Tušinama, Jačenu i Brčigovu. Akcija srpskih snaga je propala nakon što su branitelji snažno zapucali sa odbrambenih položaja iz Brčigova, tako da se srpska pješadija morala povući. Ranjeno je nekoliko Bošnjaka. Zbog neuspjeha ove akcije, u kojoj su ranjeni i srpski vojnici, svi Bošnjaci iz „živog štita“ su strijeljani.179 Međutim, trojica Bošnjaka preživjeli su strijeljanje. U to vrijeme nisu se nadali da će jednog dana imati priliku svjedočiti o tome u Sudu Bosne i Hercegovine.

Ago Kapo, zvani Kapetan, iz sela Borovsko, bježeći pred srpskim napadima, u avgustu 1992. godine uhapšen je u selu Žljebovu kod Sokoca, te odvezen u logor Rasadnik.180 Nekoliko dana zajedno sa ostalim zarobljenicima bio je na radnoj obavezi, čistio je grad i stanove srpskim vlastodršcima. Pet dana nakon radne obaveze manjim autobusom odvezli su ih u selo Duljevac. Tu su ih vezali u živi štit u kojem su proveli dva sata. Dragoje Paunović predvodio je grupu srpskih vojnika kojima je naredio da vezane Bošnjake strijeljaju. Ago Kapo nije mogao svojim ubicama gledati u lice, jer su 12 srpskih vojnika koji su izvršavali naređenja nosili čarape na glavi. Jesu li bili svjesni nečovječnosti tog čina, ili su možda znali da „savršen zločin“ ne postoji? Jedini koji je vjerovao da učestvuje u „savršenom zločini“ bio je Dragoje Paunović, zvani Špiro. Sedamnaest godina nakon strijeljanja nemoćnih i vezanih bošnjačkih „živih štitova“, zločinac Dragoje Paunović sjedio je na optuženičkoj stolici u Sudu BiH i slušao svjedoka Kapu koji je potvrdio da optuženi, za razliku od drugih vojnika, nije nosio kapu na glavi. Tog avgustovskog dana strijeljano je 27 nevinih Bošnjaka.181

Svjedok Armin Bazdara bio je u istom redu za strijeljanje kao i Ago Kapo.182 Nakon što je pogođen u nadlakticu, uspio je uložiti maksimalnu snagu da bi ostao miran. Četnici nisu primijetili da je preživio. Ležao je bez glasa, dok je osluškivao jauke i pucnjavu. Srpski vojnici su pojedinačno ubijali one za koje su primijetili da su živi. U jednom trenutku čuo je kako glas sa motorole pita: 'Ko to puca', a glas koji je držao motorolu jasno je odgovorio 'Špiro puca'. Nakon izvjesnog vremena Armin je potrčao. Srpski vojnici pucali su za njim, ali ovaj put bezuspješno. Kad je iznemogao od gladi i gubitka krvi stigao na brežuljak iznad nekih vikendica, u magnovenju je vidio neke vojnike. S obzirom da nije više imao snage da trči, bio je spreman da se preda, ali... bili su to vojnici Armije Bosne i Hercegovine.183  stav 1. tačka h) u vezi sa tačkom a) i k) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Dragoje Paunović Špiro proglašen je krivim za strijeljanje 27 Bošnjaka na području opštine Rogatica i osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 20 godina.

„Spasioci” ili čuvari čovječnosti

Doktor Zoran Gavrić bio je jedan od Srba koji je sa svojim bošnjačkim sugrađanima dijelio ljudsku naivnost i nerazumijevanje opasnosti od srpskog nacionalizma. Dr. Gavrić, porijeklom iz Visokog, godinama je radio kao stomatolog u Domu zdravlja „Ragib Džindo“ u Rogatici, a bio je poznat po svojoj druželjubivosti.184 Jednog martovskog dana 1992. godine, dr. Gavrić i Ćamil Poljo, medicinski tehničar, vjerojatno ponukani napetom atmosferom koja je obuzela Rogaticu, potražili su utjehu u alkoholu. Dan kasnije, dr. Zoran Gavrić malo čega se sjećao. Znao je samo da su on i Ćamil Poljo svratili u kuću mjesnog učitelja na Borikama.185

Međutim, nakon što ga je njegov drug Mile Balčaković, seoski učitelj, pozvao telefonom da dođe po Ćamila, nije se dvoumio ni trena. Sa Borika se dr. Zoran Gavrić nikada nije vratio. Poznato je da je Ćamil Poljo ubijen te večeri na Borikama, a mrtvo tijelo dr. Zorana Gavrića prepoznato je nekoliko dana kasnije u bolnici na Sokocu. A o detaljima njegove smrti Rogatičani ni do danas nisu mnogo saznali, osim 'da je dr. Zoran stigao do Milove kuće i da su zajedno otišli u hotel Borike u kojem je bila baza Rajka Kušića i njegovih četnika. Tu se dr. Zoranu Gavriću gubi svaki trag'.186 Uvjerenja dr. Gavrića zbog kojih nije poštivao pravila etničkog SDS ekskluziviteta i u prijateljstvu nije pravio razlike između Srba i Bošnjaka, dijelio je tek mali broj Rogatičana Srba.

Oni koji su preživjeli strijeljanja i gledali smrti u oči 26. maja 2006. godine, zajedno sa ostalim žrtvama srpskih zločina, imali su priliku osjetiti moralnu satisfakciju što je zločin osuđen. Tog dana donesena je presuda zbog ratnog zločina protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h) u vezi sa tačkom a) i k) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Dragoje Paunović Špiro proglašen je krivim za strijeljanje 27 Bošnjaka na području opštine Rogatica i osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 20 godina.

„Spasioci” ili čuvari čovječnosti 

Doktor Zoran Gavrić bio je jedan od Srba koji je sa svojim bošnjačkim sugrađanima dijelio ljudsku naivnost i nerazumijevanje opasnosti od srpskog nacionalizma. Dr. Gavrić, porijeklom iz Visokog, godinama je radio kao stomatolog u Domu zdravlja „Ragib Džindo“ u Rogatici, a bio je poznat po svojoj druželjubivosti.184 Jednog martovskog dana 1992. godine, dr. Gavrić i Ćamil Poljo, medicinski tehničar, vjerojatno ponukani napetom atmosferom koja je obuzela Rogaticu, potražili su utjehu u alkoholu. Dan kasnije, dr. Zoran Gavrić malo čega se sjećao. Znao je samo da su on i Ćamil Poljo svratili u kuću mjesnog učitelja na Borikama.185

Međutim, nakon što ga je njegov drug Mile Balčaković, seoski učitelj, pozvao telefonom da dođe po Ćamila, nije se dvoumio ni trena. Sa Borika se dr. Zoran Gavrić nikada nije vratio. Poznato je da je Ćamil Poljo ubijen te večeri na Borikama, a mrtvo tijelo dr. Zorana Gavrića prepoznato je nekoliko dana kasnije u bolnici na Sokocu. A o detaljima njegove smrti Rogatičani ni do danas nisu mnogo saznali, osim 'da je dr. Zoran stigao do Milove kuće i da su zajedno otišli u hotel Borike u kojem je bila baza Rajka Kušića i njegovih četnika. Tu se dr. Zoranu Gavriću gubi svaki trag'.186 Uvjerenja dr. Gavrića zbog kojih nije poštivao pravila etničkog SDS ekskluziviteta i u prijateljstvu nije pravio razlike između Srba i Bošnjaka, dijelio je tek mali broj Rogatičana Srba.

Sahrani dr. Gavrića prisustvovalo je tek desetak Srba i više stotina Bošnjaka.187

Nažalost, u sjećanjima rogatičkih Bošnjaka priča o dr. Zoranu Gavriću jedna je od rijetkih koja je primjer čuvara principa humanosti u srpskom narodu. Međutim, Bošnjaci iz sela Mađer u okolini Rogatice imaju mnogo bolja iskustva. Komšije Srbi iz susjednog sela Rasput Njive početkom maja obavijestili su ih da bježe u šumu i da se sklone od „četnika“. Potom su svoje susjede Bošnjake pričekali u maloj dolini, skriveni od pogleda. „Tu nas je čekala grupa mještana. Rekli su nam da tu moramo ostati do mraka i da ne možemo ulaziti u njihovo selo dok se vidi, jer se ne zna odakle ko posmatra i šta ko smjera. Tek kad padne mrak, oni će nas uvesti u svoje selo“.188 Noći su Bošnjaci provodili u srpskom selu, a s prvom zorom krili su se u šumi, gdje su im susjedi Srbi donosili hranu i prekrivače. Ali, pošto su „spasioci“ u srpskom narodu bili manjina među Srbima u rogatičkom kraju, i oni su bili u opasnosti. Jednog jutra, jedan od komšija obavijestio je Bošnjake koji su se krili: 'Jutros su nam četnici rekli da više ne smijemo ovako intervenisati, da ih ne smijemo sprečavati u izvršavanju njihovih zadataka'.189

Prisjećajući se tih događaja, petnaest godina kasnije, Borivoje Lelek iz sela Rasput Njive ni sam ne zna zbog čega su stanovnici ovog sela u opasnost dovodili svoje živote da bi zaštitili komšije Bošnjake. Samo zna da bi ponovo, da se isto desi, stanovnici sela Rasput Njive isto postupili. Na naše pitanje da je selo Rasput Njive imalo partizansku tradiciju, Borivoje Lelek kaže: „Zapravo ne. Selo nije imalo ni partizansku ni četničku tradiciju. Selo Rasput Njive jednostavno nije imalo nikakvu vojničku tradiciju. Sa našim komšijama Bošnjacima uvijek smo se dobro slagali. Tako je i danas. Vratili su se oni, a vratili smo se i mi. Družimo se sa dubokim osjećajem međusobnog uvažavanja“.190 Primjeri doktora Zorana Gavrića, Borivoja Leleka i seljana iz sela Rasput Njive svakako zaslužuju dalja istraživanja. U analizama genocida uglavnom se velika pažnja posvećuje počiniteljima zločina i motivima, a veoma je malo studija koje istražuju uzroke koji ljude motiviraju da budu spasioci i spriječe genocidna djela. Motivi spasilaca u programima prevencije genocida mogli bi imati veoma značajnu ulogu.

