Bokšanica

Bokšanica

autor:Mirsad Durmišević

Nalazi se u sjevernom dijelu općine Rogatica, u istočnoj Bosni. Udaljena je od općinskog centra oko 20 kilometara. Najviši vrh je Klanac s nadmorskom visinom od 1275 metara. Bokšanica je smještena između Žepske kotline na sjeveru, planine Devetak (1417 m), na zapadu,  Boričke visoravni, na jugu i kanjona Drine, na istoku. U orografskom pogledu cijeli ovaj sjeverni prostor Rogatičke općine  je prostrana planinska visoravan, kojoj daje specifično obilježja planina Bokšanica. U geotektonskom pogledu planina Bokšanica pripada zoni unutrašnjih Dinarida, odnosno u centralnoj ofiolitskoj zoni Istočne Bosne. Veći dio planine Bokšanice izgrađen je od krečnjačko – dolomitskih naslaga gornjeg trijasa noričkog kata  predstavljene klastičnim sedimentima, pješčarima, laporcima, krečnjacima i dolomitima  kao i komformnim izljevima vulkanskih stijena sa piroklastitima i rožnacima. U stvari, trijaski tereni Bokšanice predstavljaju produžetak sjevernog krila nabora Devetaka, ali i ono je sa nekoliko rasjeda razbijeno u blokove i tako izgubilo prvobitno tektonsko obilježje. Kao što se vidi, oblici primarne naborne tektonike bili su kasnije podvrgnuti veoma intenzivnom rasjedanju, a tim i njegovom morfološkom preinačavanju, što je u ovom prostoru karakteristično. Dug rasjed koji sa sjevera oivičava trijasku masu planine Devetaka, preko Mislova i Budete zalazi u područje Bokšanice kod sela Babljaka. Ovaj rasjed na izvjestan način razdvaja trijasku zonu Bokšanice od Devetaka, a od Babljaka preko Godomilja, Sjeverskog i Stare Gore dopire na jugoistok do strmih litica rijeke Drine. Sjeverozapadni obronci planine Bokšanice odlikuju se strmim odsjecima koji su na više mjesta ispresijecani strmim olučastim žljebovima, sve do podnožja odsjeka. Olučasti žljebovi, kroz koje se kreće stjenoviti materijal predstavlja točila na čijem je kraju nagomilan materijal kupastog uzvišenja, koji se naziva sipar. Na pojedinim mjestima planine Bokšanice u blizini naselja Slap mogu se primijetiti jedinstveni siparski pojasevi koji su rezultat intenzivnog fizičkog razaranja stijena i dugotrajnog nagomilavanja siparskog materijala. Ovi siparski pojasevi su plazevi čija je gornja i donja ivica skoro paralelna, a uslijed nagomilavanja pad terena je znatno smanjen. Vegetacijski pokrov na području Bokšanice rezultat je djelovanja različitih fizičkogeografskih faktora kao što su geološka građa, reljef, klima, vode, pedološki pokrov i antropogeni uticaji. Šume bukve i jele sa smrčom (Piceo-Abieti-Fagetum) imaju najveće rasprostranjenje. Vegetacijski kompleks šuma medunca i crnog graba (Querco-Ostryetum carpinifolise), šuma crnog bora (Pinetum nigrae), termofilnih šuma bukve (Seslerio-Fagetum, Ostryo-Fagetum, Aceri obtusati-Fagetum) sa fitocenozama stijena i sipara naročito je razvijen na istočnim i jugoistočnim padinama planine Bokšanica. Pančićeva omorika (Piceetum omorikae), kao endemična vrsta, pojavljuje se na padinama Bokšanice sa žepske strane. A na krajnjem jugoistoku ovog područja, u uskom pojasu uz rijeku Drinu, zastupljene su šume sladuna i cera (Quercentum contertae-cerris).

Na području Bokšanice zastupljena je i raznovrsna fauna. Ovaj prostor je pogodno stanište za vrste kao što su: srna (Carpelous carpelous), zec (Lepus europaeus), vuk (Canis lupus), lisica (Vulpes vulpes), mrki medvjed (Ursus arctos), jazavac (Meles meles), vjeverica (Sciurus vulgaris), kuna (Martes martes), divlja svinja (Sus crofa), divokoza (Rupicapra rupicapra) itd.  Područje je stanište mnogih vrsta ptica, kao što su: vrana (Corvus corone), svraka (Pica pica), vrabac (Passer domesticus), djetlić (Dendrocopos minor), kreja (Garrulus glandarius), sjenica (Parus ceruleus), slavuj (Luscinia megarhynchos), sova (Strigidae), jastrijeb (Accipiter gentilis), zeba (Fringilla coelebes) i dr. Antropogeni uticaji, kao što su intenzivna eksploatacija šuma i nezakoniti lov, uticali su na drastično smanjenje broja pojedinih životinjskih vrsta.

Prostorni plan Republike Srpske do 2025 predviđa osnivanje rezervata biosfere "Drina", koji proizlazi iz UNESCO projekta "Čovjek i biosfera". Prostorno-planskom dokumentacijom opštine Rogatica, ovo područje  bi obuhvatalo veći dio planine Bokšanice gdje bi bio formiran poseban rezervat prirode.