Husejin-begova (Arnautovića-Arnaudija) džamija

autor:Mirsad Durmišević
*Prenošenje teksta je dozvoljeno samo uz navode izvora i linka koji vodi na izvorni tekst

Džamija se nalazila se na desnoj obali Rakitnice i predstavlja prvu džamiju na ovoj strani naselja. Podigao ju je oko 1558. godine Husejin-beg, sin Ilijasa i  Hafize, kako se to vidi iz njegove zakladnice (vakufname) napisanoj petog redžepa 965. (23.4.1558. godine).  Žena Huseinbegova zvala se Hatidža sa kojom je imao kćerku Aišu (umrla prije 1558.godine). Džamija je bila masivno zdanje sa lijepom  i vitkom kamenom munarom sa lijepo izvedenim stalaktitima ispod šerefe, što se rijetko nalazi u Bosni. Njezin graditelj je neki neimar Jusuf, potpisan među svjedocima Husen-begove vakufname.

Dobrotvor Husejin-beg je osim džamije izgradio  je mekteb i vodovod i za njihovo održavanje ostavio: hamam, karavan-saraj, 11 dućana (H.Kreševljaković piše 21 dućan), tabhanu (kožaru) na Topliku, kuću sa baštom, tri mlina, stupu za valjanje sukna na Rakitnici te  je doveo vodovod do džamije i mahale. Osim toga, uvakufio je gotovinu od 77.430 srebrenih akči, njegova žena Hatidža 15.016 akči, a njena sestra Muhri hanuma 3.000 akči, i odredio da se ovaj novac daje poslovnim ljudima uz 10% kamate.  Husejin-begova vakufnama se danas nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (ranije u Vakufskoj direkciji pod brojem 534) u Sarajevu gdje se nalazi i originalan projekat ove džamije.

Husejin-bega narod je  nazivao Arnautovićem (u vakufnami ovo ime se ne spominje) jer se njegov otac zvao Ilijas Arnaut po čemu je i njegova džamija u narodu dobila ime Arnautovića ili Arnaudija džamija. Nakon uvakufljenja Husejin-beg se povukao na svoje imanje u selu Vrhbarje gdje je i umro. Njegova džamija pretstavljala je ranije vrlo uspjelo djelo doma­ćih neimara, ali je poslije renoviranja godine 1938 mnogo izgubila od svog prvobitnog izgleda. Tom prilikom na mjestu stare sofe izgrađena je zatvorena prostorija u kojoj se nalaze česme za uzi­manje abdesta i klupe za ostavljanje obuće. Munara je jedini originalni element ranije džamije i zidana je od tesane sedre. Njeno šerefe sa stalaktitnim nakitom svjedočilo je o veoma razvijenom umjetničkom smislu naših graditelja XVI vijeka. Na ulazu nema trijema nego zatvoren prostor; prozori su dobili novi oblik, pokrivena je crijepom, dok je unutrašnji prostor smanjen. U Drugom svjetskom ratu, 1943. godine, zajedno s ostalih šest rogatičkih spaljena je i džamija Arnaudija. Munara je po sredini probijena topovskom granatom. Nakon Drugog svjetskog rata džamija je  obnovljena 28.4.1963. godine. Abduhal ef. Čaušević predsjednik starješinstva IVZ BiH uz tekbire je otvorio džamiju. U sklopu džamije je izgrađena gasulhana, prostorije za kupanje i spremanje mejta, a u dvorištu je izgrađena fontana gdje se mogao uzeti abdest. Imala je mahfil-odnosno galeriju u džamiji gdje obično klanjaju žene. U dvorištu džamije je bilo nekoliko starih mezara sa nišanima starim nekoliko stotina godina. Džamija je  porušena tokom agresije 1992. godine, njeni ulomci su odvezeni s mjesta na kojemu je bila i do sada nisu pronađeni. Mjesto gdje je nekad bila  džamija danas je poravnato i obraslo u korov, nema tragova o postojanju ove predivne džamije. Pripreme za obnovu džamije su u toku.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH na  sjednici održanoj od 1. do 3. februara 2016. godine donijela je odluku o proglašenju nacionalnim spomenikom BiH Historijsko područje - mjesto i ostaci Arnaudije džamije u Rogatici 

Komisija smatra da rehabilitirani objekt džamije treba biti izgrađen u suvremenom arhitektonskom izrazu uz upotrebu suvremenih materijala i metoda građenja, a da se svi originalni fragmenti izvornog objekta džamije, kao i fragmenti nišana koji eventualno budu pronađeni i sakupljeni na lokaciji ili na nekom drugom mjestu, registriraju i snime, te da se na odgovarajući način konzerviraju i prezentiraju u sklopu harema džamije. Također, s obzirom na to da se radi o potencijalno višeslojnom lokalitetu, prije svega zbog postojanja antičkog lokaliteta u neposrednoj blizini i činjenice da se Rogatica nalazi na privremenoj listi nacionalnih spomenika bez definiranog obuhvata, Vlada Republike Srpske je obavezna provesti arheološka istraživanja kojima će biti utvrđene činjenice o lokalitetu. Arheološka istraživanja ne mogu dovesti u pitanje izgradnju džamije, a trebaju biti minimalno invazivna i urađena sukladno smjernicama dobijenim od Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Izgradnja objekta džamije Arnaudije teći u suradnji s Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika BiH i nadležnih institucija RS-a, a realizacija ovog projekta i svečano otvorenje objekta značit će i završetak obnove cjelokupne infrastrukture MIZ Rogatica.

Dana, 25.11.2018. godine, u Ustikolini je zvanično potpisan protokol o izgradnji druge gradske, Arnaudije - Husejinije džamije u Rogatici između direkcije vakufa Turske koju je predstavljao generalni direktor Adnan Ertem i vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH koju je pretstavljao direktor Senaid Zajimović.