izvor: Panoramio - river Praca canyon s_am67 |
Magistralni put M-5 Sarajevo - Mesići nalazi se na pravcu Evropskog puta broj 761. (E 761). To je put koji se proteže prirodnim pravcem i to dolinama rjeka Miljacke dionica od Pala do Sarajeva i rjeke Prače od Podgraba do Mesića . Ovo je put koji na cjelokupnoj dionici nema uspona , prevoja , a cjelokupna dionica je usklađena sa Evropskim standardima korištenja u svim uvjetima. Trenutno imamo situaciju da je urađena trasa sa prvom asvaltnom podlogom od Sarajeva do Hrenovice izuzev tunaela na Stambolčiću čija izgradnja je prekinuta 1991 godine.
Magistralni put M-5 Sarajevo – Mesići u svojoj krajnjoj namjeni ima za cilj uvezivanje jugoistočne Bosne sa njenim centralnim djelovima savremenom, ekonomski rentabilnom, brzom i najkraćom putnom komunikacijom . Obimom radova predviđeno je da se stara pružna trasa puta Hrenovica-Mesići dovede u stanje korišćenja za osobne autobomile, ali i za sva druga vozila. Korišćenjem ove putne komunikacije građani Bosansko-podrinjskog kantona Goražde skratiće put do Sarajeva za 22 kilometra, što nije malo, posebno kad se ima u vidu da je ovaj put veoma pogodan za korišćenje u zimskim uvjetima vožnje, jer njegova najveća nadmorska visina (tunel Stambolčići) 600 metara. Puštanjem u promet ove saobraćajnice cjelokupni transport iz zemalja južnog i istočnog Balkana ka središnjem dijelu Balkana i Evropi bi bio preusmjeren na ovu komunikaciju, koja bi ustvari postala i glavna saobraćajnica za pomenutu regiju.
Veliki dio prostora, područja i naselja koja gravitiraju u djelovima gdje nije urađena osnovna trasa puta ustvari nemaju putnu komunikaciju , tako da je ogroman broj prirodnih potencijala neiskorišten . Ovdje se radi i o ekološki čistom prostoru prilagodivom za ubrzani razvoj, kako određenih privrednih grana, tako i pratećih neprivrednih subjekata .
Veći broj prijeratnih stanovnika sa ovih područja je trenutno raseljen u gradovima / Sarajevo, Pale ... / i nije adekvatno zastupljen u zaposlenju , a samim tim nemože ostvarivati ni kvalitetne usluge zdravstva, školstva itd. Razlog za ovakvo stanje je opšte prirode jer raseljeno stanovništvo sa ovih prostora nije edukovano za obavljanje poslova koje trenutno nude gradske sredine . Povratkom na svoja imanja stvorili bi se uvjeti za oživljavanje poljoprivrede i stočarstva , kao i razvoj šumarstva. Prolaskom ovakve putne komunikacije cjelokupno područje doživjelo bi preobražaj koji bi se ogledao u napretku privrede i prateće neprivredne strukture .
Mimo lokalnog značaja ovaj projekat ima državni i širi međudržavni značaj . Obzirom da se cjelokupna dionica puta proteže prirodnim nizinskim pravcima koji tokom cijele godine imaju umjerene klimatske uslove i na dionici nepostoje usponi, prevoji, oštre krivine ,opasne dionice i td . Naj bitnija činjenica ogleda se u ekonomskoj opravdanosti korištenja puta gdje su pokazatelji i indeks održavanja , korištenja , kao i utroška goriva na ovom putu naj minimalniji. Ukupna dužina koja je kanjonska (dolinska) je 19.772 km. Na trasi Hrenovica – Mesići po idejnom projektu ima 23 tunela ukupne dužine 4273 m, od kojih je najduži 496 m, i 8 mostova ukupne dužine 315 m raspona od 30 do 40 m. A jedan duži most je u Mesićima na ušću rijeke Rakitnice u rijeku Praču.
Radovi će se obavljati po fazama. U prvoj fazi bi se izveli radovi koji će obezbijediti prohodnost puta za motorni saobraćaj na cijeloj relaciji Hrenovica – Mesići. U tom cilju bi se izveli radovi fazno po pozicijama koje će omogućiti što brže stavljanje puta u funkciju, što znači:
I FAZA
Radovi na donjem stroju, na trasi, do kote posteljice, kao što su: iskopi, nasipi, potporni i obložni zidovi, osiguranje škarpi, rigoli, jarkovi i dr. Mostovi bi se u potpunosti završili, a u tunlima bi se izvršili samo iskopi, ankeri i špric beton sve do kote posteljice.
II FAZA
Koja vremenski nije određena, izvele bi se eventualne popravke na prethodnoj fazi, po kojoj će se odvijati saobraćaj, zatim radovi na gornjem stroju a to su: kolovozna konstrukcija (tampon asfalst i dr.) dovršili tuneli (betonske obloge, izolacije, kolovoz i dr.).
Lijevo, novi tunel Stambulčić pušten u promet 7.3.2013.godine. (http://youtu.be/ErDg16HQ6Y8 ),a njegova izgradanja koštala je 16 995 000 KM.
Desno stari austrougarski tunel koji je izgrađen u razdoblju od 1902. do 1905. godine i čija je garancija od 100 godina istekla 2005. godine.
Radovi na novom tunelu Stambulčić su počeli 1990. godine, izgradnja je nastavljena 2009. godine. Tunel je ukupne dužine 1.100 metara, probijen krajem 2011. godine, a u 2012. godini je rađeno na postavljanju podzemnih instalacija, odvoda i postavljanju betonske košuljice u tunelu. 2013. godine su asfaltirane kolovozne trake i trotoari, postavljeno je osvjetljenje i ventilacija.