Godomiljska džamija

autor: Mirsad Durmišević

*Prenošenje teksta je dozvoljeno samo uz navode izvora i linka koji vodi na izvorni tekst

Čuvena Godimiljska džamija, sagrađena je davne 1472.godine. U registru  Rijaseta islamske zajednice Bosne i Hercegovine, “Careva džamija u Godimilju” upisana je pod rednim brojem 164, te je upisana 1472. godina, kao godina njene izgradnje. Po dolasku Turaka na ove prostore, s obzirom da je ovo bio gusto naseljen kraj, u Godimilju izgradiše džamiju koja je okupljala džemat od oko trideset sela tog kraja.  Narodna legenda pak kaže, da je džamija podignuta carskim novcem, dobivenim na malo neobičan i originalan način. Naime, nekada je kroz Godomilje vodio put, kojim je prolazila Sultanova vojska, komora i carska pošta za centralnu i sjeverozapadnu Bosnu. Jedanput, prilikom jednog prolaska carske komore, natova­reni konji se zaglibe u dubokoj bari, koja se nalazi južno od džamije. Konji su se zaglibili do samih trbuha, 'jer je bara stvarno i dan­ danas duboka. Tom zgodom se u neposrednoj blizini našao neki stari Godomiljac, koji je čuvao ovce. Carske komordžije su, po njegovom savjetu, morali da otarase konje, pa da ih tek izbave iz duboke bare. Stari Godomiljac je komordžijama pružio veliku pomoć, temeljenu na svom dobrom 'iskustvu u izbavljanju stoke iz bare,a onda im je ukazao na velike neprilike, koje ta baruština zadaje okolnom svi­jetu i putnicima. Zatim je odgulio parče brezove kore i na njemu napisao Sultanu pismo, zamolivši komordžije da ga uruče lično caru, i zaklevši ih da ne peru i ne kupaju konja sve dok ne stignu u Cari­grad. Pismo je glasilo doslovno ovako: »Eto, padišahu, gdje su se zaglibili Tvoji carski konji! Ozan ve Bolozan, Okoje ve Dubokoje, a Udaša voda najviša. Tu je blata do vrata, gaziti se ne može. Ili gradi ćupriju, ili šalji haznu«! (Ozan, Bolozan, Okoje i Udaša su godomiljski izvori voda). Sultanu su komordžije uručile pismo na bre­zovoj kori, a on se je, tobože, začudio takvoj siromaštini, koja nije u stanju ni hartije nabaviti za jednog pisma. Sultan je bez dugog predomišljanja poslao haznu, da se naprave mostovi i prelazi preko tih opasnih voda i baruština. Kako je količina poslatog blaga daleko premašaila stvarne potrebe, mještani (Godomoljci) su, nakon što su izgradili dobru kaldrmu preko bare, od ostatka novca podigli dža­miju. Kaldrma i danas postoji i služi svojoj svrsi. Sultan je kasnije, kaže dalje legenda, poslao svoje izaslanike, da ,izvide u šta je utro­šen državni novac. Mještani su carskim izaslanicima pokazali izgra­đene kaldrme, a zatim džamiju, koja je podignuta od viška blaga. Izaslanici su podnijeli Sultanu vjerodostojan izvještaj, onako kako su našli na licu mjesta, s konstatacijom, da je podignuta džamija solidno i dobro građena. Sultan se je, navodno, odmah pomirio s tim završenim činom.  Pouzdanih podataka o imenima vakifa i graditelja ove godimiljske ljepotice nema. Mnogi iz Godimilja vjeruju kako se staro turbe u obližnjem mezaristanu vezuje za graditelje ovog prelijepog zdanja, čiji temelji datiraju iz 1472. godine. Prema nekim pokazateljima bila je druga po starini džamija u istočnoj Bosni, odmah poslije Turhan Emin-begove džamije u Ustikolini kod Foče. 1885 godine vjetar je srušio staru kamenu visoku i vitku munaru sa dva šerefeta, pa je prilikom opravke nije dalje zidana nego je samo na prelomu završena. Džamija je  rekonstruisana 1939 godine, u cijelosti je izmjenjena krovna konstrukcija i krov konstruisan u obliku piramide, kakav ranije nikada nije bio. U Drugom svjetskom ratu stanovništvo sela Godimilje je teško stradalo, a četnici su znatno oštetili ovaj graditeljski dragulj, oskrnavivši munaru koja je imala dva šerefeta. Nakon rata obnovljena je uz pomoć džematlija i preživjelih stanovika ovog kraja 1947. godine. Džamija je pred samu agresiju 1992. godine detaljno obnovljena. 
Vremenom jačanja i razvoja ovog kraja, od godomiljskog džemata formirana su četiri zasebna džemata i izgrađene džamije u selima Šetići, Živaljevići, Prodoli-Podgradcu  i Đedovići.

