SVEČANOST OTVARANJA ŠEDŽAUDIN DŽAMIJE U ROGATICI 1933

ISLAMSKI SVIJET 1933

Dne 29. septembra o. g. u petak, izvršeno je svečano otvaranje obnovljene šeđžaudin dža­mije u Rogatici. Ova je džamija za vrijeme svjetskog rata izgorjela, te je tako 18 godina stajala u ruševinama.

Rogatički muslimani, odlučili su da svo­jim sretstvima, uz pomoć ostale braće iz sreza rogatičkog i sa strane, podignu ovu džamiju, da se na njoj ponovno zasija alem i da se sa minareta pročuje glas mujezina.

Naročiti odbor, na čelu sa pretsjednikom g. Galib ef. Hafizovićem, pristupio je radu na po­dizanju džamije, koji je rad ovih dana hajirli završen. Uoči dana proslave, džamija je bila iskiće­na a na ulazima podignuti su ukusni slavoluci, ukrašeni sa državnim zastavama. Na veće je minaret bio iluminiran a na sami dan svečano­sti, muslimanski domovi i radnje bili su iski­ćeni državnim zastavama. Svečanost je posjetilo mnogo muslimanskog svijeta iz sreza rogatičkog i sa strane. Među njima veći broj uglednih ličnosti iz Sarajeva, Foče, Čajniča, Goražde, Vlasenice i Srebrenice.

Njegovu Preuzvišenost Reis-ul-ulemu i Ulema Medžlis, zastupao je član Ulema Medžlisa gospodin Muhamed Šefket ef. Kurt. Džamija je bila zatvorena sve dotle, dok istu nije otvorio zastupnih Reis-ul-uleme. Na dan svečanosti, oko 11 sati, uglednici su se sas­tali u Islamskoj čitaonici, odakle su krenuli pred džamiju. Prostor pred džamijom bio je određen za predstavnike vjerskog starješinstva, za čla­nove odbora i za ugledne ličnosti. Na lijevoj strani vanjskih sofa zauzeli su mjesto pretstavnici državnih vlasti i ustanova te pretstavnici drugih vjeroispovijesti. U haremima su se formirali safovi, tako da se je odmah poslije otvaranja džamije moglo pristupiti obavljanju džuma namaza. U haremi­ma je za cijelo vrijeme bio najveći red i tišina.

Kada su pred vrata džamije prispjeli za­stupnik Reis-ul-uleme sa ostalim odličnicima, tada je pretsjeđnik odbora g. Hafizović, održao prigodni govor pred džamijom. U govoru je is­takao važnost i značaj podizanja džamije, na­pomenuvši da su se rogatički muslimani potru­dili i da nisu žalili ni materijalnih žrtava, da učine Bogu ugodno djelo. To su mogli nesmeta­no da rade, pod mudrom upravom Njegova Ve­ličanstva našeg dičnog Kralja Aleksandra I., koji je prema svima svojim podanicima bez ob­zira na vjersku pripadnost jednako očinski ra­spoložen i pod čijom se upravom sve vjere ne­smetano razvijaju u slavu Boga jedinoga a na sreću i zadovoljstvo cijelog jugoslavenskog na­roda. Prisutni su ovo popratili sa trokratnim »živio Kralj«.

Pozdravio je zastupnika Reis-ul-uleme i ostale koji su došli na proslavu, zahvalivši im da nisu žalili truda da svojom prisutnošću uveli­čaju ovu skromnu islamsku svečanost. Zastupnik Reis-ul-uleme gosp. Muhamed Šefket ef. odgovorio je na pozdravni govor g. pretsjeđnika, zahvalio je muslimanima rogatičkim na njihovu trudu i radu za ovo plemenito i za muslimansku zajednicu korisno djelo, po­hvalio je njihovo nastojanje te je poželio da ovo bude dobar primjer ostalim muslimanima i da posluži kao uzor mlađim islamskim generacijama.

Nakon obavljene dove, izvršeno je otvara­nje džamije u koju je prvi ušao zastupnik Reis-ul-uleme a za njime ostali odličnici. Pošto je džamija bila određena samo za posjetioce sa strane, to su istu ispunili džamiju i odmah se poredali u safove. Drugi uglednici-nemuslimani zauzeli su mjesto na lijevoj strani unutrašnjih sofa. Ugledni kafizi gg. Hađi Jahić i Kenović, sa svojim lijepim i ugodnim glasom, otpočeli su učenje Kurani azimušana a mujezin sa minare­ta učio je salavate. Kada je bilo vrijeme, ugledni hatib g. Hađi Jahić proučio je hutbu, nakon čega je izvršeno klanjanje džuma namaza.