160 Za pregled literature o opasnosti ponavljanja genocida vidi prvo poglavlje.
161 Za teorijska objašnjenja kategorije „spasilaca“, vidi peto poglavlje.
162 Faruk Kozić, „Rogatica - zločini i uništavanje kulturne baštine“ u Razaranje identiteta bosanskih muslimana, Centar za istraživanje ratnih zločina i zločina genocida nad muslimanima, Zenica, 1993., str. 229.
163 Isto, str. 229.
164 Muharem Omerdić, Prilozi izučavanju genocida nad Bošnjacima (1992.-1995.), El-kalem, Sarajevo, 1999.
165 Nusret E. Agić, Živi štitovi, Hod, Sarajevo, 1995., str. 39.
 166 Šemso Tucaković, nav.dj., str. 38.
167 Isto.
168 Rogatica je osnovala Srpsku skupštinu opštine 26.12.1991. „po Uputstvu Glavnog odbora SDS-a“. Izvještaj o radu Skupštine opštine, broj 01/1-012-54/93, 1.10.1993. Arhiv ICTY.
169 Dokazni postupak odbrane u slučaju Paunović Dragoje, održan 28. 3. 2006. godine. Broj predmeta KT-RZ-9/05. Svjedočenje Zoran Bojević. Vidi: Almir Đozo, Izvještaj monitora, http //idc.org.ba/monitoring/Paunovic (pristupljeno 11.6.2007.)
170 Isto, Svjedočenje Jasmine Delija
171 Isto, Svjedočenje Nađe Isaković.
172 Isto.
173 Nusret E. Agić, nav. dj., str. 60.
174 Dokazni postupak odbrane u slučaju Paunović Dragoje, održan 28. 3. 2006. godine. Broj predmeta KT-RZ-9/05, Svjedok Mile Ujić, Vidi: Almir Đozo, Izvještaj monitora, http: //idc.org.ba/monitoring/Paunovic (pristupljeno 11.6.2007.)
175 Isto.
176 Isto, Svjedok Goran Kozić
177 Nusret E. Agić, nav.dj., str. 91.
178 Isto, str. 92.
 179 Isto, str. 91.
180 Glavni pretres na Sudu BiH, u slučaju Paunović Dragoje, održan 06. 12. 2005. godine. Broj predmeta KT-RZ-9/05., Svjedočenje Kapo Ago. Vidi: Almir Đozo, Izvještaj monitora, http: //idc.org.ba/monitoring/Paunovic. (pristupljeno 11.06.2007.)
181 Isto.
182 Glavni pretres na Sudu BiH, u slučaju Paunović Dragoje, održan 06. 12. 2005. .go-dine. Broj predmeta KT-RZ-9/05. Svjedočenje Armin Bazdara. Vidi: Almir Đozo, Izvještaj monitora, http: //idc.org.ba/monitoring/Paunovic (pristupljeno 11.6.2007.)
183 Isto.
184 Nusret E. Agić, nav.dj., 34.
185 Intervju: Nusret E. Agić, Sarajevo, 21.5.2007.
 186 Nusret E. Agić, nav.dj., str. 35.
187 Isto, str. 36.
188 Isto, str. 75.
189 Isto, str. 77.
190 Intervju: Borivoje Lelek, Rogatica, 29.5.2007.

ROGATIČKA SINAGOGA (Havra)

Ova mala Sinagoga je izgrađena i posvećena 1928. godine, a izvan upotrebe je od 1941. godine, kada su skoro svi Jevreji grada pobijeni. Pred Drugi svjetski rat u Rogatici je živjelo 54 Jevreja. Do 1928. godine, kada je u centru grada izgrađena sinagoga, u narodu nazvana "Havra", Jevreji su bogosluženje obavljali u prizemlju zgrade Elizara Katane, a kasnije i kod njegovog sina.

U Drugom svjetskom ratu Havra je dosta oštećena. Havru nije imao tko i kome obnavljati i ona je prepuštena zubu vremena. Svojevremeno, bilo je prijedloga da se obnovi i preda kulturi Rogatice za galeriju slika i slične sadržaje. Dugo vremena služila je kao skladište ovdašnjeg trgovinskog poduzeća. Sinagoga je nažalost, srušena  2004.g, dakle poslije završetka rata od strane rogatičke vlasti, uz "blagoslov" jevrejske zajednice koja je na taj način zatrla i tragove jevrejskog bitisanja na ovim prostorima.

 

NE ZASTIDI SE

NE ZASTIDI SE

Piše: Nijaz SALKIĆ

Nemoj se nikada zastidjeti svoje majke i njenih dimija! Ne stidi se bosanske sinije, ni bošče iz svoga djetinjstva, tevsije demirlije, bakrenog abdesnog ibrika, đuguma! Ne stidi se nanine sehare, niti svoje iz djetinjstva avlije, ni kuće čardaklije. Ne stidi se naših tijesnih šefteli sokaka i osunčanih cvijetnih bosanskih čaršija. Ne stidi se i pamti babine tihe eglene i nanine šarene šamije; djedove žute hadžijske abanije. Ne stidi se ni amidžinog crvenog, u desno naherenog, fesa. Nikada se ne zastidi avlijskog prošća i tarabe, žutog u avliji duda, drvenog ahara i kućnog mutvaka.

Ne zastidi se sestrine suze kada te je ispraćala u Hrvatsku, Sloveniju, Ameriku, Australiju...

To je, Allahov robe, tvoja dimenzija, tvoj ukras i biser, tvoje blago. To je ono što nam je ostalo od naših pradjedova, dobrih Bošnjana.

Ne zastidi se, Božiji robe, strinine rešedije, nutme, halebije, gurabije, ćetenije, kvrguše, kljukuše, dilje, sutlije, pelteta i zerdeta! To je, Bošnjo, tvoja koda, kojom te je Uzvišeni označio i odredio, zacrtao ti sudbinu da se rodiš u najljepšoj zemlji i đulistanu dunjalučkom, u Zemlji Bosni.

Ne zastidi se, Bošnjo, dajdžinih šalvara kada ih obuče i krene u svoju mahalsku džamiju. Te šalvare su dio tebe, a i ti si dio njih. Iz šalvara si i ti izašao. I nikad se ne nasmij kada ugledaš Bošnju da ih je obukao. Znaj dobro, šalvare jesu dio tebe i ti si dio njih, iz njih si izašao.

Ne zaboravi, Bošnjo, u dalekom svijetu, na cvijeće naše; zambak, sabljicu, hadžibeg, kalanfir (karanfil), majčinu dušicu, bosiljak, šekaik... Pokraj tog cvijeća si uvijek prolazio vraćajući se sa puta, dolazeći u svoju avliju iz džamije, škole, njive, dolazeći poslije igre sa djecom na livadi...

To cvijeće te je uvijek dočekivalo pored avlijske staze, ograđeno okrečenim kamenjem, a svojim mirisima ti je iskazivalo najljepšu dobrodošlicu.

Ne zaboravi, Allahov insanu, gdje god bio, šta god bio, ma koliko se trudio da nekome ugodiš i da se prilagodiš, uvijek ćeš biti ono što i jesi, Bošnjo i Musliman.

Ako je to tako, a jest sigurno, onda ne daj nipošto ono što si dobio u amanet od Dragog Allaha i naših dobrih djedova; dobrih, lijepih i ponosnih Bošnjana. Čuvaj svoju vjeru Islam, vatan Bosnu i naše lijepe običaje, drage, bosanske adete.

Upamet!

