GLASNIK ISLAMSKE ZAJEDNICE 2009
Mina
Kujović
Kratka
napomena o ustanovi vakufa
Ustanova vakufa je u islamskom
svijetu, pa i u Bosni Hercegovini, bila jedna od najznaèajnijih dobrotvornih
ustanova. Vakuf je kao muslimanska zadužbina služio islamskim vjerskim,
kulturno-prosvjetnim i dobrotvornim ciljevima muslimana.
Uloga vakufa bila je posebno
znaèajna u izgradnji i urbanizaciji gradskih naselja, jer su uz džamije, pored
ostalih objekata na prometnim putevima i u gradovima, građene humanitarne
ustanove (imareti i musafirhane).1 Prihodi od ovih ustanova,
zasnovanih na uvakufljenom imetku vakifa (zavještača zadužbine), korišteni su
za njihovo održavanje i proširivanje, s jasno određenom dobrotvornom svrhom.
Dokumenat o osnivanju vakufa (vakufnama)
sredstva i izvršioci ovjeravali su se na sudu i to se smatralo sudskim
dokumentom. Jedan od najvećih vakifa (osnivača vakufa) u Bosna i Hercegovini
bio je Gazi Husrev-beg, osnivač grada Sarajeva.
“Osmanski osvajači nakon osvajenja
nekog mjesta u našim krajevima običavali su od svih ustanova podiæi ponajprije
džamiju, kao najpotrebniju ustanovu, gdje će se obavljati dnevne molitve. Često
je isti dobrotvor uz džamiju napravio i mekteb,
također važnu ustanovu, a uz ove
zadužbine podigao je česmu ili šadrvan i u njih bi iz obližnjeg izvora glinenim
čunkovima (cijevima) doveo čistu vodu. i tako je prvi muslimanski živalj u tom mjestu
imao najpotrebnije ustanove. U kasnijim vremenima mnogi su dobrotvori u nekim
mjestima uz svoju, a i neku drugu džamiju, podigli medresu za izučavanje viših
islamskih znanosti, imare s musafirhanom za besplatno konačiš te i prehranu
putnika, hamam za kupanje, a mnogi opet izgradiše han, putnički i trgovački
karavan-saraj, ili čitav niz dućana, te se tako ustanovila prva ćaršija.”2
Institucija vakufa je od svog
osnivanja pa do kraja osmanske vlasti na prostoru Bosne i Hercegovine vršila
prosvjetnu, društvenu i humanu ulogu te tako dala veliki doprinos u kulturnoj i
ekonomskoj afirmaciji pripadnika islamske vjere.
Nakon okupacije Bosne i Hercegovine
1878. godine, Austro-Ugarska je zadržala postojeće administrativno ustrojstvo,
pravni poredak, poreski sistem i zatečene agrarne odnose. Kao okupaciona sila,
prema odredbama međunarodnog prava, ona je bila obavezna uvažavati, uz ostalo,
muslimanske vjerske i vakufske institucije. Na početku vladavine, odmah nakon
okupacije, pristupila je evidentiranju svih vakufa i reorganizaciji vakufske
uprave, u cilju preuzimanja kontrole nad njenim radom. Ovo uplitanje dovelo je
do dugogodišnje borbe muslimana za vakufsku i prosvjetnu autonomiju, koja je
završena tek 1909. godine donošenjem Statuta za autonomnu upravu islamskih
vjerskih i vakufsko-mearifskih poslova u Bosni i Hercegovini Statut je
proglašen 15. aprila 1909. godine, a njime je osigurano muslimansko
sudjelovanje u izboru svih organa vjersko-vakufskih institucija i potvrđena je
nadležnost šerijatskih sudova u sporovima povodom predmeta s nespornim
vakufskim svojstvima. Najviša ustanova za sve vakufske poslove bila je
Zemaljska vakufska komisija u Sarajevu, a po gradovima (kotarima)
oformljene su kotarska vakufsko-merifska povjerenstva (kotarske vakufske
komisije).