Poslije džume, ugledni vaiz prof. g. Hanđić, održao je prigodni vazi nasihat. Govor pretsjednika odbora i zastupnika Reis-ul-uleme, učenje kurana po hafizima, hatibova hutba i predavanje vaiza, pomoću mikro­fona, radio zvučnikom prenošeno je van džamije tako da se je tok svečanosti čuo u haremima. Tok svečanosti bio je popraćen pucanjem prangija.

Odboru za izgradnju džamije je čast i ovim putem zahvaliti svima koji su svojim prilozima doprinijeli za ostvarenje ovog Bogu ugodnog djela, te svima koji su svojom prisutnošću uve­ličali svečanost otvaranja džamije.

Obnova i otvorenje Šedžauddin-Džamije u Rogatici

Hikjmet 1933-1934, br.53, str. 152-153

obavljeno je na 29 septembra o. g. na ljudi i čina dostojan miran i ozbiljan način kakav se je mogao samo poželjeti. Učesnika je bilo mnogo kako iz rogatičkog, tako i iz okolnih srezova i kadiluka, vlasaničkog, višegrađskog, fočanskog, čajnićkog, te Sarajlija i Zeničana. Rogatička čaršija i ulice su bile pune. Mase su se kretale mirno, pristojno, bez huke i halabuke. Sastanci i razgovori su bili usrdni, na licima se odrazivalo zadovoljstvo, a rogatičani su bili oduševljeni što se u njihovoj sređini i oko njihova djela tako manifestuje islamska soliđarnost i svijest na takc impozantan način. Program svečanosti je bio odličan i izveden upravo kako se je želilo. Sve je išlo disciplinski, neusiljeno, lagano i taktično.Govor pretsjeđnik sreskog vakuf. mear. povjerenstva i pretsjednika odbora za obnovu džamije, Galib ef, Hafizovića pred sami čin otvaranja džamije i odgovor zastupnika Vrh vjer. starješinstva i Uiema medžlisa, člana Ulema međžlisa Muhamed Ševkjet ef. Kurta bili su stvarni bez ikakva lackanja i izraz čistih islamskih osjećaja. I kao takovih ostavila je svaka riječ ugodan dojam u duši prisutnih. — Kada je završio M. Ševkjet ef. svoj govor, otvorio je džamiju. Tada su ,salla“ sa minare i prangije javili cijelom gradu i Okolici, da je prije 350 godina podignuta, za svjetskog rata izgorela, te nakon 18 godina

njihovom požrtvovnošću i trudom obnovljena njihova Šedžauddin-Džamija ponovno otvorena svakom muslimanu, da u njoj svome Rabbu sedždu čini! U obnovljenoj Džamiji prvi „đevri-han“ su učili Hafiz ef. Hadži-Jahić i Kenović, prvu hutbu je proučio i džuma namaz kao imam obavio Hafiz ef. Hađži-Jahić iz Sarajeva, a iza namaza prvi stvaran i dobar vazu-nasihat održao prefekt i nastavnik Gazi Husrevbegove Medrese H. Muhamed ef. Rogatica ima pet džamija, od kojih je Šedžaudđin u sredini čaršije i tako je najbliža u čaršiji zapusienim muslimanima da se odazovu kada ih ezan sa „hajje alessalah", „hajje alelfelah" = požur te na namaz, - pohitite na spas“ pozove da izvrše svoju dužnost. Za vrijeme svjetskog rata možda je u našim krajevima Rogatica ponajviše strađala. lzgorio joj je najbolji dio čaršije - njena sredina i u njoj Šedžauddin Džamija Rogatičani, koji su postepeno i polahko čaršiju ubnovili, osjoćali su potrebu, da i tu džamiju obnove Međutim, kad su reformaši, kojima džamija nijesu ,,Iazum“, počeli poduzimati korake, da se džamije postepeno što više roduciraju, vakufska je direkcija sarajevska zatražiia preko vakuf. povj. od Rogatičana da se ustaci Šedžauddin džamije kao ,,suvišne“ poruše i u toim ime i potrebni novac doznačila. - To je rogatičane kao dobre muslimane revoltiralo i oni su odlučili džamiju popraviti i ne dopustiti da se ona ruši i dokine tako čak i bez hukjmi-šerije. U to su ime osnovali odbor i počeli sabirati priloge a zatražili su pomoć i od direkcije, koju je ova odbila nedavši im ni one sume, koju im je za rušenje bila doznačila, Kad su zatražili pomoć bar iz rogatičkih ušteda i to su im uskratili. Na to su oni i u danima teške krize stisnuli se, sabrali sve sile i iz privatnih svojih sretstava, neobazirući se na direkciju i njenu dužnost da u ovakim slučajevima izlazi braći u susret, sami obnovili džamiju, tako lijepo, da im to djelo služi na diku i ponos u svakom pogledu.

Živila islamska svijest rogatičkih muslimana!

CHAMERAN