Rogatica - najstariji nišani u BiH

autor: Mirsad Durmišević

Na području opštine Rogatica nalaze se najstariji muslimanski nadgrobni spomenici u BiH (XV i XVI stoljeće), koji predstavljaju prelazni oblik od stećaka ka nišanima. Tu su  najbolji Bošnjani koji su svoje molitve prvi put u dove pretočili (Kunovski zapis), tu su prvi muslimani stečke u nišane uspravili i na njima bosančicom ispisali svoja imena. Na nekima od njih nalaze se najstariji epitafi napisani na orjentalnim jezicima, a na tri su natpisi izvedeni bosančicom

Prema Mujezinoviću, (1998), najstariji nišani u Bosni i Hercegovini, od polovine XV pa do početka XVII stoljeća, znatno se razlikuju po svojim formama i oznakama na njima od čisto osmanlijsko-islamskih nišana toga doba u drugim regionima. Nišane označenog  perioda u Bosni i Hercegovini, mogli bismo svrstati u tri glavne kategorije:

1.      Nišani forme većih obeliska sa prikraćenim piramidama pri vrhu na kojima je ispupčenje slično polulopti,

2.      Nišani većih rustičnih stela koji se završavaju slično uspravnim stećcima sa krovom na dvije vode i

3.      Nišani sa nevješto izvedenim turbanima, gdje ima čak i slučajeva da klesar stavlja direktno turban na stelu.

Poznati autor Mehmed Mujezinović, u svojoj knjizi Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine (1998), konstatuje da postoje četiri ovakva nišana u Bosni Hercegovini.  Jedan od nišana jeste nišan podignut Mahmutu Brankoviću, članu feudalne porodice Branković nastalom prije 1459. godine. U groblju Džananovića u Čadovini, kod Rogatice, nad jednim grobom su podignuta dva nišana, odnosno nišani Hasana Radilovića i njegovog brata Ahmeta Radilovića. Ovaj spomenik potiče iz XV ili početka XVI stoljeća. U Fatnici, kod Bileće, postoji nišan podignut 1519. godine izvjesnom Skenderu, dizdaru grada Roga. I četvrti spomenik ove vrste, podignut je kod Rogatice Sulimanu Oškopici koji datira iz početka XVI stoljeća  

 

 Nišan  Mahmuta  Brankovića u Petrovom Polju kod RogaticeE oko 1460 godine
Uklesani natpis je dat u bosančici:
"I pogibe na bo (boju) despotovu. A she bil(e)g Mahmuta Brankovića na svojoj baštine(i) Petrovu polju.
Da je bl(go)slovena ruka ko(koja)sijeće i pisa

Nišan iz Brankovića kod Rogatice
ZEMALJSKI MUZEJ BOSNE i HERCEGOVINE( Botanički vrt)

Natpis u bosančici na nišanu viteza  vojvode Radivoja Oprašića

selo Oprašići, okolina Rogatice, lokalitet Biljeg

Nišan iz Oprašića kod Rogatice
ZEMALJSKI MUZEJ BOSNE i HERCEGOVINE( Botanički vrt)

Nišan braće Radilovića u Čadovini kod Rogatice.
Tekst pisan bosančicom i uklesan je  na svih četiriju strana nišana. „Hasan i Ahmat d(o)va Radilovićeva sina. I o(u)to stari Hasan umre. I šta bijaše uzur (uzor)h čoveke (čovječe)a onace (junače) onaka. I toj (tu) ne rovo brata Ahmeta, velike žalosti radi p(i)saše. I da je bla(go)sloven tko će pojiti. Proklet (k)oji će privaliti (nišan)“

 Nišan Sulejmana Oškopice u selu Dumanjićima kod Rogatice, pisan bosnčicom -1582. godina

 lokalitet Brdo, na mjestu gdje je staro i novo muslimansko groblje
Na nišanu je isklesan sledeći natpis:"A si bileg Sulimana Oškopice".
Iznad natpisa isklesani su krugovi, a sa jedne strane nišana je tupasti mač.

Nišan M;ustaf-age, bega, sina Husref-pašina u Šetićima 1555.god. Na nišanu je isklesan sljedeći natpis:"Vlasnik (ovog mezara) je Mustafa, aga, beg, sin Husref-pašin. Početkom časnog mjeseca Šabana 962.god."Na uzglavnom je nišanu s jedne strane isklesan mač i nadžak, a sa druge natpis na arapskom jeziku, preko kojega je uklesana kratki bodež-kama.

 Nišan M;ustaf-age, bega, sina Husref-pašina u Šetićima

Natpis na nišanu Rukije - 1585 godine
Natpis je isklesan na arapskom jeziku, kaligrafska varijanra nashi. Skopski kristalni kamen.
Tekst natpisa: "Umrla Rukija, kće Alijina. Godine 993"

Ženski nišan kraj Tekijske džamije
Ovo je ženski nišan od kamena vapnenca, nađen na groblju iza Tekijske džamije, vjerovatno potiče s kraja XVIII vijeka. Taj nišan je vrijedan po svojoj ornamentici na čitavoj većoj plohi, koja koja prikazuje sviježu grančicu kako crpi sokove iz vodenog suda-ibrika. Tu se u stvari radi o tzv. motivu drveta života. Ovaj je motiv vrlo rijedak u našim krajevima, a u našem primjeru modifikovan je još u domaćem izrazui predstavljen zajedno sa ibrikom, dakle sa predmetom koji je uvijek bio prezentan, pa kao takavi ušao u sastav tog motiva.

 

Nišan Topčo-Sinanpaše - Žepa (Tulež)  šehidski nišan koji pripada vojskovođi Sinan Topal-paši. Nišan na sebi ima bajrak i buzdovan, što aludira da se radi o vojskovođi, sa sve četiri strane ima četiri jabuke, što asocira na broj ranjavanja, a jabuka na vrhu nišana je dokaz da je pao kao šehid.

