BANJA STIJENA JE BANOVA STIJENA

BANJA STIJENA JE BAN STIJENA

Iz knjige Od hajduka do četnika

Piše: Ibrahim PAŠIĆ

 

Planinu Gostinju na jugo­istoku određuje selo Sočice i jedan zanimljiv toponim: Banja Stijena, kako je i ucrtan i upisan u sve vojne i tur­ističke karte. U studiji "Glasinac" se navodi samo najednom mjestu na potpuno istovjetan način, kao toponim u kanjonu rijeke Prače ⁴⁷).

Na mjestu toponima nikakvih termalnih niti miner­alnih izvora koji bi nazivu davali bilo kakav logički smisao. U historijskoj litera­turi i do sada poznatim his­torijskim izvorima nema pomena nikakvoj banji na mjestu ili u bližoj okolini toponima, niti je poznaje bošnjačka tradicija. Važno je istaći da je za vrijeme svog putovanja kroz Bosnu 1530. g. ovim krajem u dva navrata prop­utovao Benedikt Kuripešić, o čemu je iza sebe ostavio putopis. Mada je na osnovu putovanja iz Ljubljane u Carigrad, i nazad, bilježio i termalne tevorej barije pored kojih je prolazio ⁴⁸), u njegov­om putopisu nema pomena Banji Stijeni.

Stanovništvo šireg po­dručja Glasinca toponim naj­češće nazivaju BANJ STIJENA, što je, najvjerovatnije, pojednostavljen naziv za Banju Stijenu.

U blizini toponima, 1 km sjeverno, nalazi se Batovo Polje, toponim koji se vezuje za Desidijatskog kralja Batona, poznatog ilirskog vođu u ustanku protiv Rima. (6.-9. g. n.e.)⁴⁹). U polju se nalazi nekropola sa 16 stećaka a na lokalitetu Vilino Kolo kod Jarovića druga nekropola sa 23 stećka, od kojih je jedan sljemenjak originalno ukrašen pred­stavom čovjeka sa štapom i glavom drugog čovjeka prenesen u Zemaljski muzej u Sarajevu ⁵⁰). Polje okružuju tri ilirske gradine koje su ucr­tane u vojne karte.

U bošnjačkim selima oko Batova Polja sačuvano je sjećanje na jednu legendu po kojoj je na Ban Stijeni živ­io ban koji je imao kćerku za udaju. Na Glasincu je živio drugi ban koji je imao sina za ženidbu. Glasinački ban je zaprosio kćerku bana sa Ban Stijene, ali je otac nije dao. Za osvetu, glasinački ban začepio je sjerom vunom otvor za vodu kuda je sa Glasinca ispod zemlje tekla voda u Batovo Polje, tako da je Polje ostalo bez vode. Tada je banova kćer iskopala bunar Vrbovik, u Polju. Uz bunar, sagradila je i tri kame­na korita. Najednom od kori­ta nalazi se predstava motovila za ispredenu vunu ⁵¹).

 

Kada je u pitanju do sada poznati naziv toponima Banja Stijena činjenica je da on nije historijski utemeljen u odnosu na prostor na kojem se nalazi, i da nema nikakvo naučno uporište koje bi se zasnivalo na logici, historiji i narodnoj tradiciji. Ne postoji niti jedan dokaz na osnovu kojeg bi se mogao podržati i argumentovano obrazložiti njegov nastanak i do sada poznati naziv. Ni najbliža okolina toponima ne pomaže niti doprinosi njegovom utemeljenju. Naprotiv, sve činjenice koje se mogu dovesti u vezu sa toponimom i koje se odnose na toponim su protiv naziva Banja Stijena.

Narodna tradicija stan­ovništva koje je nastanjeno u okolici takozvane Banja Stijene upućuje na određen identitet toponima. Legenda o banu sa Ban Stijene mada nema karakter pouzdanog historijskog izvora, u ne­dostatku drugih izvora, osta­je jedini relevantan historijski izvor kojeg treba prihvatiti i valorizovati sa realnom vjerovatnoćom. Teško je, za sada, reći da li njegovoj vjer­odostojnosti doprinosi posto­janje još jednog glasinačkog toponima koji u svom nazivu sadrži riječ ban. To je Bandin Odžak koji se nalazi na istočnom rubu Glasinačkog Polja.