Nakon završenog Prvog svjetskog rata
Bosna i Hercegovina ušla je u sastav novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i
Slovenaca. U skladu sa čl. 10 Sen-Žermenskog mirovnog sporazuma3,
KSHS je prema svojim državljanima pripadnicima islamske vjere preuzela sljedeće
tri obaveze:
1. da za muslimane donese odredbe
koje dopuštaju da se pitanja porodičnog i ličnog položaja urede po muslimanskim
običajima;
2. preduzeti korake da se imenuje
reisu-l-ulema za područje čitave države;
3. pružiti zaštitu džematlijama,
grebljima i drugim muslimanskim ustanovama, napose vakufima, vjerskim
dobrotvornim islamskim ustanovama, koje već postoje, a za stvaranje novih
vjerskih i dobrotvornih ustanova neæe uskratiti nijednu
od potrebnih olakšica koje su
zagarantirane drugim privatnim ustanovama te vrste.
Pripremajući se za donošenje
zakonskih akata o vjerskim zajednicama 1930.godine, državi su trebali podaci o
cjelokupnoj imovini koja je tretirana kao vjerske zadužbine, među kojima su vakufi
zauzimali značajno mjesto. Ministarstvo pravde obratilo se Ministarstvu
prosvete Kraljevine SHS 1929. godine za zahtjevom da se popiše sva imovina
vjerskih zadužbina na području države.
Ministarstvo prosvete Kraljevine
SHS, Zadužbinsko odelenje, 22. oktobra 1929. godine uputilo je raspis svim
velikim županima u zemlji sa zahtjevom da se popišu vjerske zadužbine. U vezi s
ovim raspisom Gradsko poglavarstvo u Sarajevu prikupilo je podatke o vjerskim
zadužbinama na području Sarajevskog sreza. U popratnom dopisu upuæenom
Ministarstvu prosvete Kraljevine SHS u Beograd - Zadužbinsko odelenje, između
ostalog, navedeno je da u Bosni i Hercegovini ima
preko 2000 vjerskih vakufa koji
imaju razne legate.
Među pojedinačnim popisima
najobuhvatniji je popis vakufa na području Rogatice koji je sačinilo
Vakufsko-mearifsko povjerenstvo u Rogatici 25. maja 1929. godine.
Prema ovom popisu, na području
Rogatice bilo je 27 vakufa. Za mnoge od njih nisu se mogli utvrditi vakifi jer
je Ured Vakufskog povjerenstva u Rogatici početkom Prvog svjetskog rata 1914.
godine do temelja izgorio. Ostalo je zabilježeno po sjećanju ko su bili vakifi
pojedinih vakufa, dok se za mnoge, vjerovatno, to neće moæ i nikad ni saznati.
Popis je urađen po zadanom formularu koji se sastojao iz 11 rubrika:
1. naziv vakufa/zadužbine;
2. ime osnivača vakufa/vakifa;
3. zgrade u posjedu vakufa;
4. zemljište u posjedu vakufa;
5. vrijednost nepokretnosti u
dunumima i gotovom novcu;
6. gdje je novac uložen;
7. ukupna imovina u dinarima;
8. ciljevi uvakufljenja;
9. ko upravlja vakufom/zadužbinom;
10. godišnji prihod vakufa u
dinarima;
11. kad je otpočeo djelovati
vakuf/zadužbina.4
Popis
vakufa u Rogatici
1.
Vakuf hadži Adema Vajzovića
2.
Vakuf Careve džamije
Osnivač vakufa5: hadži
Adem-aga Vajzović.
Zgrade: kuća broj 90 s kućištem i
dvorištem; dućan sa dućaništem; broj k. č. 2/235, 2/154, 2/299 – Rogatica.
Zemljište: vrt površine 104 m2.
Vrijednost nepokretnosti u dinarima:
200.000; u gotovom novcu: 1.250 dinara.
Gdje je novac uložen: Centralna
vakufsko-mearifska blagajna u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima: 201.250.
Cilj uvakufljenja: hatma vasijeta,
izdržavanje vjerskih službenika, harema kao i same džamije.
Upravljanje vakufom: Vakufsko
povjerenstvo Rogatica te vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihod u dinarima: 12.000.