Stari turski nišan u selu Okruglo

GLOSAR RELIGIJSKIH POJMOVA - ISLAMSKI GLOSAR

GLOSAR RELIGIJSKIH POJMOVA - ISLAMSKI GLOSAR

www.pravoslovo.net

abdest: malo vjersko čišćenje, obavezno prije klanjanja namaza i/ili učenja Kur'ana; vudu.
abdesthana: mjesto za uzimanje abdesta opskrbljeno čistom vodom.
Adem, a.s.: prvi čovjek na zemlji i prvi Božiji poslanik.
ahiret: vječni svijet; čovjekovo prebivalište poslije ovozemaljske smrti a nakon proživljenja.
ahlak: lijepo ponašanje utemeljeno na principima islama; islamska etika; nauka o islamskom ponašanju.
Ahmed ibn Hanbel: poznati alim, šerijatski pravnik i prenosilac Poslanikove tradicije na čijem je učenju nastala i po kome je nazvana posebna pravna skola u islamu – hanbelijski mezheb.
ahmedija: crveni fes omotan bijelim platnom; dio svečane odjeće imama; kapa s posebnom namjenom.
Aiša, r.a.: supruga Božijeg poslanika Muhammeda, a.s.; majka pravovjernih.
ajet: znak; rečenica, stavak u Kur'anu.
akaid: islamsko vjerovanje koje počiva na principima vjerovanja u Boga, meleke, objavljene Knjige, Božije poslanike, Sudnji dan i odredbu Božiju u odnosu na sve što se desilo, što se dešava i što će se desiti; nauka o islamskom vjerovanju.
akika: klanje kurbana u povodu rođenja djeteta 7, 14. ili 21. dan nakon rođenja, ili bilo koji drugi dan poslije toga; svečano nadijevanje imena djetetu.
akreba: rodbina, krvni srodnik.
akšam: trenutak zalaska sunca, suton; vidi: akšam-namaz.
akšam-namaz (ar. salatu-1-magrib): večernji namaz koji se klanja neposredno nakon zalaska sunca.
alejhis-selam (alejhi-s-selam): "mir (Božiji) neka je s njim"; izgovara se ili piše nakon izgovorenog ili napisanog imena bilo kojeg Božijeg poslanika; skr. a.s.
alejkumus-selam (alejkumu-s-selam): "i vama mir (Božiji)"; odgovor na islamski pozdrav.
alem: bakreni vrh glavne džamijske kupole i munare sastavljen od tri ili pet nanizanih kugli različite veličine, pri čemu je svaka slijedeća manja od prethodne, i polumjeseca sa zvijezdom na vrhu; svijet.
Ali ibn Ebu-Talib: amidžić poslanika Muhammeda, a.s., i, iako još dječak, jedan od prvih koji su povjerovali u njegovo poslanstvo; četvrti halifa.
alim: vjerski učenjak (množina: ulema). Allah: Božije ime objavljeno u Kur'anu.
Allah mubarek (olsun)!: "Allah te blagoslovio!"; izraz kojim muslimani jedni drugima čestitaju sretne događaje.
Allah raziola! (Allah razi olsun!): "Allah bio zadovoljan tobom!"; odgovor na bilo koju čestitku bez obzira na povod.
allahimanet: "Bogu na amanet"; jedan od načina islamskog pozdravljanja na rastanku.
amanet: povjerenje; povjerena stvar; emanet.
amin: Uslišaj, Bože!
Amina: vidi: Emina.
aminati: podignutih ruku s dlanovima okrenutim prema gore, prateći učenje dove poluglasno izgovarati "amin".
Arefat: visoravan istočno od Meke na putu za Taif na kojoj su hadžije, kao jedan od glavnih obreda hadža, obavezni proboraviti određeno vrijeme 9. zul-hidžeta.
Arš: Božije prijestolje.
a.s.: vidi: alejhis-selam.
ashab: savremenik i lični poznavalac Božijeg poslanika Muhammeda, a.s.
ašere: ulomak iz Kur'ana proučen glasno (obično napamet) na javnom mjestu.
ašik: zaljubljenik u Boga.
ašk: ljubav prema Bogu.
asura (ar. Jewmu-l-'asura): deseti dan mjeseca muharema; dan dobrovoljnog posta; dan pogibije Huseina, Poslanikovog unuka, u mjestu Kerbeli; naziv posebnog jela, kompota, sačinjenog od više različitih prehrambenih artikala, koji se spravlja i služi na Dan asure.
Azhar (ar. El-Ezher): milenij star univerzitet koji je u Kairu utemeljio osvajač Egipta I utemeljitelj Kaira Dževher es-Sikilli 970. god.
Azrail: melek smrti; melek čiji je zadatak da u određenom času odvoji dušu od tijela čovjeka.
bajrak: zastava; bajrak Islamske zajednice zelene je boje s bijelim polumjesecom i bijelom petokrakom zvijezdom u sredini otvorenog dijela polumjeseca okrenutog suprotno od koplja.
balig: punoljetna osoba; osoba koja je spolno zrela.
Bajram: muslimanski blagdan; vidi: Ramazanski bajram, Kurban-bajram.
bajramluk: bajramski dar.
Bajram (šerif) mubarek (olsun)!: "blagoslovljen ti Bajram!"; izraz kojim muslimani jedni drugima cestitaju Bajram; odgovor na ovu čestitku je: Allah raziola!
bašluk: privremeno (ponekad i stalno) obilježje na mezaru, načinjeno uglavnom od drveta.
bedel: formalno-pravni zamjenik u izvršavanju islamske obaveze hadža; osoba koja obavlja hadž po opunomoćenju i u ime neke druge osobe koja iz zdravstvenih razloga nije u mogućnosti sama obaviti hadž.
Bedr: brdo i izvor jugozapadno od Medine gdje su sedamnaesti dan mjeseca ramazana 624. god., ili druge godine po Hidžri, muslimani s poslanikom Muhammedom, a.s., na čelu izvojevali historijsku pobjedu nad mekanskim idolopoklonicima.
Bejtullah: "Božiji hram"; vidi: Kaba.
bejtul-mal (bejtu-l-mal): fond Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koji čine sredstva zekata, sadakatul-fitra i kurbana; državna blagajna u vrijeme Muhammeda, a.s., I kasnije za vrijeme brojnih halifa i sultana.
bidat: novotarija u vjeri, odstupanje od vjerodostojne islamske tradicije; hereza.
bismilla: arapska sintagma Bismillahi-r-Rahmani-r-Rahim, koja se obično prevodi: "U ime Boga, Svemilosnog, Milostivog"; izricaj kojim musliman i muslimanka počinju svaki dobar posao. Božiji poslanik (ar. resulullah; perz. pejgamber): čovjek kojeg je Bog odabrao da preko njega pošalje Poruku nekom narodu ili čovječanstvu u cjelini; u svakodnevnoj upotrebi kod muslimana Božiji Poslanik označava poslanika Muhammeda, a.s.
čalma: komad platna ili šal omotan oko kape; turban; saruk; simbolizira vjersko znanje.
ćafir: vidi: kafir.
ćitab: vidi: kitab.
ćurs: mjesto u džamiji malo podignuto od poda i naslonjeno na zid, obično s lijeve strane mihraba, s kojeg se, sjedeći, govori vazu-nasihat, govornica.
Dan pobjede na Bedru: muslimanski mubarek dan; obilježava se kao jedan od
značajnijih datuma u muslimanskoj historiji; vidi: Bedr.
dava (ar. da'wa): vidi: davet.
davet: poziv u islam, propagiranje vjere; u širem smislu: socijalno staranje i misionarske aktivnosti. Davud, a.s.: Božiji poslanik i dostavljač Božije objave Zebura ljudima; David.
Dedžal: pojava (po nekima biće) koja ce navijestiti Sudnji dan.
ders: naučno predavanje, govor; lekcija.
dert: bol, briga, patnja; unutarnja duševna bol za nečim.
derviš: sufija, mistik; skroman i pobožan čovjek koji žudi za spoznajom Istine; osoba koja je pristupila jednom od derviških redova radi duhovnog uzdizanja.
dimije: donji dio narodne ženske muslimanske nošnje u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Kosovu, Makedoniji i Turskoj.
din: vjera koja podrazumijeva obavezu, uputu, pokoravanje i nagrađivanje.
dova: molitva; molba upućena Bogu.
dunja: vidi: dunjaluk, dunjalučki: ovosvjetski.
dunjaluk: svijet, ovaj svijet.
dušman(in): neprijatelj vjere i vjernika.
džahil: neznalica, neobaviješten; neupućen u propise vjere.
džahilijet: stanje vjerske neobaviještenosti i neznanja; historijski označava vrijeme prije islama; vrijeme neznaboštva.
džaiz: dopušten, dopušteno.
džamija: osnovna vjerska i odgojno-obrazovna institucija muslimana; centralni objekt s munarom gdje se muslimam okupljaju radi obavljanja zajedničkog namaza, pouke u vjeri i drugih Bogu dragih djelatnosti.
Džehennem: mjesto na budućem svijetu u kome će grešnici izdržavati kazne sukladno težini grijeha koje su činili ili prouzrokovali na ovom svijetu.
Dzelaluddin Rumi (Mevlana) (1207-1273): najveći mistički pjesnik na perzijskom jeziku koji je utemeljio mevlevijski derviški red.
Džemat: skupina; osnovna organizaciona jedinica Islamske zajednice koju u pravilu sačinjava skupina od najmanje 100 muslimanskih domaćinstava međusobno povezanih u izvršavanju zajedničkih islamskih dužnosti; skupina vjernika u zajedničkom namazu u džamiji ili na nekom drugom mjestu.
džematlija: aktivni član džemata.
dženaza: obred ukopavanja muslimana ili muslimanke; vidi: dženaza-namaz.
dženaza-namaz (ar. salatu-l-dženazeh): namaz koji klanjaju muškarci povodom posljednjeg ispraćaja umrlog muslimana ili muslimanke neposredno pred njihovo spuštanje u mezar.
Džennet: mjesto na budućem svijetu u kome ce iskreni vjernici i oni koji su činili dobra djela uživati plodove ispravnosti svoga življenja i dobročinstva na ovom svijetu.
Džibril: melek dostavljač Božije objave poslanicima; Gabrijel; prvak među melekima.
