Selo Okruglo

autor: Mirsad Durmišević
 *Prenošenje teksta je dozvoljeno samo uz navode izvora i linka koji vodi na izvorni tekst

Selo Okruglo nalazi se u jugoistočnoj Bosni, administrativno pripada opštini Rogatica, MZ Osovo. Od grada Rogatice udaljeno je 6 kilometara* vazdušne linije u pravcu sjeveroistoka. Smještno je ispod osunčanih padina brda Gajevi u sjeveroistočnom dijelu šatorovsko-okrugljanske kotline (kotlinskog proširenja), na 734 metra nadmorske visine*. Geografske koordinate su: φ=43°50'1,78'' s.g.š.* i λ=19°03'14,46'' i.g.d*. Sa opštinskim centrom selo je povezano asfaltnim putem u dužini 8,5 kilometara*. 

Šatorovsko-okrugljanska kotlina je sa svih strana okružena dijelovima prostrane površi.  Ima izdužen oblik i ima dinarski pravac pružanja, sjeverozapad-jugoistok. Dužina kotline je oko 2 km, a širina oko 1,2 km. Nadmorska visina kotline  je oko 700 metara.  Sa sjevera je ograđuje Ljubeš (935 m.), sa istoka Gajevi  (1154 m.n.v.), sa jugoistoka Tmor (1342 m.n.v.), sa juga Goletica ( 1013 m.n.v.) i sa zapada Koštica (1019 m.n.v.). 

Morfoloski je cijelo ovo područje, u stvari, jedna velika površ, na mnogim mjestima ispresijecana manjim ili većim dolinama, pretežno zatvorenog tipa. U njoj su spustene tri male kotline: osovska, šatorovsko-okrugljanska, seljanska i nešto prostranija rogatička kotlina. Kotline su međusobno spojene dolinskim suženjima klisurastog izgleda. Svaka od ove četiri kotline nalaze se oko 100 m jedna iznad druge. Ova površ najvećim dijelom je geološki sastavljena od trijaskih krečnjaka, a manjim dijelom od  jurskih i neogenih slojeva stijena. U stijenama preovladava mehaničko raspadanje, dok je karst plitak i sporadičan, bez velikih i izrazitih karstnih oblika. Zemljište je mjestimično ispresijecano mladim rasjedima i duž njih su spustene potoline u kojima su se obrazovala jezera u pliocenu i diluvijumu. Otuda na dnu kotlina i po njihovim obodima ima jezerskih sedimenata. Povlačenje vode iz ovih jezera prema Drini, odnosno Panonskom bazenu, ostavilo je na stranama kotlina nekoliko terasa koje odgovaraju pojedinim fazama tog povlacenja i nalaze se na raznim nadmorsim visinama u kotlinama. Za vrijeme oligomiocena Sutjeska, Rakitnica i Prača, odnosno doline tih rijeka nisu imale sadašnju dubinu. Njihovo usijecanje u apsolutnoj je vezi sa usijecanjem rijeke Drine. Taj proces spomenutih rjeka počeo je u vrijeme srednjeg miocena i vršio se tokom pliocena. Sama površ na kojoj se razvijaju ove rjeke formirana je tokom oligomiocena, tj. za vrijeme jezerske faze. Dolina Drine, kao i doline spomenutih rjeka, starije su od pleistocena (ledeno doba). Prije usijecanja svojih dolina, ove rjeke su punile jezera koja su postojala u pliocenu.

Od zaseoka Podubac do Ljučica  jugozapadnim dijelom šatorovsko-okrugljanske  kotline protiče riječica Sućeska. Na izlasku iz šatorovskog-okrugljanskog kotlinskog proširenja, od Ljučica do Prosjeka u selu Seljani  u Krivim stranama  dolina Sutjeske se sužava. Riječica probija  klisuru  između Debelog brda i  Orlje brda, a duga je  oko 3 km. Širina riječnog korita je ranije bila i do  5 m, a dubina do 1,5 m. Na riječici je bilo više jazova, na kojima su  se djeca iz Okruglog, Šatorovića, Osova kupala u toplim ljetnim danima  Međutim,  zbog  krškog sastava zemljišta, rijeka je našla ponor na izlasku iz osovske kotline. 1939 godne ovaj tok se izgubio, a obrazovala se tipična suhodolina u sušnom dijelu godine, od osovske do seljanske kotline (riječnog proširenja). U jesen i proljeće, za vrijeme padanja obilnih kiša i topljenja snijega koritom protiče voda, pošto ponori ne mogu uvjek da prime svu količinu vode.