Kad je otpočeo rad: pošto su svi
spisi 1914. godine izgorjeli, ne može se ustanoviti kad je otpočeo djelovati.
Osnivač vakufa: hadži Adem-aga
Vejzović.
Zgrade: dućan s dućaništem, k.č.
1/47.
Zemljište: 15 grebalja površine od
27 dm.
Vrijednost nekretnine u dinarima:
40.000; u gotovom novcu: 840
Gdje je novac uložen: Centralna
vakufsko-mearifska blagajna u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima: 40.840.
Ciljevi uvakufljenja: izdržavanje
mualima; mukabela; puta “Dolovi” i česme Ferizovići.
Upravljanje vakufom: Vakufsko
povjerenstvo Rogatica te Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihod u dinarima: 5.000.
Kad je počeo rad: pošto su svi spisi
1914. godine izgorjeli, ne može se ustanoviti kad je počeo djelovati
3.
Vakuf Husejin-begove džamije
Osnivač vakufa: Husejin-beg
Arnautović.
Zgrade: 30 duæana za razne svrhe u
èaršiji u Rogatici.
Zemljište: 11 grebalja površine
8.804 m2; 13 parcela zemlje površine 6.137 m2.
Vrijednost nepokretnosti u dinarima:
500.000; u gotovom novcu: 9.000.
Gdje je novac uložen: Centralna
vakufsko-mearifska blagajna u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima: 509.000.
Ciljevi uvakufljenja: održavanje
Husein-begove džamije kao i izdržavanje džamijskog osoblja te održavanje
mukabele i zgrade.
Uprava vakufom i sjedište: Vakufsko povjerenstvo
Rogatica te Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihodi u dinarima: 50.000.
Kad je počeo rad: pošto su svi spisi
1914. godine izgorjeli, ne može se ustanoviti kad je otpočeo djelovati.
4.
Vakuf Koranjske džamije
Osnivač vakufa: osnivač vakufa
nepoznat, jer je vakufska kancelarija godine 1914. sa svim spisima izgorjela.
Zgrade: –
Zemljište: 2 vrta površine od 930 m2.
Vrijednost nekretnina u dinarima:
1.000, u gotovom novcu: 400.
Gdje je novac uložen: Centralna
vakufsko-mearifska blagajna u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima: 1.400.
Cilj zadužbine: održavanje Džamije.
Uprava vakufom i sjedište: Vakufsko
povjerenstvo Rogatica te Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihodi u dinarima: 250.
Kad je počeo rad: pošto su svi spisi
1914. godine izgorjeli, ne može se ustanoviti kad je počeo djelovati.
5.
Vakuf Medrese
Osnivač vakufa: Šeđaudin.
Zgrade: kuće broj i 199; 4 dućana u
čaršiji u Rogatici.
Zemljište: šljivik 204 m2,
vrt mejdan 759 m2, livada Ruda 2.700 m2, vrt bašča 392 m2.
Vrijednost nekretnina u dinarima:
200.000; u gotovom novcu: 1.220.
Gdje je novac uložen: Centralna
vakufsko-mearifska blagajna u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima: 201.220.
Cilj uvakufljenja: održavanje
Medrese i plaće nastavnicima.
Uprava vakufom i sjedište: Vakufsko
povjerenstvo Rogatica te Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihodi u dinarima: 18.000.
Kad je počeo rad: pošto su svi spisi
1914. godine izgorjeli, ne može se ustanoviti kad je počeo djelovati.
6.
Vakuf Oruč-agine džamije
Osnivač vakufa: Oruč-aga.
Zgrade: kuće br. 517, 79 i 10.
Zemljište: vrt površine 5.820 m2,
13. parcela groblja u površini 31.562 m2.
Vrijednost nekretnina u dinarima:
40.000; u gotovom novcu: 600.
Gdje je novac uložen: Centralna
vakufsko-mearifska blagajna
u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima: 40.500.
Cilj uvakufljenja: održavanje
Džamije.
Uprava vakufom i sjedište: Vakufsko
povjerenstvo Rogatica te Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihodi u dinarima: 4.000
Kad je počeo rad: pošto su svi spisi
1914. godine izgorjeli, ne može se ustanoviti kad je počeo djelovati.