džihad: težnja, napor, borba; duhovni, intelektualni ili fizički napor u promicanju dobra, borbi protiv zla i odbrani prava svakog čovjeka da slobodno i neometano prakticira islam; kolokvijalno: borba na Božijem putu.
džin: nevidljivo biće stvoreno od pare ili plamena koje posjeduje inteligenciju i slobodnu volju i koje ima sposobnost pojavljivanja u različitim oblicima i obavljanja teških poslova (množina: džini).
džuba (džube): dugi ogrtač, obično crne ili plave boje; dio svečane odjeće imama.
džumadel-uhra (dzumade-1-uhra): šesti mjesec hidžretskog kalendara.
džumadel-ula (džumade-1-ula): peti mjesec hidžretskog kalendara.
džuma-namaz (ar. salatu-l-džumu'ah): obavezni zajednički sedmični namaz koji se klanja u džamiji petkom u podne.
džunub: nečist; osoba nečista za obavljanje vjerskih dužnosti.
džuz: jedan od trideset po broju stranica jednakih dijelova Mushafa; općenito: dio cjeline.
Ebu-Bekr es-Siddik: jedan od prvih sljedbenika Božijeg poslanika Muhammeda, a.s., I njegov nerazdvojni pratilac, pomagač i prijatelj; prvi halifa.
Ebu-Hanifa: istaknuti islamski pravnik i teolog iz VIII st. na čijem je učenju nastala i po kome je nazvana najraširenija pravna škola u islamu: hanefijski mezheb.
edeb: odgoj.
edžel: (od Boga određen) smrtni čas; sudbina; usud.
ef.: skr. od efendija.
efendija (skr. ef): gospodin; kolokvijalno: imam ili osoba koja se obučava za poziv imama; autoritet u vjeri; izgovara se i piše ispred prezimena ili iza imena.
ehli-sunnet: pripadnici, sljedbenici sunneta; većinska grupacija muslimana u svijetu.
Elham: kolokvijalni naziv za prvo poglavlje Kur'ana nastao po prvoj riječi ovog poglavlja; vidi: Fatiha.
emanet: vidi: amanet
Emina: majka Božijeg poslanika Muhammeda, a.s.
emer (ar. emr): Božija odredba.
emir: vladar.
emirul-muminin (emiru-l-mu'minin): vladar pravovjernih; vidi: Ebu-Bekr es-Siddik.
Esmaul-husna (ar. El-esmau-1-husna): Lijepa Allahova imena; zajedničko ime za 99 Božijih imena (svojstava) od kojih su većina spomenuta u Kur'anu.
evlija: Božiji prijatelj; dobri čovjek; osoba počašćena nadahnućem i odabrana među običnim vjernicima po svojoj duhovnoj snazi.
ezan: poziv ljudskim glasom vjernicima na zajednički namaz.
fakih: pravni ekspert; stručnjak za islamsko pravo.
Fakultet islamskih nauka (FIN): visoka odgojno-obrazovna institucija Islamske zajednice osnovana 1977. g. u Sarajevu.
farz: islamski propis čije je izvršenje obavezno za svakog punoljetnog muslimana i muslimanku; obavezni ibadet.
fasik: grešnik; kršitelj Božijih propisa.
Fatiha (ar. El-Fatiha): otvaranje; prvo poglavlje Kur'ana koje se sastoji od sedam ajeta.
fesad: smutnja; djelo koje kvari abdest.
fetva: zvanično pravno mišljenje ili odluka uleme o pitanjima islamskog zakona; odluka o nekom šerijatsko-pravnom pitanju.
fidja: obavezna nadoknada u vidu materijalnog davanja siromašnima za osobe koje zbog hronične i neizlječive bolesti nisu u stanju postiti.
fikh: na vjeri utemeljena pravna znanost koja obuhvata obredne i vjerske dužnosti, porodično, nasljedno, građansko, krivično i ustavno pravo, kao i propise o vođenju rata (ratno pravo).
Furkan: "Rastavljač istine od neistine"; jedan od kur'anskih naziva za Kur'an i Tevrat.
glavni imam: glavno vjersko lice koje se brine o vjerskom životu na području jednog medžlisa; odgovara za rad imama, hatiba i mualima i predstavlja medžlis u stvarima vjere.
gusul: veliko čišćenje; strogo obavezno kupanje nakon seksualnog odnosa (ili izlučivanja spolnog sjemena), nakon porođaja i završetka mjesečnog pranja kod žene; obavezno kupanje umrlih osoba prije klanjanja dženaza-namaza.
hades: stanje nečistoće; tvari i radnje koje čovjeka čine nečistim za izvršavanje vjerskih dužnosti.
hadis: ono što je Božiji poslanik Muhammed, a.s., izrekao kao i ono što su o njemu i njegovim postupcima rekli njegovi ashabi; Hadis - drugi izvor šerijatskog prava; naučna disciplina u sklopu islamskih nauka.
hadisi-kudsi: izrazom Poslanikov, a.s., a smislom i značenjem Božiji govor.
hadž (hadždž): godišnje pohođenje Meke uz obavljanje propisanih obreda koje je obaveza svakom muslimanu i muslimanki, ako su u mogućnosti, bar jednom u životu; obavlja se u mjesecu zulhidžetu; peti stup islama.
Hadžerul-esved (Hadžeru-1-esved): "Crni kamen"; poveći kamen jajolikog oblika, crne boje (za koji se vjeruje da je meteorskog porijekla) koji je prilikom renoviranja Kabe sam Muhammed, a.s., (tada još nije bio Poslanik) uzidao u ugao Kabe lijevo od njenih vrata.
hadži: dodatak ispred vlastitog imena osobe koja je obavila hadž.
hadžija: počasni naziv za svakog muslimana i muslimanku koji su pohodili Meku I obavili obrede hadža.
Hadžijski bajram: vidi: Kurban-bajram.
hajz: mjesečnica; mjesečno pranje kod punoljetnih ženskih osoba; menstruacija.
halal: po islamskim propisima, od Boga dopuštene stvari i postupci; suprotno je tome haram.
halifa: nasljednik, namjesnik; nasljednik Božijeg poslanika Muhammeda, a.s., u svim poslovima izuzev poslaničke misije; vladar svih muslimana koji u sebi objedinjuje duhovno i svjetovno vođstvo i autoritet.
hanbelijski mezheb: pravna škola ili pravac u islamu nastao na pravnoj misli Ahmeda ibn Hanbela.
hanefijski mezheb: pravna skola ili pravac u islamu nastao na pravnoj misli Ebu-Hanife.
haram: po islamskim propisima, od Boga zabranjene stvari i postupci; suprotno je tome halal.
harem: džamijsko dvorište; nekada dio kuće rezerviran samo za žensku čeljad; vidi: Haremi-šerif.
Haremi-šerif: dvorište Kabe.
harf: slovo; pisani znak arapskog pisma.
Harun, a.s.: Božiji poslanik, brat Musaa, a.s. hatib: osoba koja je dekretom reisu-1-uleme ovlaštena da javno drži hutbu u džamiji.
Hatidža: prva supruga Božijeg poslanika Muhammeda, a.s.
hatma: učenje cijelog Kur'ana, od početka do kraja.
hazreti: cijenjeni(a), poštovani(a), blaženi(a); često se stavlja ispred imena Božijih poslanika, članova njihovih časnih porodica i prve četverice halifa.
hedija: dar, poklon.
hićaja: vidi: hikaja.
hidajet: upućenost na Pravi put.
hidžab: pristojna, islamom propisana ženska odjeća koja podrazumijeva pokrivanje cijelog tijela izuzev lica, šaka i stopala.
Hidžra: Poslanikovo, a.s., preseljenje iz Meke u Medinu 622. g.; označava početak muslimanskog kalendara; obilježava se kao jedan od značajnijih datuma u povijesti islama.
hidžretska nova godina: vidi: muslimanska nova godina.
hidžretski kalendar (takvim): muslimansko računanje vremena koje počinje od Hidžre a služi za praćenje i obilježavanje značajnih događaja u povijesti islama, kao i za izvršavanje određenih vjerskih dužnosti; po načinu računanja vremena to je mjesečev kalendar.
hikaja: kratka poučna priča; anegdota; hićaja.
hikmet: mudrost; znanje o skrivenom.
hodža: vidi: imam.
huda: uputa.
hurija: stanovnica Dženneta; dženetska djevica.
hutba: javni govor ovlaštene osobe u džamiji na džuma-namazu i bajram-namazima.
ibadet: svaki vanjski i unutarnji, javni i tajni, obavezni i neobavezni, formalni i neformalni oblik pobožnosti.
Ibrahim, a.s.: poslanik Božiji; Abraham.
ibret:čuđenje; pouka.
Idriz: ime jednog Božijeg poslanika.
idžma: konsenzus islamskih pravnika o nekom pravnom pitanju koje nije eksplicitno riješeno ni Kur'anom ni sunnetom; treći izvor islamskog prava.
idžtihad: lična težnja i napor stručno osposobljenog pojedinca, muslimana ili muslimanke, da dođe do rješenja otvorenih pravnih pitanja.
iftitahi-tekbir: "početni tekbir"; tekbir kojim se počinje ili stupa u namaz.
ihram: posebna nešivena dvodijelna odjeća koju obavezno nose muškarci u vrijeme izvršavanja dužnosti hadža i umre, nijet ili odluka da se pristupi obavljanju obreda hadža ili umre.
ikamet: poziv ih najava (u formalnom smislu vrlo sličan ezanu) početka klanjanja svakog farz-namaza; kao i ezan uobičajeno je da ga glasno prouči mujezin.
ikindija-namaz (ar. salatu-l-'asr): poslijepodnevni namaz.
ilham: inspiracija.
ilm: znanje.
ilmihal: udžbenik iz osnova vjerovanja i islamskih dužnosti. Postoji više vrsta ilmihala, zavisno od nivoa za koji su pisani.
imam: osoba stručno osposobljena da se brine o vjerskom životu u jednom džematu; vodi matične knjige džemata i predstavlja džemat u stvarima vjere; duhovni i politički vođa kod šiija.
iman: uvjerenje u postojanje Boga; vjerovanje.
Indžil: Božija knjiga objavljena preko Božijeg poslanika Isaa, a.s.
insan: čovjek, osoba.
inšallah: "ako Bog da".