Džamija je masivno građena. Dimenzije džamije su u tlocrtu 14 x 14 metara, sa kamenim zidovima debljine od jednog metra sve do krova. Kako je ta masivna i relativno velika džamija podignuta na podvodnom i barovitom mjestu, to se svak čudi što joj temelji nisu nimalo potonuli. Narodna legenda priča, da joj je pri početku zidanja pod temelje stavljeno četrdeset tovara, sjernate vune. Sofa je urađena od drveta veličine 14 x 5 metra. Dimenzije džamije, širina zidova i sam način izgradnje daje simboliku ne samo vjerskog objekta, već historijsko-arhitektonskog spomenika o životu na ovim prostorima. Kako je objekat s polja fascinirao svojom graditeljskom ljepotom i bjelinom kamena, tako je i iznutra imao svoju ljepotu i funkcionalnost, sa svim onim što jedan ovakav objekat čine mjestom molitve Uzvišenom Stvoritelju. Ljudski glas u akustičnom prostoru dobijao je kristalnu jasnoću za uho, zahvaljujući specijalnim „zvučnim kutijama“ ugrađenim u kamen iznad i sa strana  mirhaba. Ovakve zvučne kutije su autentične samo za džamije koje su građene prije tristo i više godina. U džamiji je bila urađena izvedba unikatnih kaligrafskih kompozicija u „sulus“ stilu i ornomentalnih kompozicija u molitvenom prostoru džamije u području mihraba, prozorskih otvora, vrata i zidova molitvenog prostora. Nažalost, ovi sadržaji nisu nigdje zabilježeni da bi se uradili u istom stilu. Susret sa Godimiljskom džamijom se uvijek iznova doživljava u uzvišenoj ljubavi i molitvi prema Allahu dž.š., kao susret mehke ljudske duše i tvrdog kamena od koga je sagrađena. Agresijom na našu domovinu 1992.-1995. godine, četnici su ponovo počinili još teži zulum, uništili su džamiju, pobili i protjerali bošnjačko stanovništvo i sa zemljom sravnili njihovu imovinu. Od džamije su su ostali samo zidovi, a prema nekim svjedočenjima četiri masivna kamena zida bila su jača od mina i vatre

 

Ćupovi u zidu su davali akustiku džamiji

Džamija u Godimilju se obnovila u periodu 2007. – 2016. godina, ljudi su ponovo u njoj, ne daju da ovaj biser istočne Bosne zaraste u trnje i korov. Porušenim kamenom ponovo su ozidani isti zidovi džamije a umjesto drveta sofa je ozidana ciglom. Džamija je zablistala u najljepšem svijetlu i prkosiće prošlim, sadašnjim i budućim generacijama, kao biser koji sa velikom ljubavlju i pažnjom treba čuvati i njegovati.

Za obnovu džamije sa infrastrukturom uloženo je više od 200.000 KM. Opremljena je orginalnom turskom prostirkom sa obilježenih 138 mjesta za namaz i prostorom manfila od 47,17 m². U prostoru sofe nalazi se divanhana površine 22,79 m² i abdesthana iste površine. Munara je visoka  33 metra sa 69 stepenica. Smještena je u haremu površine 9.000 m², sa prilaznim makadamskim putem dužine 800 metara, koji se spaja sa putem Rogatica – Žepa. Priključena je na vodovod koji vodom snadbjeva  naselja Boričkog platoa. 