Na području kotline ima nekoliko manjih tokova koji se ulijevaju u Sućesku. To su Trnovik i Nova voda u selu Okruglom, a na jugu kotlinskog proširenja kod sela Tmorni Do, potok Brestovik. Ovi potoci nastaju od istoimenih izvora. Izvori su lijepo uređeni. U Okruglom je 1931. godine uređena voda, izgrađen je rezervoar, kraći vodovod i česma sa koritima za napajanje stoke. Poslije 1945 god. uređena je voda kod škole na Trnoviku i Tmornom Dolu. 

Naselje je razbijenog tipa i smješteno u sjeveroistočnom dijelu šatorovsko-okrugljanske  kotline. Naselje čine zaseoci: Okruglo u užem smislu, Tmorni Do, Dubac, Glavica i Gajevi. Naselje se nalazi u sjeveroistočnom dijelu kotline i pruža se u dužini od oko 2 kilometra. Svi zaseoci osim Gajeva neprimjetno prelaze jedan u drugi i međusobno su povezani kolskim putevima i pješačkim stazama koje presjecaju njive i livade. 
Okruglo, kao uže područje, ima najpovoljniji položaj. Kuće su grupisane, okrenute prema jugu u blizini vode sa obje strane seoskog puta (sokaka) koji je širok oko 5-6 metara. Građene su uz sokak, malo povučene u dvorište gdje se nalaze i sporedne zgrade. Uz dvorište svaka kuća imala je poveći vrt. Oranice i livade se nalaze dalje od dvorišnog prostora,  u polju. Imanja većine domaćinstava su raštrkana i međusobno izmješana.
U zaseoku Tmorni Do kuće su grupisane i imaju sličan raspored kao u Okruglom (uže područje), samo Tmorni Do ima nepovoljniji položaj jer su kuće većinom okrenute prema zapadu ili sjeveru, samo nekoliko kuća je okrenuto prema jugu. Ovo naselje ima malo sunčanih sati preko zime.
u zaseocima Podubac i Glavica kuće su nanizane ispod brda Gajevi i udaljene su jedna od druge i po 100 metara. Kuće zaseoka Podubac povezuju na zapadu selo Okruglo sa Šatorovićima, a na drugoj strani kuće zaseoka Glavica povezuju sa Tmornim Dolom.
Zaseok Gajevi smješten je na istoimenom brdu. Ovdje su kuće jedna od druge bile udaljene i po 400 metara. Razbijenost su uslovili planinsko zemljište  i šuma koju su na povoljnom mjestu krčili, da bi mogli sagraditi kuću i zemljište za obradu.
Na razvitak naselja uticalo je više momenata.  Svi zaseoci, osim Gajeva leže na obodu kotline  i njenog planinskog okvira tj., na mjestu gdje postoji mogučnost za različito privredno iskorištavanje; kotlina za zemljoradnju, a planinski okvir za stočarstvo. Važan faktor je i bogatstvo vodom  i blizina Rogatice gdje su stanovnici ovih  naselja prodavali višak poljoprivrednih prizvoda.

Popisom 1991 godine u selu Okruglo je bilo 131 stanovnik (95 Muslimana-Bošnjaka i 36 Srba).
Bošnjačka prezimena (Familije) su: Okruglo u užem smislu (Durmišević, Šabanić, Osmanović, Ramić, Ohranović, Džanko, Mirvić, Hodžić),Tmorni Do (Mešić, Šabanić, Konaković, Begić), Dubac (Šabanić).
Srpska prezimena su: Glavica (Obrenovići), Dubac (Lubarda), Gajevi (Šalić, Obrenović i Šarenac).

* Podaci  udaljenosti, nadmorske visine, φ  i λ se odnose na Okruglo u užem smislu - česma. 

 

Ekološki čisto i nezagađeno područje obiluje raznim bilјnim vrstama, lјekobilјem, jestivim glјivama,  šumskim plodovima. Selo Okruglo je nekad bilo savršen sklad ljepote, prirode i djela ljudskih ruku, Priroda je ovdje zadržala svoju izvornu ljepotu koje se ne možete  nagledati i kad je god gledate, nije bitno koje je godišnje doba, uvijek je magično, privlačno, novo u igri boja i sjenki. Šetajući se ovim selom sa svih strana su vas okruživale bašće, voćnjaci, livade, šume, i sa stilom izgradjene kuće mještana ovog naizgled običnog, ali meni posebnog i prelijepog sela. To je malo selo, ali mojem srcu drago.