Isa, a.s.: sin Merjemin; Božiji poslanik kome je Uzvišeni Bog objavio Indžil; Isus.
islam: potpuna pokornost Bogu; svjetonazor koji obuhvata sve oblasti ljudskog života objavljivan u Božijim knjigama Zeburu, Tevratu, Indžilu, a konačno uobličen u Kur'anu; Božija vjera.
Islamska pedagoška akademija (IPA): viša islamska odgojno-obrazovna institucija Islamske zajednicc, IPA u Zenici osnovana je 1994., a u Bihaću 1996. godine.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini: organizirana zajednica muslimana u Bosni I Hercegovini, muslimana Bošnjaka izvan domovine i drugih muslimana koji je prihvataju kao svoju.
islamski post: post koji podrazumijeva sustezanje od svake vrste hrane i pića, seksualnog uživanja i ružnog govora i postupaka od zore pa do zalaska sunca; savm.
Isra: noćno putovanje Muhammeda, a.s., iz Meke u Jerusalem; vidi: Lejletul-miradž.
istibra: propis o čišćenju poslije obavljanja male nužde.
istigfar: traženje oprosta od Boga.
istihada: neredovno curenje kod punoljetnih ženskih osoba; bijelo pranje ili bijeli cvijet.
istindža: propis o čišćenju poslije obavljanja velike nužde.
itikaf: osamljivanje jedne osobe, a u ime cijelog džemata, po uzoru na poslanika Muhammeda, a.s., posljednjih deset dana mjeseca ramazana radi intenzivnog ibadeta. Ovo osamljivanje vrsi se u džamiji ili posebnoj prostoriji izgrađenoj u krugu džamije ili neposredno uz nju.
izun: dopuštenje.
jacija-namaz (ai. salatu-l-'isa): večernji namaz koji se klanja kada zavlada potpuni mrak.
Jevmul-Arefa (Jewmu-l-'Arefa): "Dan Arefata"; deveti dan mjeseca zul-hidžeta, kada hadžije borave na visoravni Arefat, vidi: Arefat.
"Dan Jevmul-asura (Jewmu-l-'asura): asure"; vidi: asura.
Kaba: neprikosnoveni centar islama; smještena je u Časnome hramu u Meki; prvi vjerski objekt koji je sagradio jos Ibrahim, a.s.; mjesto prema kome se okreću muslimani u namazu; vidi: kibla.
kabur: vidi: mezar.
Kader (ar. El-Kadr): Božiji emer, odredba; sudbina; konačna odluka.
kadija: sudija šerijatskog suda.
kafir: nevjernik; onaj koji prikriva Istinu nakon što je do nje došao; koji niječe Boga; ćafir.
kefaret: obavezna nadoknada u vidu materijalnog davanja siromašnima za određene greške ili propuste načinjene, naprimjer, u toku ramazanskog posta.
kelima: (La ilahe illallah, Muhammedu-r-re-sulullah - Nema Boga osim Allaha, Muhammed je Allahov poslanik) vidi: kelimei-šehadet.
kelimei-šehadet: (Ešhedu en la ilahe illal-lah ve eshedu enne Muhammeden abduhu ve resuluhu - Svjedočim da nema Boga osim Allaha, i svjedočim da je Muhammed, a.s., Božiji rob i Božiji poslamk); kredo islamskog vjerovanja; izjava kojom se, u formalnom smislu, ako je izgovorena svjesno i dobrovoljno, postaje musliman; prvi stup islama.
kevser: mnogo dobro, od Boga čovjeku dato; naziv 108. poglavlja Kur'ana; Poslanikovo, a.s., vrelo u Dzennetu.
kibla: smjer kamo se upravljaju muslimani u namazu; vidi: Kaba.
kijam: stajanje; obavezni dio namaza koji se obavlja stojeći.
kijamet: smak svijeta; dramatičan prestanak postojanja ovog, prolaznog svijeta i početak drugog, vječnog svijeta; Kijametski dan, Sudnji dan.
Kijametski dan: Sudnji dan; vidi: kijamet.
kijas: analogija; četvrti izvor islamskog prava.
kiraet: učenje (melodično čitanje) Kur'ana; obavezni dio svakog namaza; naučna disciplina koja se bavi pravilima i načinima učenja (melodičnog čitanja) Kur'ana.
kismet: sudbina.
kitab: knjiga; Božija objava ljudima u obliku knjige; vidi: Kur'an, Indžil, Tevrat, Zebur, ehlul-kitab; ćitab.
klanjanje: obavljanje namaza.
kuba (kube): kupola; najčešći oblik centralnog dijela krovne konstrukcije džamije.
kudret: svemoć; jedno od Božijih svojstava.
kufr: nevjerovanje; prikrivanje istine o Bogu; nijekanje Božije opstojnosti.
Kur'an: posljednja Božija objava u obliku knjige dostavljena čovječanstvu preko posljednjeg Božijeg poslanika Muhatnmeda, a.s.
kurban: žrtva koja se, u vidu bravčeta, govečeta lli deve, prinosi jednog od prva tri dana Kurban-bajrama. (Pored vjerskog, kurban ima i humanitarno-socijalni karakter.)
Kurban-bajram (ar. ldu-l-'adha): dan žrtve; uz Ramazanski bajram najvažniji muslimanski blagdan koji muslimani proslavljaju 10., 11., 12. i 13. zul-hidžeta po hidžretskom kalendaru; označava završetak hadža; Hadžijski bajram.
Lejlei-berat (ar. Lejletu-1-berat): "Noć sudbinskih odredbi i oprosta grijeha"; petnaesta noć mjeseca šabana; mubarek noć.
Lejlei-Kadr (ar. Lejletu-1-Kadr): "Noć odluke"; dvadeset sedma noć mjeseca ramazana u kojoj je, vjeruje se, devete godine prije Hidžre počelo objavljivanje Kur'ana; mubarek noć.
Lejlei-Miradž (ar. Lejletu-1-Mi'radž): "Noć Uspeća"; dvadeset sedma noć mjeseca redžeba u kojoj je poslanik Muhammed, a.s., voljom Božijom, prešao iz Meke u Jerusalem (Isra), a iz Jerusalema u blizinu Božiju (Miradž) i natrag; mubarek noć.
Lejlei-regaib (ar. Lejletu-r-regaib): "Noć želja"; noć uoči prvog petka u mjesecu redžebu u kojoj vjernici upućuju dove Uzvišenom Allahu i mole za ispunjenje svojih želja; mubarek noć.
levha: kraći kur'anski tekst napisan kaligrafskim pismom na nekom materijalu ili podlozi za pisanje; koristi se za ukrašavanje unutrašnjih zidova džamija ili privatnih stanova I kuća; vrhunski izraz u islamskoj umjetnosti.
mahrem: muški srodnik s kojim žena ne može stupiti u brak zbog trajne, neotklonjive smetnje; muški pratilac žene koja obavlja hadž.
mahfil: galerija ili gornji otvoreni dio u džamiji također namijenjen za klanjanje namaza i druge vjerske aktivnosti. Na isturenom centralnom dijelu mahfila obično se nalazi mujezin za vrijeme zajedničkog klanjanja namaza.
Malik ibn Enes: poznati pravnik i alim iz VIII st. na čijem je učenju nastala i po kome je nazvana posebna pravna škola u islamu: malikijski mezheb.
malikijski mezheb: pravna škola ili pravac u islamu nastao na pravnoj misli Malika ibn Enesa.
Medina: grad u današnjoj Saudijskoj Arabiji u kojem je Muhammed, a.s., našao utočište nakon progona iz Meke, grad u kojem je umro i ukopan Muhammed, a.s.; grad u kojem se nalazi Poslanikova džamija; "Grad Božijeg Poslanika".
medresa: srednja islamska škola u kojoj potrebna znanja stječu budući imami, hatibi i mualimi.
medžlis: organizaciona jedinica Islamske zajednice koja u pravilu obuhvata najmanje sedam džemata koji čine povezanu cjelinu.
mehr: prilikom vjenčanja ugovorena matenjalna obaveza koju je muž dužan isplatiti ženi; vjenčani dar.
mejit: umrla osoba.
mejtas: kamen pravougaonog oblika u dvorištu džamije ili u krugu mezarja na koji se, prilikom klanjanja dženaze, postavi tabut sa mejitom.
Meka: grad u današnjoj Saudijskoj Arabiji u kojem je rođen Muhammed, a.s., u kojem je počela objava Kur'ana, u kojem se nalazi Kaba, i u kojem se svake godine muslimani iz svih krajeva svijeta okupljaju da bi obavili hadž.
mekruh: ono što je ružno i pokuđeno činiti.
mekteb: učionica; prostorija ili objekt, najčešće uz džamiju, u kojem se odvija vjerska pouka; institucija osnovnog islamskog obrazovanja.
melek: nevidljivo duhovno biće, stvoreno od svjetlosti, apsolutno potčinjeno i pokorno Bogu; ne posjeduje slobodnu volju.
mendub: ono što je lijepo i pohvalno činiti.
mensura: akt kojim se izabranom reisu-1-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini daje legalitet i legitimitet; mensuru reisu-1-ulemi predaje Odbor, koji menuje Sabor.
merhamet: milost, samilost, blagost, sažaljivost; briga za druge.
merhum: vidi: mejit
Merjema: majka Božijeg poslanika Isaa, a.s.; Marija.
mesdžid: mjesto na kojem se čini sedžda; prostorija za obavljanje namaza koja ne mora biti u sklopu džamije; dzamija bez munare.
mesela (mes'ela): pitanje, tema, problem; naučna teorija, stav.
mešihat: najviši vjerski i administrativni organ Islamske zajednice u Sandžaku te Hrvatskoj i Sloveniji.
mevlud: rođenje; dvanaesti rebiul-evel, dan kada je rođen posljednji Božiji poslanik Muhammed, a.s.; vjersko-kulturna manifestacija kojom se obilježava rođenje Božijeg Poslanika.
mezar: kabur; mjesto u krugu mezarja, označeno nišanom ili bez njega, na kome je ukopana umrla osoba.
mezaristan: vidi: mezarje, mezarluk.
mezarje: mezaristan, mezarluk, greblje; ograđeni prostor gdje se ukopavaju umrli.
mezarluk: vidi: mezarje.
mezheb: pravac; pravna škola u islamu.
mihrab: udubljenje ili niša s unutrašnje strane u sredini prednjeg zida džamije u kojem stoji imam dok predvodi džemat u zajedničkom obavljanju namaza.
