- Piše: Eldin Baljević, Udruženje ''Kulturna baština''Bosansko-podrinjskog kantona Goražde
- Objavljeno: 12 Juni 2016
Najveća
nekropla nalazi se na lokalitetu Kamenjače sa 57 stećaka. Druga
nekropola je u neposrednoj blizini sela Vražalice a nalazi se na manjem
uzvišenju pored prirodne pukotine u narodu poznate pod nazivom «Bezdan».
Pored «Bezdana» nalazi se osam stećaka od kojih se posebno izdvajaju
četiri. Ova četiri stećka imaju oblik sanduka s postoljem ali koji su
okrenuti naopako tako da postolje stećka predstavlja gornju stranu. Da
li ova četiri stećka, imaju originalan izgled ili ih je neko u
slijedećem periodu okrenuo i tako postavio, nemamo sigurnih podataka
koji bi na to pitanje dali odgovor! S obzirom na to da se otvor jame
nalazi na nagetom terenu nije moguće da otvor jame zatvaran s ciljem
stvaranje manje akumulacije vode (lokve) za pojenje stoke ili neke druge
potrebe. Jedino što se može pretpostaviti da je otvor jame zatvoren
stećcima da bi se spriječilo upadanje stoke u jamu. Brojne su legende na
o tome da su životinje upadale u jame ili ponore, a da ih je voda
izbacila na nekom drugom mjestu.
Sloj
mahovine upućuje na zaključak da nisu pomicani vjerovatno u
poslijednjih 200 godina jer u suprotnom nebi se mogao stvoriti sloj
mahovine debljine oko 2 cm. Okrenuti stećci postavljeni su jedan pored
drugog tako da im se postolje jednog stećka oslanja na drugi stećak
pored i ispod njega i izgledaju kao jedan zid. Svakako u narednom
periodu pred istraživačima se postavlja zadatak da na ovo pitanje daju
odgovor.
Osim
ovih stećaka oko «Bezdana» u neporednoj blizini na kosi nalazi se još
12 stećaka koji su u značajnoj mjeri oštećeni i utonuli u zemlju. Stećci
na području Vražalica na lokalitetima «Bezdan» i Kamenjača pokazuju
veliku vještinu majstora kovača koji su ih izrađivali jer postoji
nekoliko sanduka koji po svom izgledu se djelimično razlikuju od drugih
sanduka. Njihova gornja strana nije ravna površina već je obrađena tako
da se od bočnih strana simetrično spušta srednji dio. Klesarski radovi
su izvedeni sa velikom preciznošću što dodatno pojačava vrijednost kako
ove nekropole tako i područja Vražalica. Oblici stećaka
koji se javljaju na području Vražalica su ploče, sanduci, sanduci s
postoljem, visoki sanduk, sljemenjak i sljemenjak s postoljem. O
ukrasima ili natpisima na stećcima nekropola «Bezdan» i Kamenjača ovom
prilikom nije moguće pisati jer je najveći broj utonuo u zemlju ili su
prekriveni mahovinom i niskim rastinjem. Kada se bude uređivala ova
nekropola, kojom prilikom će se izvršiti njeno čišćenje i konzerviranje,
tada će se moći u potpunosti odgovoriti o kvalitetima nekrople stećaka
na području Vražalica. Značaj konzervacije stećaka se nameće kao
prioritet tim više što se radi o području na kojem se nalazi
reprezentativni turistički kompleks a sama konzervacija istakut će
estetski izgled stećaka. Sa ovim aktivnostima značajno će se pojaćati
turistička ponuda jer se na ovom području nalazi Turistički kompleks
«Bijele vode» koji nudi različite sadržaje; smještaj, odmor, rekreaciju,
lov, sport i dr.
Za
Bosnu i Hercegovinu stećci predstavljaju jednu od mogućnosti da se
kulturna slika čitave države unaprijedi. One ne mogu rješiti probleme,
ali mogu ponuditi posjetiocima da upoznaju, područja Bosne i
Hercegovine. Takva područja nude mogućnost boravka u čistim i ekološkim
prirodnim sredinama sa obilaskom lokaliteta na kojima se nalaze
spomenici kulture iz naše historije.
Udruženje
«Kulturna baština» Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, u okvirima
svojih mogućnosti, ističe značaj lokaliteta sa spomenicima kulture kroz
segment nauke, kulture, umjetnosti, turizma itd. Na web stranici ovog
udruženja www.kbbpk.ba može se vidjeti trenutni izgled spomenika kulture
koji se nalaze na području BPK Goražde. |
Do
nekropola sa stećcima na području Vražalica može se doći iz dva prvaca,
Sarajeva i Goražda. Put od Sarajeva vodi pored Pala, Prače, Hrenovice,
Krive Drage ukupne dužine od 61 km. Iz Goražda do Vražalica vodi
Regionalni put preko Jabuke i Krive Drage ukupne dužine od 18 km. Ne
treba posebno naglašavati da se radi o saobračajnicama koje prolazi kroz
područja kojima dominiraju prirodne ljepote.
Piše: Eldin Baljević, Udruženje ''Kulturna baština''
Bosansko-podrinjskog kantona Goražde
Nema komentara:
Objavi komentar