Nezir ef. Škaljić

Nezir ef. Škaljić 

Rođen je 23.02.1844. godine u Rogatici, umro 1905. godine u Sarajevu. Kao mlad čovjek nakon završenih nauka stupio je u otomansku službu u sudačkoj struci prvo u rodnom mjestu, a poslije je bio kadija u Srebrenici i Fojnici. Od 1873. g. bio je predsjednik trgovačkog suda u Sara­jevo, a poslije okupacije naimenovan je kadijom šerijatskog okružnog suda u Sarajevu i služio do 1880. Neko vrijeme bio je i gradski na­čelnik u Rogatici, a 1883. naimenovan je vrhovnim šerijatskim sudijom, članom ulema medžlisa i Vakufske uprave  i u tome svoj­stvu bio je do aprila 1899. Penzionisan je 1899. i postavljen za gradonačelnika Sarajeva i šest godina revnosno djelovao u interesu sve ljepšeg raz­vitka glavnoga grada zemlje. Preveo je Medželu (turski gracianski zakonik). Obavljao je reviziju prijevoda turskih zakona. U svom rodnom mjestu Rogatici ostavio je prelijep vakuf, o čemu se nalaze dokumenti u arhivu Vakufske direkcije u Sarajevu. Na dužnosti gradonačelnika Sarajeva ostao je šest godina (1899. - 1905.). Nezir ef. Škaljić bio je gradonačelnik Sarajeva u periodu kada je počela (1900.) i završena (1902.) gradnja Meteorološke stanice na Bjelavama, te 1901. godine počelo je asfaltiranje ulica - prvo oko sarajevske Katedrale, a kasnije i drugih dijelova grada. Godinu dana kasnije izgrađena je Aškenska sinagoga rađena po projektu Karla Paržika, te otvoreno ljetno kupalište Bentbaša. U blizini Željezničke stanice izgrađen je, na tadašnjoj periferiji grada, Vojni logor (kasnije Kasarna Maršal Tito, današnji kampus UNSA i Univerzitetska biblioteka). Austro-Ugarska je u tom periodu u Sarajevu izvela glavnu mrežu moderne gradske kanalizacije. Istorija bilježi, za Nezira ef. Škaljića, tek da je bio treći gradonačelnik Sarajeva i čovjek čiji je cijeli život bio posvećen tumačenju zakona. Za svoj rad i zasluge odlikovalo je Njeg.Veličanstvo rahm. Hadži Nezira ef. 1881. viteškim nišanom ordena Franje Josipa, 1891. ordenom željezne krune III. razreda, komturnim nišanom ordena Franje Josipa sa zvijezdom.

Hadži Nezir ef. Škalić bio je čestit, karakteran čovjek, dubok znalac šerijata, savjestan veliki sudija, svje­stan svoje službe i dužnosti, čovjek mudar, iskusan i vrijedan u službi, fin i taktičan, blage naravi i ljubazan sa svakim, čovjekoljuban prema svakome bez razlike vjere, a skroz pobožan Musliman, prožet zakonima svoje vjere, pa je iz vjerne odanosti spram nje u teškim prilikama išao na hadžiluk u Mekku (kao reis – ul – hudždža za 1890. godinu) i stekao ime hadžije.
U svom rodnom mjestu, Rogatici, ostavio je prelijep vakuf, o čemu se nalaze isprave u arhivu Vakufske direkcije u Sarajevu. Efendija Škaljić preselio je na  Ahiret 1905. godine u Sarajevu, ukopan je u groblju na Bakijama .

Godine 1905. Gradska općina Sarajeva donijela je odluku da se izrade portreti dotadašnjih gradonačelnika.Vjerojatno ponesen plemenitošću lica koje je slikao, Špiro Bocarić je u liku Hadži Nezir ef. Škaljića, trećeg gradonačelnika i čovjeka čiji je cijeli život bio posvećen tumačenju zakona, dao svoj najbolji portret.

Sarajevski gradski načelnik Hadži Nezir cf. Skalić1844.— 1905.