BILJEŠKE IZ ARHEOLOGIJE I - Plješevica (Rogatica)

Naše starine 1964 

Bilješke iz arheologije I Ivo Bojanovski

https://app.box.com/s/5zubgkbynzwsj2lzi3i6 

ZAŠTITA ENDEMNE PANČIĆEVE OMORIKE - Rogatica

DR. ING. PAVLE FUKAREK

ZAŠTITA ENDEMNE PANČIĆEVE OMORIKE

U NR BOSNI I HERCEGOVINI 
Naše starine VIII 1962
https://app.box.com/s/upkcigtq7ru6zb03ahy4

A. VEĆE  I  M A N J E  S A S T O J I N E

II. ROGATIČKI SREZ

4. S a s t o j i n a »Novo Brdo«

Ova sastojina opisana je u literaturi detaljnije tek neposredno prije prošlog rata, iako su za nju već ranije znali mještani, lovci i šumarsko osoblje. Usljed toga što je bila gotovo nepoznata i što je u njoj i u okolnim šumama vršena sječa, sastojina je danas vrlo lošeg izgleda i znatno ugrožena od šteta. Navodno su iz te sastojine na Tesla Planini vađene mlade biljke i prenošene u botaničke vrtove Beča i Budimpešte. Kroz nju je sprovedena zemljana klizina (riža) niz koju se spuštaju balvani sa planinske visoravni do na šumsku željeznicu koja prolazi nešto niže ispod nje. Zbog toga se s pravom može pretpostavljati da je ova sastojina bila nekada nešto prostranija i svakako ljepšeg  izgleda nego što je danas. Danas je tu još preostalo nekoliko desetina, preko 100 godina starih stabala Pančićeve omorike s oskudnim podmlatkom. Nadmorska visina iznosi nešto između 1000 i 1100 m; ekspozicija sjeveroistočna. Padine su vrlo strme i kamenite, Sastojina je mješovita, uz Pančićevu omoriku dolazi jela, bukva, smrča I gorski javor, te nešto crnog i bijelog bora i jasike. Ovu sastojinu ubrojio sam među one, koje su »u sutonu« — »ne zbog prirodnih nepodesnih uslova staništa, nego usljed razornog djelovanja čovjeka.«

5. S a s t o j i n a »Panjak«

Nekada su na području oko Podžeplja postojale četiri lijepe sastojine Pančićeve omorike. Danas je preostala samo jedna, i to mala sastojina na Panjku u Javor Planini, dok su ostale tri (Dobrotuš, Brloške Stijene i Vranovina) potpuno izgorjele 1947 godine. Panjak je isto tako jedna izrazita, sjeveru okrenuta kamena hridina sa »strugovima « i grebenima. Na njegovim padinama, u nadmorskoj visini od oko 1350 m nalazi se preko stotinu srednjedobnih i nešto mladih stabala Pančićeve omorike, zajedno sa crnim borom, jelom, smrčom, jasikom, jarebikom i sa nešto bukve. To je danas jedna vrlo osamljena sastojina Pančićeve omorike, koja će također brzo nestati, ako se ne poduzmu mjere da se zaštiti. Odmah ispod nje nalaze se prostrane kosanice i nije nimalo nemoguće, oda pokoje stablo Pančićeve omorike ode za stožinu ili za ogradu oko stogova. Stari sjemenjaci su tu već davno posječeni, pa bar njihov podmladak treba sačuvati od uništenja.

B. GRUPE I POJEDINAČNA STABLA

II. SREZ ROGATIČKI

e. S t a b l o  na  G o l o m  V r h u

Ovo se stablo nalazi u sklopu takozvanih Starogorskih Stijena i lako je dostupno iz sela Vratara, odnosno iz sela Stara Gora. Zapravo ne radi se tu o jednom stablu, nego o jednoj skupini od nekoliko stabala, koja su vjerovatno nastala zakorjenjivanjem donjih grana oko jednog starog stabla, te zbog toga izgledaju iz daljine, kao da se radi o jednom, nešto širem (ne usko piramidalnom) stablu. U blizini tog »stabla« bile su do 1947 godine još dvije skupine Pančićeve omorike, ali su one stradale od požara. »Stablo« na Golom Vrhu dobro rada i vjerovatno bi postepeno moglo naploditi jedan dio susjednog požarišta. Ukazuje se preka potreba da se to »stablo« ogradi jednom širom ogradom (ukoliko se ne preduzme zabrana paše u požarištu u kom slučaju bi bila dovoljna ograda koja bi štitila samo »stablo« od oštećivanja) i da se za izvjestan niz godina ne sabiru s njega češeri.

f . S t a b l o  u  š u m i  M e h r i  na  S e m e ć u

Nekad su se na Semeću, u odjelima oko Mehre, spominjala dva visoka i stara stabla Pančićeve omorike, ali o njima danas ne znamo ništa sigurnije. Prema jednom podatku sa tamošnjeg terena, postoji samo još jedno stablo i to u odjelu 237 gospodarske jedinice, Semeć. Ono se ne može baš tako lako pronaći u šumi. Čak ga i pojedinci, koji su dolazili često i dobro poznavali taj teren, nisu mogli i znali pronaći. I ovo jedno stablo može biti ostatak nekadašnje veće sastojine, pa bi ga bar trebalo pronaći, označiti i onda ograditi običnom drvenom ogradom.