Aladin Husić
Osman Lavić
SARAJEVO 2013.
Vakufnama ili vakfija su isprave o zavještanju nekog dobra u vjerske,
prosvjetne, zdravstvene , socijalne, saobraćajne i dobrotvorne svrhe. Svaka
takva zadužbina zove se vakuf, a njen osnivač vakif (zakladnik).
Vakufname nam pružaju mogućnost ne samo da objasnimo instituciju vakufa, koja
pretstavlja pitanje velikog značaja za izučavanje islamskog društva kako sa
pravnog tako sa historijskog gledišta, nego nam one isto tako mogu poslužiti
kao prvorazredni izvori za izučavanje mnogih drugih pitanja iz svih grana
historije.
U okviru manifestacije “Dani vakufa” koju od 2011. godine organizira Vakufska direkcija Rijaseta islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, priređena je izložba pod nazivom “Vakufname iz Bosne 1463.-1878..” Organizatori izlože su Vakufska direkcija i Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, a autori Osman Lavić i Aladin Husić. Izložba je otvorena 04.06. 2013. godine u holu nove zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke u ulici Gazi Husrev-begova 46. U dosadašnjoj praksi priređivane su raznovrsne izložbe, rukopisa, djela, mushafa, no izložbi vakufnama kao vrlo značajnih izvora za proučavanje naše prošlosti nije bilo. Prema tome ovo predstavljaprvu izložbu te vrste.
Iz mnoštva vakufnama koje se čuvaju u fundusu Gazi Husrev-begove biblioteke izvršen je izbor vakufnama prema kriterijima koje su autori postavili shodno idejnoj koncepciji izložbe.
VAKUFNAME ŽENA
Shodno svojim mogućnostima žene su vrlo često kao i muškarci ostavljale sredstva i uvakufl javale u različite svrhe. Među prvim poznatim vakifama u Bosni su Šahdidar, supruga Gazi Husrev-bega (sredinom 16. stoljeća) zatim, Hatidža supruga Ilijas-bega iz Rogatice, te sestra Mihri-hatun, Aiša-hatun supruga Ibrahim-age u Glasincu (krajem 16. stoljeća). U svim krajevima Bosne do kraja osmanske vladavine susrećemo takve slučajeve. Svaka vakufnama definira neke specifi čne namjene uvakufl jene imovine ili sredstava.
Nema komentara:
Objavi komentar