7.
Vakuf Serhadije džamije
Osnivač zadužbine: –
Zgrade: –
Zemljište: 5 grobalja površine 2.031
m2.
Vrijednost nekretninama u dinarima:
3.000; u gotovom novcu: –
Gdje je novac uložen: Centralna
vakufsko-mearifska blagajna u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima: 3.000.
Cilj uvakufljenja: održavanje
Džamije.
Uprava vakufom i sjedište: Vakufsko
povjerenstvo Rogatica te Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihodi u dinarima: 150.
Kad je počeo rad: pošto su svi spisi
1914. godine izgorjeli, ne može se ustanoviti kad je poèeo djelovati.
8.
Vakuf Serdarije džamije
Osnivač zadužbine: Serdar.
Zgrade: 1 pekara u čaršiji u
Rogatici.
Zemljište: vrt 300 m2.
Vrijednost nekretninama u dinarima:
40.000; u gotovom nov-cu: –
Gdje je novac uložen: Centralna
vakufsko-mearifska blagajna u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima: 40.000.
Cilj uvakufljenja: održavanje Džamije
i izdržavanje džamijskog osoblja.
Uprava vakufom i sjedište: Vakufsko
povjerenstvo Rogatica te Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihodi u dinarima: 5.000.
Kad je počeo rad: pošto su svi spisi
1914. godine izgorjeli, ne može se ustanoviti kad je počeo djelovati.
9.
Vakuf Šejhu-l-islam džamije
Osnivač zadužbine: Muhamed ef. h.
Abdić “Šejhu-l-islam”.
Zgrade: 2 mlina sa 2 kamena u
Guždeljima.
Zemljište: 3205 m2, 11
grobalja površine 12023 m2.
Vrijednost nekretnina u dinarima:
25000; u gotovom novcu: 1.030.
Gdje je novac uložen: Centralna
vakufsko-mearifska blagajna u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima: 26.030.
Cilj uvakufljenja: održavanje
Džamije.
Uprava vakufom i sjedište: Vakufsko
povjerenstvo Rogatica te Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihodi u dinarima: 1.500.
Kad je počeo rad: pošto su svi spisi
1914. godine izgorjeli, ne može se ustanoviti kad je počeo djelovati.
10.
Vakuf Šeđaudin džamije
Osnivač zadužbine: Šeđaudin.
Zgrade: 8 dućana u čaršiji i 1 han u
Rogatici.
Zemljište: 2 komada zemljišta
površine 2.940 m2, 4 groblja površine 2320 m2.
Vrijednost nekretnina u dinarima:
150.000; u gotovom novcu: –
Gdje je novac uložen: Centralna
vakufsko-mearifska blagajna u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima:150.000.
Cilj uvakufljenja: održavanje
Džamije i izdržavanje džamijskog osoblja.
Uprava vakufom i sjedište: Vakufsko
povjerenstvo Rogatica te Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihodi u dinarima: 16.000.
Kad je počeo rad: pošto su svi spisi
1914. godine izgorjeli, ne može se ustanoviti kad je počeo djelovati.
11.Vakuf
Tabak Alije
Osnivač zadužbine: Alija Tabak.
Zgrade: –
Zemljište: vrt “Bašča” površine 693
m2.
Vrijednost nekretnina u dinarima:
3.000; u gotovom novcu: 800.
Gdje je novac uložen: Centralna
vakufsko-mearifska blagajna u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima: 3.800.
Cilj uvakufljenja: za rasvjetu u
džamiji.
Uprava vakufom i sjedište: Vakufsko
povjerenstvo Rogatica te Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihodi u dinarima: 300.
Kad je počeo rad: pošto su svi spisi
1914. godine izgorjeli, ne može se ustanoviti kad je počeo djelovati.
12.
Vakuf “Derviš-beg Šetić”
Osnivač zadužbine: Derviš-beg Šetić.
Datum i akt uvakufljenja: 1901.
Kuće: kuće br. 492 i 253 u Rogatici.