Dana, 14.08.2016.godine svečano je otvorena Godimiljska džamija. U svojstvu izaslanika Reisu-l- uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, vojni muftija Hadis ef. Pašalić džamiju u Godimilju je proglasio vakufom Islamske zajednice. Ključeve džamije muftija Pašalić predao je predsjedniku građevinskog odbora Ragibu Hodžiću i predsjedniku džematskog odbora Kasimu Kulovcu koji su svečano otvorili Carevu džamiju u Godimilju.

 

 

Mirhab srušene džamije

HISTORIJSKE NEUTEMELJENOSTI
Tvrdnja, da je Careva džamija u Godimilju napravljena od materijala - kamena porušenog Manastira i crkve Jovana Krstitelja koji se nalazio na lokalitetu Crkvine, kod sela Rađevići, u Istočnoj Bosni, je historijski neutemeljena.
Manastir i Crkva posvećena rođenju Jovana Krstitelja na Crkvinama kod sela Rađevići, koju je, po predanju, dao podići u XIII stoljeću srpski kralj Dragutin za njegovu kćerku Jelisavetu Nemanjić, pravoslavku, udatu za bosanskog bana Stjepana Prvog Kotromanića, spaljeni su i porušeni, prema crkvenim izvorima, 1581. godine.
Međutim, Careva džamija u Godimilju je izgrađena tačno 109. godina prije nego su crkva i manastir na Crkvinama bili spaljeni i porušeni, tj. džamija je izgrađena 1472. godine, za vrijeme vladavina sultana Mehmeda II El Fatiha, a crkva i manastir su, navodno, spaljeni i porušeni 1581. godine, za vrijema vladavine sultana Murata III.

Obilježja u haremu Careve džamije u Godimilju

1. NATPIS IZNAD ULAZNIH VRATA DŽAIMJE:

…………………………………………………………………………………….

CAREVA DŽAMIJA

G O D O M I LJ E

___

THE EMPEROR'S MOSQUE

G O D I M I LJ E

1472 – 2016

........................................................................................

*POSTAVLJANJE: Iznad ulaznih vrata džamije.