 Sarajevski_list-1905-03-mar

Čega se bojasmo, toga ne ubojasmo! Jučer je izjutra gradski načelnik glavnoga grada Bosne i Hercegovine čestiti Hadži Nezir ef. S k a 1 i ć poslije dužeg i teškog bolovanja u prsima svoju plemenitu dušu Bogu dao, te svojom preranom smrću ucvijelio cijelo Sara­jevo, koje ga je sa njegovih izvrsnih duševnih svojstava, kao čovjeka i javnog poslenika za opće dobro, visoko cijenilo i odavalo mu is­krene simpatije. Rahmetli Hadži Nezir ef. Skalić bješe čestit, karakteran čovjek, dubok znalac šerijata, savjestan veliki sudija, svje­stan svoje službe i dužnosti, čovjek mudar, iskusan i vrijedan u službi, fin i taktičan, blage naravi i ljubazan sa svakim, čovjekoljuban prema svakome bez razlike vjere, a skroz pobožan Musliman, prožet zakonima svoje vjere, pa je iz vjerne odanosti spram nje u teškim prilikama išao na hadžiluk u Mekku i stekao ime hadžije. Kao iskren prijatelj napretka on je, pošavši u mir, stupio na čelo uprave gl. grada Sarajeva i šest godina rev­nosno djelovao u interesu sve ljepšeg raz­vitka glavnoga grada zemlje. Kao treći po redu gradski načelnik Sarajeva on je ovaj visoki čin zastupao svjesno i dostojanstveno, kao što priliči prvom gragjaninu glavnoga grada. I — velje žalosti! — da ga je smrt zatekla baš na pragu novih izbora za obnovu gradske uprave. Hadži Nezir ef. Skalić rodio se 23. fe­bruara 1844. u Rogatici. Kao mlad čovjek stupio je u otomansku službu u sudačkoj struci prvo u rodnom mjestu, a pošlje je bio kadija u Srebrenici i Fojnici. G. 1873. došao je kao predsjednik trgovačkog suda u Sara­jevo, a pošlje okupacije naimenovan je ka­dijom šerijatskog okružnog suda ovdje i služio do 1880. Neko vrijeme bješe i gradski na­čelnik u Rogatici, a 1883. naimenovan je vrhovnim šerijatskim sudijom i u tome svoj­stvu djelovao je do aprila 1899., kada je pošao u mir i naimenovan bio za gradskog načelnika u Sarajevu. Rahmetli Hadži Nezir ef. učestvovao je sa pok. pravosudnim di­rektorom Eichierom u preustrojstvu šeri­jatskog pravosudstva u zemlji i oko toga te­meljna posla više mjeseci proveo u Beču kao član dotične komisije. Za svoj rad i zasluge odlikovalo je Njeg.Veličanstvo rahm. Hadži Nezir ef. 1881. viteškim nišanom ordena Franje Josipa, 1891. ordenom željezne krune III. razreda, a prije dvije godine komturnim nišanom ordena Franje Josipa sa zvijezdom. Svoju tešku bolju — kako čujemo — pod­nosio je rahm. Hadži Nezir ef. u skrušenom predanju volji božjoj i kao pravi Musliman on je u potonjim danima svoga života mirno i svjesno gledao skoroj smrti u oči, te se spokojno halalio sa svojim najbližim prijate­ljima. Jučer prije podne preneseno je mrtvo tijelo rahm. H. Neziref. iz kuće mu u ogromnoj pratnji muslimanskih notabiliteta i publike u Begovu džamiju. U pratnji bjehu poglavar zemlje, preuzv. g. fzm. baron Albori,gragj. doglavnik presv. g. baron B e n k o, predstojnici odjelenja zemaljske vlade gg. K. H б r m a n n, dr. N. pl. Rajneri Fr. Pas sin i, cjelokupni gene­ralitet, mnogi visoki činovnici zemaljske vlade i drugih oblasti, nadsavjetnici vrhovnoga suda sa senatskim predsjednicima gg. J. Manojlovičem i Ad. Shekom na čelu, savjet­nici okružnoga suda korporativno, cjelokupno gradsko poglavarstvo i zastupstvo sa podnačelnicima na čelu i mnoge druge odlične osobe iz sarajevskog društva. Iza dove u podne ukopan je rahm. Hadži Nezir ef. u groblju na Bakijama. Bog da mu čestitu dušu prosti i vječan mu spomen u Sarajevu!

Na glas o smrti rahm. Pladži Nezir ef.  Skalića stigla je gradskom poglavarstvu i ova telegrafična sažalnica od Nj. Preuzvišenosti zajedn. ministra financije g. barona Buriana:„Beč, 10. marta 1905. Gradskom poglavarstvu u Sarajevu. Povodom smrti velezaslužnog i opće omiljenog gradonačelnika Hadži Nezir efendije Skalićačast mi je pri­općiti štovanom zastupstvu glavnog grada Sa­rajeva izraz mog iskrenog i dubokog sažalenja. Burian.“

Na ovu sažalnicu zahvalio se gradski podnačelnik g. Petro T. Petrović ovom depešom: ,,U ime sarajevskog općinskog za­stupstva zahvaljujem duboko Vašoj Preuzvišenosti na iskrenom sažaljenju, koje ste po­vodom smrti našega omiljenog i nezaboravnog gradonačelnika Hadži Nezir ef. Skalića imali dobrotu izraziti sa molbom, da izvoli Vaša Preuzvišenost primiti izraz naše poklonosti i trajne zahvalnosti.“