Zemljište: bašča površine 503 m2.
Vrijednost nekretnina u dinarima:
25.000; u gotovom novcu: 500.
Gdje je novac uložen: Centralna
vakufsko-mearifska blagajna u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima: 25.500.
Cilj uvakufljenja: za održavanje
džamije i mekteba u Šetićima.
Uprava vakufom i sjedište: Vakufsko
povjerenstvo Rogatica te Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihodi u dinarima: 1200.
Kad je počeo rad: 1901.
13.
Erladije vakuf Muhamed-bega Arnautlije
Osnivač zadužbine: Muhamed-beg Arnautlija.
Zgrade: –
Zemljište: 6 parcela zemljišta
površine 51.400 m2.
Vrijednost nekretnina u dinarima:
50.000; u gotovom novcu: –
Gdje je novac uložen: Centralna
vakufsko-mearifska blagajna u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima: 50.000.
Cilj uvakufljenja: za paljenje
kandilja i fenjera u Carevoj džamiji, suvišak potomcima.
Uprava vakufom i sjedište: Vakufsko
povjerenstvo Rogatica te Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihodi u dinarima: 4.000.
Kad je počeo rad: pošto su svi spisi
1914. godine izgorjeli, ne može se ustanoviti kad je počeo djelovati.
14.
Vakuf h. Nazif ef. Škaljić
Osnivač zadužbine: h. Nazif ef.
Škaljić.
Zgrade: 1 mlin sa 4 kamena u
Rogatici
Zemljište: 3 parcele zemljišta i 3
dućana.
Vrijednost nekretnina u dinarima: 15.000;
u gotovom novcu: –
Gdje je novac uložen: Centralna
vakufsko-mearifska blagajna u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima: 15.000.
Cilj uvakufljenja: za održavanje
Oruč-agine džamije.
Uprava vakufom i sjedište: Vakufsko
povjerenstvo Rogatica te Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihodi u dinarima: 800.
Kad je počeo rad: 1901.
15.
Vakuf Dževahire-hanume Hafizović
Osnivač zadužbine: Hafizović
Dževahira-hanuma.
Zgrade: 1 dućan u Rogatici.
Zemljište: –
Vrijednost nekretnina u dinarima:
10.000; u gotovom novcu: 340.
Gdje je novac uložen: Centralna
vakufsko-mearifska blagajna u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima: 10.340.
Cilj uvakufljenja: za klanje
kurbana.
Uprava vakufom i sjedište: Vakufsko
povjerenstvo Rogatica te Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihodi u dinarima: 450.
Kad je počeo rad: pošto su svi spisi
1914. godine izgorjeli, ne može se ustanoviti kad je počeo djelovati.
16.
Vakuf Čaršijske džamije u Donjoj Prači
Osnivač vakufa: nepoznat.
Zgrade: 2 dućana u Prači.
Zemljište: 23 greblja površine
33.000 m2, 14 parcela zemljišta
površine 13.000.
Vrijednost nekretnina u dinarima:
25.000; u gotovom novcu: 1.100.
Gdje je novac uložen: Centralna
vakufsko-mearifska blagajna u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima: 26.100.
Cilj uvakufljenja: održavanje
Džamije.
Uprava vakufom i sjedište: Vakufsko
povjerenstvo Rogatica te Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihodi u dinarima: 1.300.
Kad je počeo rad: pošto su svi spisi
1914. godine izgorjeli, ne može se ustanoviti kad je počeo djelovati.
17.
Vakuf džamije u Glasincu
Osnivač zadužbine: Tanković Ibrahim
Alaj-beg.
Zgrade: –
Zemljište: zemljište površine 246
dm.
Vrijednost nekretnina u dinarima:
120.000; u gotovom novcu: 40.000.
Gdje je novac uložen: Centralna
vakufsko-mearifska blagajna u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima: 160.000.
Cilj uvakufljenja: održavanje
džamije, izdržavanje džamijskih službenika i održavanje mekteba.
Uprava vakufom i sjedište: Vakufsko
povjerenstvo Rogatica te Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihodi u dinarima: 2.000.