minber(a): postolje od najmanje tri stepenice u desnom prednjem uglu džamije s kojeg se hatib obraća prisutnima petkom na džumi i na bajram-namazima.
Miradž: Uspeće; vidi: Lejlei-Miradž.
Mizan-terezija: apsolutno tačna i nepogrešiva božanska vaga; način, metod, instrument kojim će biti ocijenjena i izmjerena ljudska djela na Sudnjem danu.
mualim (muallim): učitelj koji poučava islamu.
mubarek: blagoslovljen; odabran.
mubarek dan: blagoslovljeni dan; odabram dan; blagdan.
mubarek noć: blagoslovljena noć; odabrana noć.
muderis (muderris): profesor u medresi.
mudžahid: osoba koja ulaze duhovni, intelektualni ili fizički napor u promicanju dobra, borbi protiv zla i odbrani prava svakog čovjeka da slobodno i neometano prakticira islam; kolokvijalno: borac na Božijem putu.
mudžiza: čudo; moć činjenja nadnaravnih djela kojom su bili obdareni neki Božiji poslanici.
mudžtehid: stručno osposobljena osoba, musliman ili muslimanka, koja ulaže lični napor da dođe do rješenja otvorenih pravnih pitanja; islamski učenjak najvišeg ranga I autoriteta.
mufsid: smutljivac.
muftija: glavni vjerski organ koji predstavlja Islamsku zajednicu u stvarima vjere na području muftiluka, tumači islamske norme i izdaje fetve te nadzire rad imama, hatiba, mualima i muderisa.
muftijstvo: muftijin ured.
muftiluk: organizaciona jedinica Islamske zajednice sa muftijom na čelu koja u pravilu obuhvata dva ili više medžlisa koji čine povezanu cjelinu.
Muhammed, a.s.: posljednji Božiji poslanik preko kojeg je Uzvišeni Bog čovječanstvu objavio Kur'an.
muharem (muharrem): prvi mjesec hidžretskog kalendara.
mujezin: osoba koja učeći (melodično izgovarajući) ezan poziva vjernike na zajedničko klanjanje namaza.
mumin (mu'min): vjernik; suprotno od kafir.
munafik: licemjer; dvoličnjak u vjeri; osoba koja se pretvara da vjeruje, a ustvari je nevjernik.
munara (minaret): visoka i vitka građevina uz sami desni bok džamije koja pri vrhu ima kružni balkon (serefu) s kojeg mujezin poziva na namaz, a do kojeg se stiže spiralnim stepenicama kroz unutrašnjost.
murasela: dekret; pismeno ovlaštenje koje reisu-1-ulema daje muftijama, muderisima i hatibima za obavljanje muftijskih, muderiskih, imamskih i hatibskih dužnosti.
murid: osoba koja bespogovorno služi tarikatu i svome šejhu; pripadnik tankata sa zakletvom koji je jos u fazi učenja.
murtat: vidi: murted.
murted: otpadnik od vjere; osoba koja je izabrala nevjerovanje nakon što je bila vjernik; izdajnik; kolokvijalno: murtat.
Musa, a.s.: Božiji poslanik preko kojeg je Uzvišeni Bog objavio Tevrat, Mojsije.
musala (musalla): javno mjesto na otvorenom prostoru, u naselju ili pored njega, na kome se klanjaju zajednički namazi (posebno oni kojima prisustvuje veći broj vjernika kao što su džume i bajram-namazi).
Mushaf: svi kur'anski tekstovi sakupljeni u jednu zbirku, a koji su u rano doba islama bili ispisani na različitim materijalima, odvojeni jedni od drugih.
musliman: osoba pokorna Bogu, koja izvršava Božije naredbe i kloni se Njegovih zabrana; kolokvijalno: sljedbenik islama.
muslimanska nova godina (hidžretska nova godina): 1. muharem; prvi dan prvog mjeseca hidžretske godine; dan kada muslimam obilježavaju Muhammedovo, a.s., preseljenje iz Meke u Medinu.
mustehab: ono što je Muhammed, a.s., preporučio da se čini; određene radnje koje ukrašavaju namaz ali i bez kojih će namaz biti potpuno ispravan.
mušrik: mnogobožac; idolopoklonik.
mutevelija: upravnik vakufa; udomaćen naziv za predsjednika džamijskog odbora (vjerovatno zato što su džamijski odbor, tj. mutevelije u njihovo ime, između ostalog, vršili i upravu nad vakufskom imovinom džamija).
Muzdelifa: mjesto na putu između Arefata i Mine, nadomak Meke, u kojem su se hadžije, u sklopu obaveza hadža, dužne zaustaviti.
nafila: neobavezni, dobrovoljni ibadet, svaki obavljeni namaz ili post koji ne spada u strogu obavezu (farz), a nije u nivou sunneta.
namaski vakat: namasko vnjeme.
namasko vrijeme: vremenski period u toku dana u kojem se treba klanjati pojedini namaz. Dan (24 sata) je podijeljen na pet takvih vremenskih perioda; namaski vakat.
namaz (ar. salat): islamski oblik čovjekovog neposrednog obraćanja svome Stvoritelju; drugi stup islama.
nedžaset: nečist, nečistoća; tvari koje čovjekovo tijelo, odjeću i prostor oko njega čine nečistim za obavljanje vjerskih dužnosti.
nefs: u širem smislu: duša; u užem smislu: ego.
nifas: postporođajni poremećaji (nekontrolirano krvarenje) kod žene koji mogu trajati I do četrdeset dana; za vrijeme nifasa žena nije dužna klanjati, ne može učiti Kur'an gledajući, i ne može seksualno općiti.
nijet (nijjet): namjera, odluka o izvršenju ili namjeni; izricaj koji je uvjet za izvršavanje mnogih islamskih vjerskih obreda kao što su namaz, post, zekat i dr.
nikah: šerijatsko vjenčanje.
nišan: kameno ili drveno obilježje na mezaru.
Omer ibn Hattab: ashab, saradnik i prijatelj Božijeg poslanika Muhammeda, a.s.; drugi halifa.
Osman ibn Affan: ashab, zet, saradnik i prijatelj Božijeg poslanika Muhammeda, a.s.; treći halifa.
pejgamber: vidi: Božiji poslanik.
perda: zastor.
pir: šejh; starješina; duhovni vođa i osnivač jednog derviškog reda.
podne-namaz (ar. salatu-z-zuhr): podnevni namaz koji se klanja u sredini dana.
poslanik: vidi: Božiji poshnik.
preseliti na ahiret: umrijeti.
propisan (prid. od gl. propisati): Kur'anom i hadisom formuliran (propis ili obaveza). pustekija: posebna prostirka na kojoj se klanja(o) namaz, na poseban način načinjena od ovčije kože i krzna.
r.a.: vidi: radiallahu anhu (anha).
radiallahu anhu (anha): "Bog bio zadovoljan njime (njome)"; izgovara se ili piše nakon izgovorenog ili napisanog imena nekog od poznatih ashaba ili članova porodice Božijeg Poslanika, a.s.; skr. r.a.
rahmet: milost (Božija).
resul: poslanik, vidi: resulullah.
rahmetli: koji je u milosti Božijoj; dodatak ispred imena osobe koja je umrla.
rahmetlija: osoba koja je umrla.
ramazan (ar. ramadan): mjesec islamskog posta; deveti mjesec hidžretskog kalendara.
Ramazanski bajram (ar. ldu-1-fitr): uz Kurban-bajram najvažniji muslimanski blagdan koji se proslavlja 1., 2. i 3. ševala po hidžretskom kalendaru; označava kraj ramazanskog posta.
ramazanski post: post u mjesecu ramazanu; obavezni post, treći stup islama; vidi: islamski post.
rebiul-ahir (rebiu-1-ahir): četvrti mjesec hidžretskog kalendara.
rebiul-evel (rebiu-1-evvel): treći mjesec hidžretskog kalendara.
redžeb: sedmi mjesec hidžretskog kalendara.
reisul-ulema (reisu-1-ulema): vjerski poglavar i vrhovni muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koji vodi i predstavlja Islamsku zajednicu u zemlji i inozemstvu. (Oblik napisan u zagradi je zvanični oblik pisanja u organima IZ-e jer je pogodniji za međunarodnu komunikaciju, te ćemo ga tako upotrebljavati i u ovom glosaru.)
resulullah: Božiji poslanik.
Rijaset: najviši vjerski i administrativni organ Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
ruh: duša.
ruku: pregibanje; dio namaza koji se obavlja u stojećem položaju s kičmom povijenom naprijed za, otprilike, devedeset stepeni i dlanovima oslonjenim na koljena.
sabah-namaz (ar. salatu-l-fedžr): jutarnji namaz koji se klanja prije izlaska sunca.
Sabor Islamske zajednice: najviši predstavnički i zakonodavni organ Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
sabornik: član Sabora Islamske zajednice.
sabur: strpljenje; ljudska osobina koju potencira sam Kur'an u brojnim ajetima.
sadaka: neobavezna ali pohvalna i preporučljiva matenjalna pomoć siromašnima.
sadakatul-fitr (sadakatu-1-fitr): vjersko-materijalna obaveza kojom se za vrijeme ramazana, a povodom Bajrama, siromašnim muslimanima i muslimankama udjeljuje potrebna materijalna pomoć.
saf: red; red vjernika koji su stali da zajednički obave namaz.
selam: mir; skraćena verzija islamskog pozdrava; vidi; selamun alejkum!
safer (saffer): drugi mjesec hidžretskog kalendara.
sahibi-uzur: osoba koja ima neki trajni ili privremeni zdravstveni problem koji kvari abdest. Takva će osoba, sve dok traje spomenuti problem, za svaki namaz uzimati novi abdest.
saim: postač; osoba koja posti u momentu kada se o njoj govori.
salat: vidi: namaz.
savm (ar. sawm): islamski post
Savjet reisu-1-uleme: tijelo sačinjeno od zamjenika reisu-l-uleme, dekana FIN-a i muftija, koje pomaže reisu-1-ulemi u radu.
sebeb: povod.
