Votivna ara za Jupitera Najboljeg i Najvećeg od duumvira kvinkenalisa Elije Alban.

Votivna ara za Jupitera Najboljeg i Najvećeg od duumvira kvinkenalisa Elije Alban.

Administrativne jedinice nepoznatog imena iz istočne Bosne i Podrinja

Amra Šačić Beća

Spomenik je pronađen u 19. stoljeću u dvorištu lokalne džamije u Rogatici gdje je korišten u sekundarne svrhe. Teško je precizirati lokaciju njegovog prvobitnog nalaza, ali se može pretpostaviti da potječe sa istog lokaliteta kao i Jupiterov žrtvenik čiji je dedikant duumvir Publije Elije Klemens (CIL 03, 8366 = ILJug 1566 = AE 2009, 1028). Ara je napravljena od vapnenca. Ima visoku strehu koja je ukrašena rozetom. Natpisno polje i baza spomenika su znatno oštećeni.

Dimenzije: Visina: 95 cm, Širina: 55 cm, Debljina 43 cm. Visina slova: — .

CIL 03, 08368. (B) = CIL 03, 12747. (B) = ILJug III, 1568 = AE 2009, 1028.

EDCS - 30800072 = EHD 052416.

Patsch 1907, 469; Bojanovski 1967a, 147 - 148; Bojanovski 1988, 171; Imamović 1977, 374; Mesihović 2009, 62; Mesihović 2011, 128 - 129.

I(ovi) O(ptimo) M(aximo). / [P(ublius) A]el(ius) Alba-/[n]us IIvir / [q(uin)]

q(uennalis) v(otum) s(olvit) l(ibens) m(erito). 

Jupiteru, Najboljem, Najvećem. Publije Elije Alban duovir kvinkenalis zavjet ispunio rado zaslužno.

Preuzeto iz Bojanovskog 1967a, 48

R. 1: Nedostaje donji dio slova I. - R. 2: Naziru se linije od slova A, dok je E plitko uklesano i liči na slovo F, te je stoga Patsch nomen dedikanta čitao kao Flavius.

Međutim, Bojanovski je u reviziji čitanja zaključio da je ipak u pitanju slovo E. Prema tome, gentilni nomen dedikanta treba čitati kao Aelius, a ne kao Flavius. Slovo A iz skraćenice AE je uništeno jer se nalazilo na lijevoj strani natpisa koja je otkinuta.

Prvo te ujedno i jedino slovo praenomena koje je bilo uklesano na natpisu nije sačuvano. Danas je opće prihvaćena Patschova rekonstrukcija, odnosno da je u pitanju slovo P kao početno slovo praenomena Publius. Razlog za takvu rekonstrukciju jeste  to što je romanizirani dedikant (ili neko od njegovih predaka) dobio ime po caru Publiju Eliju Hadrijanu. - R. 3: Skraćenica II (duo) se čita jasno, dok su tri sljedeća slova VIR dosta umanjena. Na početku trećeg reda treba dodati N koje je bilo uklesano u cognomenu Albanus. - R. 4: Nedostaje slovo Q od riječi quinquennalis. Od 118. godine do kraja 3. stoljeća.

Ovo je jedan od četiri epigrafska spomenika iz Rogatice na kojima se spominju municipalni magistrati. Relativno velika brojnost spomenika na kojima se javljaju municipalni dužnosnici na malom prostoru ide u prilog tezi da na prostoru današnje Rogatice je bila kolonija Ris (...?). Publije Elije Alban koji je bio dedikant spomenika bio je duumvir quinquennalis što znači da je bio gradski magistrat koji se birao svakih pet godina sa zadatkom da sastavi popis građana i izvrši izbor gradskog  vijeća (ordo decurionum).¹ Njegov onomastički obrazac je rimski, bez prisustva autohtonih onomastičkih elemenata. Iako se gentilni nomen u djelu literature navodi prema Patschevom čitanju Flavius, ipak analiza koju je uradio Bojanovski dokazuje da je riječ o nomenu Aelius. U historijskom smislu to je važno zato što ukazuje da je domaća elita uglavnom rimsko građanstvo dobila u vrijeme vladavine Hadrijana. To znači da se prije Hadrijanove vladavine ne može govoriti o postojanju municipalne jedinice na prostoru romanijsko-rogatičke regije.

¹Bojanovski 1967a, 147 - 148; Bojanovski 1988, 171