2. TEKST NA SPOMEN PLOČI – TARIH – SA DESNE STRANE ULAZNIH VRATA:

...……………………………………………………

CAREVA DŽAMIJA G O D I M I LJ E

___

Kao plod visokog imana, kulture i bratske sloge naših časnih

predaka, uz pomoć Uzvišenog Stvoritelja i bogobojaznih vlasti

časnoga osmanskog sultana Mehmeda II El Fatiha, u predivnom

krajoliku i neposredno uz carski drum, podignuta je ova

veličanstvena Božija kuća 1472. godine. Kao što je sve ljudsko

prolazno, tako je zub vremena kroz stoljeća načeo i ovu džamiju,

pa je temeljito rekostruisana 1920. godine. U naletu vandalskih

snaga džamija je teško oštećena ratne 1941. godine. Džematlije i

drugi vjernici obnoviše džamiju 1947. godine. Mračne sile,

zaslijepljene neracionalnom mržnjom, porušiše objekat džamije

1992. godine. Rušitelji nisu znali, da sinovi i kćeri ovoga džemata

čuvaju džamiju u svojim prsima, te džamija bi obnovljena u

periodu 2007. – 2016. godina, ostavivši pouku i poruku: da ne

mogu nestati bosanske džamije, mesdžidi, turbeta i mezaristani –

sve dok ima živih Bošnjaka!                               S. Durmišević

___

THE EMPEROR'S MOSQUE G O D I M I LJ E

As a fruit of the highest Eeman, culture and brotherly harmony of our

honorable Ottoman sultan Mehmed II el-Fatih, in a beautiful landscape

and right next to the emperor's road, this magnificent house of God had

been built in 1472. Just as everything human is evanescent, thus the ravages

of time had damaged this mosque as well, so it was thoroughly

reconstructed in 1920. In a flurry of vandalism it was gravely damaged in

1941. Worshippers and other believers renewed the mosque in 1947. Dark

forces, blinded by irrational hatred, demolished the mosque in 1992. The

destroyers did not know that the sons and daughters of this congregation

were keeping the mosque in their hearts, and the mosque was reconstructed

in the period from 2007 to 2016 thus leaving the lesson and the message:

that there cannot disappear Bosnian mosques, masjids, türbes and

cemeteries – as long as there are living Bosniaks!

.........................................................................................................................

POSTAVLJANJE: Sa desne strane ulaznih vrata na mermernoj ploči

  

3. TEKST ZA SPOMEN PLOČU – TARIH – ZA MUNARU:

………………………………………………………………………

TEMELJI OVOJ MUNARI

SIMBOLU SVJETLOSTI, ISTINE I TRADICIJE

POLOŽENI SU 1472. GODINE,

DA TRAJNO POZIVAJU I OPOMINJU

___

FOUNDATIONS OF THIS MINARET

THE SYMBOL OF LIGHT, TRUTH AND TRADITION

WERE LAIDIN 1472

TO CONSTANTLY CALL AND WARN

___

Čuje se ezan

U starom kraju

I zove ljude

Dobre i loše –

Dođite amo

Svi smo mi braća

A Bog je Jedan!

...

Adhan can be heard

In my old homeland

Inviting people

Both good and evil –

Come here

We are all brothers

And God is One!

               S.Durmišević

....................................................................................................

LOKACIJA POSTAVLJANJA: Kamena ploča temelja iz 1472. godine u jednog komadu,

veličine 2,20x170x50 cm postavlja se na desnoj strani od ulazne kapije prema ulazu u

džamiju pod uglom od 45 stepeni na betonskom temelju-držaču.

  

4.OBILJEŽJE ZA MEZARJE:

………………………………………………………..

MEZARJE CAREVE DŽAMIJE

GODOMILJE

…

POSJETIOČE OVOG ČASNOG MEZARISTANA

MOLIMO TE

NAZOVI SELAM I PROUČI DOVU

PRED DUŠE STANOVNIKA OVIH KABUROVA

___

CEMETERY OF THE EMPEROR’S MOSQUE

G O D I M I LJ E

...

HONORABLE VISITOR OF THIS CEMETARY

WE IMPLORE YOU

GREET ANDSAY A PRAYER

FOR THE SOULS OF THE NOBLE INHABITANTS

OF THESE GRAVES

…………………………………………

LOKACIJA POSTAVLJANJA: Lijeva strana ulazne kapije u harem džamije.

*PODLOGA: Mermerna ploča

 

5.OBILJEŽJE ZA NN MEZAROVE (Mezari vakifa):

…………………………………………………………..

NAŠI ČASNI PRECI SU ZNALI

DA SA SOBOM NOSE

SAMO SVOJA DJELA

…

ČESTITI POSJETIOČE

MOLIMO TE

NAZOVI SELAM I PROUČI DOVU

PRED DUŠE PLEMENITIH

STANOVNIKA OVIH KABUROVA

___

OUR NOBLE ANCESTORS KNEW

THAT WITH THEMSELVES THEY CARRY

ONLY THEIR DEEDS

…

HONORABLE VISITOR OF THIS CEMETARY

WE IMPLORE YOU

GREET ANDSAY A PRAYER

FOR THE SOULS OF THE NOBLE INHABITANTS

OF THESE GRAVES

………………………………………………………......

LOKACIJA POSTAVLJANJA: Između dva NN mezara sa istočne strane džamije.

PODLOGA. Kameni zid 100x100 cm ili postavljanje kamena temeljca na koji se ugrađuje

mermerna ploča 75X75 cm.