sebebi-nuzul: ovosvjetski povod objavljivanju pojedinih kur'anskih ajeta ili poglavlja.
sedzda: padanje ničice, spuštanje čela i nosa na tlo pred uzvišenošću i veličinom Božijom; obavezni dio namaza.
sehur: predsabahski obrok koji uzimaju postači u mjesecu ramazanu ili prilikom dobrovoljnog posta, prije zore, tj. prije zapaštanja; sehur nije stroga obaveza, a post će i bez njega biti ispravan.
selamun alejkum! (ar. es-selamu 'ale-jkum!): "mir (Božiji) vama!" (produženi oblik selama: es-selamu 'alejkum ve rah-metullahi ve berekatuhu: Neka je sa vama mir (Božiji), i milost Božija i blagodat Njegova); islamski pozdrav.
sevab: vidi: sevap.
sevap: Bogu drag čin; dobročinstva za koja je Bog direktno ili indirektno obećao nagradu; nagrada za dobročinstvo.
softa: polaznik medrese, učenik koji se obrazuje i sprema za poziv imama.
Sudnji dan: Kijametski dan; vidi: Kijamet.
sufara: početnica za kur'ansko (arapsko) pismo; jedan od osnovnih udžbenika u mektepskoj nastavi.
sufija: onaj čije je srce čisto od spletki i smutnje; pripadnik tesavufskog učenja; vidi: derviš.
sufizam: vidi: tesavuf.
sunetluk: islamski obred obrezivanja muške djece.
sunije (sunnije): oni koji se u tumačenju i prakticiranju islama, pored Kur'ana, oslanjaju i na sunnet Božijeg Poslanika; glavnina svjetske muslimanske populacije.
sunnet: praksa Božijeg poslanika Muhammeda, a.s., koja podrazumijeva ono što je Poslanik radio, govorio ili prešutno odobrio; ibadet koji je Poslanik, a.s., neizostavno činio (sunneti-muekkede), i onaj koji je povremeno izostavljao (sunneti-gajrimuekke-de).
sura: poglavlje Kur'ana.
šaban (ša'ban): osmi mjesec hidžretskog kalendara.
Šafija, Ebu-Abdullah Muhammed: istaknuti islamski pravnik i alim iz VIII i IX st. na čijem je učenju nastala i po kome je nazvana pravna škola u islamu: šafijski mezheb.
šafijski mezheb: pravna škola ili pravac u islamu nastao na pravnoj misli Ebu-Abdullaha Muhammeda Šafije.
šahid: svjedok.
šehadet: svjedočenje; vidi: kelimei-šehadet.
šehid: osoba koja je u neposrednoj borbi za islamske vrijednosti i prava čovjeka, svjesno i u ime Boga, žrtvovala svoj život; osoba koja se zbog izuzetnosti svoga djela na ovom svijetu pridružuje Božijim poslanicima u Džennetu.
šejh: vjerski znalac; starac; starješina; vjerski učitelj koji se bavi obrazovanjem i poučavanjem propisima i tesavufskom učenju u tekiji ili na nekom drugom mjestu; osoba koja vodi zikr, prima i uvodi u tarikat, starješina jednog derviškog reda; vidi: pir.
šejtan: nevidljivo duhovno biće koje pokušava navesti čovjeka na grijeh i učiniti ga neposlušnim Bogu.
šerefa: kružni balkon pri vrhu munare s kojeg mujezin poziva na namaz, a do kojeg se stiže spiralnim stepenicama kroz unutrašnjost.
Šerijat: islamski zakon.
ševal (ševval): deseti mjesec hidžretskog kalendara.
šiije: sljedbenici posebnog mezheba u islamskom pravu i zagovornici ideje da je Alija, r.a., trebao biti prvi halifa poslije smrti Božijeg poslanika Muhammeda, a.s.
širk: pokornost i obožavanje bilo koga ili bilo čega osim Boga; politeizam.
šura: dogovor, dogovaranje; islamska institucija donošenja bitnih odluka i rješavanja važnih problema.
tabut: ravna drvena nosiljka na kojoj se umrli musliman ili muslimanka nosi do mezara i, u slučaju žena, spušta u sam mezar.
takvim: hidžretski kalendar, godišnji almanah koji pored vjersko-naučnih tekstova sadrži i h. kalendar sa svim važnijim datumima i mubarek danima i noćima u muslimanskoj tradiciji, te vrijeme obavljanja dnevnih namaza; izdaje ga Rijaset Islamske zajednice.
tarikat: idejno-praktična metodologija tesavufa.
tedžvid: pravila učenja Kur'ana; predmet u mektebima, medresama, islamskim pedagoškim akademijama i Fakultetu islamskih nauka; udžbenik za predmet Tedžvida.
tefsir: tumačenje; egzegeza Kur'ana; naučna disciplina koja se bavi proučavanjem vrsta I metoda tumačenja Kur'ana.
tejemum: simbolično islamsko čišćenje zemljom ili predmetom od zemlje koje u nedostatku čiste vode zamjenjuje gusul i abdest.
tekbir: (Allahu ekber! - Allah je najveci!); uzvisivanje ili veličanje Boga; rečenica sa kojom se počinje svaki namaz i međusobno odvajaju njegovi sastavni dijelovi; u svom proširenom obliku sastavni je dio i nekih neobaveznih ibadeta kao što su tevhid, mevlud I sl.
tekija: osnovna institucija tarikata za njegovanje i širenje prosvjete, nauke i culture protkane pobožnošću; duhovno odgajaliste, bogomolja, a po potrebi i konačište.
teravih-namaz (ar. salatu-t-teravih): noćni namaz koji se klanja samo u noćima mjeseca ramazana iza jacija-namaza; teravija.
teravija: vidi: teravih-namaz.
tesavuf (tesavvuf): razvijanje spoznaje i jačanje uvjerenja da postoji Stvoritelj i da to svjedoči i potvrđuje sva priroda; gledanje na vjeru i život kroz ljubav prema Bogu.
teslim: predanost Bogu; poslušnost šejhu u tarikatu.
tespih: poseban ibadet koji se sastoji u tačno formuliranom spominjanju i veličanju Boga, koji se čini na kraju namaza a prije namaske dove, zatvoreni niz od 33 ili 99 zrnaca koji služi da bi se prilikom tespihanja mogao kontrolirati broj izgovorenih riječi ili sintagmi kojima se veliča Bog ili Mu se zahvaljuje, a služi i u svrhu drugih ibadeta kao što je zikr.
tespihanje: završavanje namaza učenjem tespiha; vidi: tespih.
tešehud: obavezni dio namaza koji se obavlja u propisanom sljedećem položaju (sjedenje na koljenima).
tevhid: jednoća Božija; kolokvijalno: dobrovoljni vjerski obred u kojem se veliča ime Božije i naglašava Njegova jednoća.
Tevrat: Božija knjiga objavljena preko Božijeg poslanika Musaa, a.s. učenje Kur'ana: melodično čitanje ili izgovaranje Kur'ana po posebno utvrđenim pravilima.
Uhud: brdo nedaleko od Meke u podnožju kojeg je, u bici s idolopoklonicima, život izgubio amidža Muhammedov, a.s., hazreti Hamza zajedno sa još nekoličinom poznatih ashaba.
ulema: vidi: alim.
ummet: svjetska zajednica muslimana.
Ustav Islamske zajednice: najvisi normativni akt Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini; donesen na sjednici Sabora Islamske zajednice održanoj 26. Novembra 1997. godine u Sarajevu.
Ustavni sud Islamske zajednice: najviše tijelo za kontrolu ustavnosti u radu organa I ustanova Islamske zajednice.
Usuli-fikh: izvori fikha; nauka koja se bavi izučavanjem izvora fikha i metoda kojima se iz njih izvode fikhski propisi.
uvakufljavanje: zavještavanje, povjeravanje.
vadžib: islamski propis koji ima drugostepenu obaveznost za svakog punoljetnog muslimana i muslimanku; one islamske obaveze koje, iako ne spadaju u stroge obaveze (farz), Muhammed, a.s., nije izostavljao.
vahdanijet: Božija jednoća; vidi: tevhid.
vahj: otkrovenje; Božija objava; objavljivanje Božije riječi poslanicima i vjerovjesnicima.
vaiz: osoba koja drži vazu-nasihat.
vakat: vrijeme; namaski vakat.
vakif: zavještalac lične imovine.
vaktija: tačan pregled namaskih vremena za svaki dan u godini.
vakuf: imovina zavještana u dobrotvorne svrhe pod posebnim uvjetima sadržanim u vakufnami, koja se ne može nenamjenski koristiti i kojom se ne može slobodno raspolagati; vakufima u Bosni i Hercegovini upravlja Islamska zajednica.
vakufnama: pravni dokument o uvakufljenju.
Vakufska direkcija: institucija Islamske zajednice koja vodi brigu o vakufima na području Bosne i Hercegovine.
vasijet: oporuka.
vaz: vidi: vazu-nasihat.
vazifa: godišnja dobrovoljna članarina koju plaća svaka muslimanska porodica u jednom džematu, a u svrhu podmirivanja troškova imama i održavanja džamije.
vaziti: držati vazu-nasihat. vazu-nasihat: savjetodavan govor.
vitr-namaz: obavezan (vadžib) noćni namaz od tri rekata koji se klanja poslije jacijanamaza.
vudu (ar. wudu'): vidi: abdest.
zahirijski mezheb: manje poznata pravna škola ili pravac u islamu koji je utemeljio Davud ibn Halef ez-Zahin.
Zebur: Božija knjiga objavljena preko Božijeg poslanika Davuda, a.s. Psalmi.
zekat: obavezno godišnje izdvajanje određenog postotka određenih vrsta imovine, u Kur'anom određene svrhe; četvrti stup islama.
zikr: spominjanje i sjećanje na Boga izgovaranjem Božijih imena i razmišljanjem o Njemu; redovna praksa koju sufije, predvođeni šejhom, obavljaju u tekiji.
zinaluk: blud, vanbračni seksualni odnos.
zul-hidže (zu-1-hidždže): dvanaesti mjesec hidžretskog kalendara.
zul-kade (zu-1-ka'de): jedanaesti mjesec hidžretskog kalendara.

Glosar religijskih pojmova,

Međureligijsko vijeće BiH