Kad je počeo rad: pošto su svi spisi
1914. godine izgorjeli, ne može se ustanoviti kad je počeo djelovati.
18.
Vakuf džamije u Godimlju
Osnivač vakufa: Tanković Ibrahim
Alaj-beg.
Kuće: –
Zemljište: zemljište površine od 61
dm.
Vrijednost nekretnina u dinarima:
20.000; u gotovom novcu: 720.
Gdje je novac uložen: Centralna
vakufsko-mearifska blagajna u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima: 20.720.
Cilj uvakufljenja: održavanje
džamije i izdržavanje džamijskih službenika.
Uprava vakufom i sjedište: Vakufsko
povjerenstvo Rogatica te Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihodi u dinarima: 1.500.
Kad je počeo rad: pošto su svi spisi
1914. godine izgorjeli, ne može se ustanoviti kad je počeo djelovati.
19.
Vakuf džamije u Žepi
Osnivač zadužbine: nepoznat
Kuće: –
Zemljište: 20 parcela greblja
površine 80 dm i 1 oranica površine 7 dm.
Vrijednost nekretnina u dinarima:
20.000; u gotovom novcu: 760.
Gdje je novac uložen: Centralna vakufsko-mearifska
blagajna u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima: 20.760.
Cilj uvakufljenja: održavanje
džamije i izdržavanje džamijskih službenika.
Uprava vakufom i sjedište: Vakufsko
povjerenstvo Rogatica te Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihodi u dinarima: 1.500.
Kad je počeo rad: pošto su svi spisi
1914. godine izgorjeli, ne može se ustanoviti kad je počeo djelovati.
20. Vakuf džamije u Živaljevićima
Osnivač zadužbine: nepoznat.
Kuće: 1 kuća u Živaljevićima.
Zemljište: 18 parcela greblja
površine 60 dm.
Vrijednost nekretnina u dinarima:
25.000; u gotovom novcu: 760.
Gdje je novac uložen: Centralna
vakufsko-mearifska blagajna u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima: 20.760.
Cilj uvakufljenja: održavanje
džamije, izdržavanje džamijskog osoblja kao i održavanje mekteba.
Uprava vakufom i sjedište: Vakufsko
povjerenstvo Rogatica te Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihodi u dinarima: 1.600.
Kad je počeo rad: pošto su svi spisi
1914. godine izgorjeli, ne može se ustanoviti kad je počeo djelovati.
21.
Vakuf džamije u Brdima
Osnivač zadužbine: nepoznat.
Zgrade: –
Zemljište: 20 parcela greblja
površine 30 dm.
Vrijednost nekretnina u dinarima:
5.000: u gotovom novcu: –
Gdje je novac uložen: Centralna
vakufsko-mearifska blagajna u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima: 5.000.
Cilj uvakufljenja: održavanje
Džamije.
Uprava vakufom i sjedište: Vakufsko
povjerenstvo Rogatica te Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihodi u dinarima: 300.
Kad je počeo rad: pošto su svi spisi
1914. godine izgorjeli, ne može se ustanoviti kad je počeo djelovati.
22.
Vakuf u Lubardičima
Osnivač zadužbine: nepoznat.
Zgrade: –
Zemljište: 21 parcela greblja
površine 26 dm.
Vrijednost nekretnina u dinarima:
4.000; u gotovom novcu: –
Gdje je novac uložen: Centralna
vakufsko-mearifska blagajna u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima: 4.000.
Cilj uvakufljenja: održavanje džamije.
Uprava vakufom i sjedište: Vakufsko
povjerenstvo Rogatica te Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihodi u dinarima: 250.
Kad je počeo rad: pošto su svi spisi
1914. godine izgorjeli, ne može se ustanoviti kad je počeo djelovati.
23.
Vakuf džamije u Međeđi
Osnivač zadužbine: nepoznat.
Kuće: –
Zemljište: 17 parcela greblja
površine 15 dm.
Vrijednost nekretnina u dinarima:
8.000; u gotovom novcu: –
Gdje je novac uložen: Centralna
vakufsko-mearifska blagajna u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima: 8.000.
