Nadgrobni cipus Tita Klaudija Maksima

Nadgrobni ulomak nadgrobnog cipusa Tita Klaudija Maksima  nalazi se u Rogatici. Pronađen 1866. god. pred kućom Avdibega Holučlića na Višegradskoj cesti u predjelu Holuča u Rogatici je otkrio i prvi objavio Blau.[1] Kasnije je ovaj spomenik bio ugrađen kao ugaoni kamen temeljac u kuću Mustafe Pavice. Napravljen je od domaćeg vapnenca,  dimenzija: vis. 0,50 m, šir. 0,69 m, deb. 0,55 m. Cipus se predstavlja gornjim dijelom, dok mu je donji odlomljen. Ostaci natpisa se nalaze u profilira­nom okviru. Prostor izvan okvira je ukrašen biljnom bordurom. U desnoj gornjoj strani nešto se jasnije ra­zabire ukras dviju rozeta između girlanda.  Slova natpisa su pravilna, ali sa hipertrofijom gornjih dijelova. 
Ostaci natpisa:

D(is) M(anibus) / T(---) CL(audio) MAXI / MO DEC(urioni) C(oloniae) RIS(....) DE(functo ?)... AN(norum) LV T [... 

“Bogovima Manima, Titu Klaudiju Maksimu, dekurionu kolonije Ris…? preminulom? u 55 godini”

Tit Klaudije Maksim je nosilac klaudijevskog gentilnog imena. U slučaju kada je nomen Klaudije može se pretpostaviti da je riječ o domaćoj osobi ili čiji su preci dobili rimsko građanstvo za vrijeme cara  Klaudija (41.-54. g. n. e.). Romaniziranih domorodaca sa klaudijevskim gentilnim imenom je jako malo, tako da je ovaj Tit Klaudije Maksim sa ovog spomenika, ako je on uopće domaćeg ilirskog porijekla po agnatskoj (muškoj) liniji rijedak slučaj u unutrašnjosti provincije Dalmacije.[2]

Vrijeme nastanka natpisa je najvjerovatnije III. st. n. e. Ovaj epitaf je značajan zbog toga što direktno ukazuje na postojanje municipalne jedinice u rogatičko – romanijskom području. [3] Natpis stoji u udubljenom polju sa profiliranim okvirom i predstavlja svjedočanstvo da je antička Rogatica imala rang kolonije.[4] Međutim, natpis je ipak izazvao diskusiju o njenom gradskom rangu, da li je to bio rang municipija ili kolonije, a također je bilo sporno o kojem gradu se radilo. Mommsen i Sergejevski su imali drugačije mišljenje od Patscha. Smatrali su da se taj epitaf odnosio na nekog dekuriona kolonije Risini, tj. Risna u Boki Kotorskoj, koji je u Rogatici umro na proputovanju. Njihovo tumačenje je negiralo Patschovu teoriju da se radilo o rimskom gradu Ris, koji se nalazio u samoj Rogatici.[5] Novi epigrafski nalazi bi mogli donijeti rješenje ovog pitanja.

---

[1] Bojanovski, 1967a, 145.

[2] Mesihović, 2009, 58.

[3] Mesihović, 2009, 56.

[4] Bojanovski, 1988, 173.

[5] Bojanovski, 1967a, 146.