Cilj uvakufljenja: održavanje
Džamije.
Uprava vakufom i sjedište: Vakufsko
povjerenstvo Rogatica te Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihodi u dinarima: 300.
Kad je počeo rad: pošto su svi spisi
1914. godine izgorjeli, ne može se ustanoviti kad je počeo djelovati.
24.
Vakuf džamije u Podžeplju
Osnivač zadužbine: nepoznat.
Kuće: –
Zemljište: 13 parcela greblja
površine 26 dm.
Vrijednost nekretnina u dinarima:
10.000; u gotovom novcu: –
Gdje je novac uložen: Centralna
vakufsko-mearifska blagajna u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima: 10.000.
Cilj uvakufljenja: održavanje
Džamije.
Uprava vakufom i sjedište: Vakufsko
povjerenstvo Rogatica te Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihodi u dinarima: 300.
Kad je počeo rad: pošto su svi spisi
1914. godine izgorjeli, ne može se ustanoviti kad je počeo djelovati.
25.
Vakuf džamije u Osječanima
Osnivač zadužbine: nepoznat.
Zgrade: –
Zemljište: 5 parcela greblja, 1
parcela oranice površine 3 dm.
Vrijednost nekretnina u dinarima:
3.000; u gotovom novcu: –
Gdje je novac uložen: Centralna
vakufsko-mearifska blagajna u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima: 3.000.
Cilj uvakufljenja: održavanje
Džamije.
Uprava vakufom i sjedište: Vakufsko
povjerenstvo Rogatica te Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihodi u dinarima: 250.
Kad je počeo rad: pošto su svi spisi
1914. godine izgorjeli, ne može se ustanoviti kad je počeo djelovati.
26.
Vakuf džamije u Sočicama
Osnivač zadužbine: nepoznat.
Zgrade: –
Zemljište: 13 parcela greblja
površine 30 dm.
Vrijednost nekretnina u dinarima:
6.000; u gotovom novcu: –
Gdje je novac uložen: Centralna
vakufsko-mearifska blagajna u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima: 6.000.
Cilj uvakufljenja: održavanje
Džamije.
Uprava vakufom i sjedište: Vakufsko
povjerenstvo Rogatica te Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihodi u dinarima: 300.
Kad je počeo rad: pošto su svi spisi
1914. godine izgorjeli, ne može se ustanoviti kad je počeo djelovati.
27.
Vakuf džamije u Sokolovićima
Osnivač zadužbine: nepoznat.
Zgrade: –
Zemljište: 20 parcela greblja
površine 53 dm.
Vrijednost nekretnina u dinarima:
8.000; u gotovom novcu: –
Gdje je novac uložen: Centralna
vakufsko-mearifska blagajna
u Sarajevu.
Ukupna imovina u dinarima: 8000.
Cilj uvakufljenja: održavanje
Džamije.
Uprava vakufom i sjedište: Vakufsko
povjerenstvo Rogatica te Vakufsko-mearifski saborski odbor u Sarajevu.
Godišnji prihodi u dinarima: 400.
Kad je počeo rad: pošto su svi spisi
1914. godine izgorjeli, ne može se ustanoviti kad je počeo djelovati.
Kotarsko Vakufsko mearifsko
povjerenstvo u Rogatici
Rogatica, 25. maj 1929. godine
1Bejtić Alija, Uloga vakufa u izgradnji i razvitku naših
gradova, Kal. Narodne uzdanice,
12. 1944. 153-161
2Nav. rad, str. 155.
3Saint Germaine-en Laye jeste predgrađe Pariza, gdje je 10.
septembra 1918. godine potpisan mirovni sporazum izmeðu sila pobjednica u Prvom
svjetskom ratu i Austro-Ugarske. Sporazumom je potvrđen raspad Austro-Ugarske
monarhije.
4Arhiv Bosne i Hercegovine, Fond Kraljevske banske uprave
Drinske banovine, broj IV 7665/1929.
5U formunalu su izrazi: za vakuf-zadužbina, a za
uvakufljenje-zavještanje, a greblje je groblje.
Nema komentara:
Objavi komentar