Ukoliko je na Glasincu ikad živio neki ban, u odnosu na njegovu titulu i društveni položaj koji ona podrazumije­va, vjerovatno je da bi njego­vo sjedište bilo na mjestu to­ponima. Toponim ima izuzetan prirodni položaj za ljud­sko stanište i najveću blagodet koja nedostaje zna­tnom dijelu krasnog Glas­inačkog Polja: živu vodu. Posebno je indikativno da je zavrijedio znatnu pažnju M. S. Filipovića koji ga je opisao po ustaljenoj metodologiji prekrajanja glasinačkih to­ponima ⁵²).

Većina historičara smatra da je riječ ban avarskog pori­jekla ⁵³). Na Balkan su je kra­jem VI i početkom VII stol­jeća donijeli Avari koji se dru­gačije nazivaju Obri. Na nji­hovo prisustvo u Bosni i Hercegovini podsjeća 15 to­ponima sa nazivom Obre. Na području Glasinca se nalazi samo jedan od njih, selo Obre na zapadnim obronci­ma Gostinje. Ovaj toponim u bližoj okolini Banja Stijene bez sumnje je indikativan, i određena potvrda da njegov autentičan naziv glasi: Ban Stijena.

Značaj naziva Ban Stijena neophodno je sagledati i sa aspekta njegovog značenja za državni i politički razvitak Bosne i Hercegovine u odno­su na vrijeme velikih nasilja nad identitetom BiH. Titula ba­na podrazumijeva određeni stepen najstarijeg državnog i političkog organizovanja na tlu Bosne i Hercegovine, i bez obzira što za sada o tome ne­ma nikakvih vjerodostojnih historijskih izvora kada je u pi­

tanju Glasinac ne znači da ih i sutra neće biti, i da je u historijiBosne i Hercegovine sve de­finitivno poznato i otkriveno. U mozaiku naše rane srednjov­jekovne prošlosti najviše je zamagljenih i tamnih praznina koje su historijska realnost ali i plod pojedinih srpskih i hrvatskih medijavelista koji su ih svjesno stvarali pošto nisu bili naklonjeni Bosni ⁵⁴). Sigurno je da svima koji su tamnili i brisali historijski identitet Bosne, prije svega, smetaju njeni banovi i sve ono što bi moglo da ukazuje na bilo kakvo državno organizovanje i nastanak države Bosne. U srpskoj histori­ografiji odavno je prisutna teza čiji je cilj da najstariju državu Bosnu svede na najo­bičniji geografski pojam ⁵⁵). Stoga, u velikosrpskoj ge­ografskoj projekciji državeBosne nema mjesta topon­imu Ban Stijena. U vrijeme velikih nasilja nad geograf­skom kartomGlasinca to­ponim Ban Stijena zasigurno se našao na većem udaru od ostalih glasinačkih toponima, i zasigurno je krivotvoren.

47) M. S. Filipović, N. dj. str. 22

48) Kuripešić je proputovao pravcem: Mokro-Mjedenik na južnim obroncima Romanije gdje se nalazi planinsko ždrijelo preko koga vodi put u selo Bogoviće, i dalje prema Rogatici. Današnji Kiseljak kod Sarajeva u putopisu je zabilježen kao Saurer prunnen. Benedikt Kuripešić. Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Rumeliju 1530. (u prevodu Đorda Pejanovića), Sarajevo

1950., str. 18-24

49l Enver Imamović... Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja II svjetskog rata, Sarajevo 1994., str. 22

50) Šefik Bešlagić, Stećci, Sarajevo 1971., str. 251

51 ) Legendu sam zapisao na osnovu kazivanja IbreSalihagića (1933) i Pašana Salihagića (1938) iz Sočica. Trenutno su nastanjeni u Sarajevu.

S2) Nazivu Bandin Odžak M. S. Filipović je u studiji "Glasinac" suprostavio dva alternativna naziva koja je izdvojio u zagradu (Bandovo Brdo, Bandovo selo). Zapostanak toponima je zapisao da on vodi porijeklo po čuvenom muslimanskom glasinčaku sa imenom Bando - mada ime Bando nije muslimansko a vjerovatno ni kršćansko, da su potomci Bande, sa istoimenim

prezimenom, nastanjivali okolinu toponima gdje im se nalazio odžak, da jedna porodica sa prezimenom Bando živi (1930.-1933. g.) u Sarajevu - o čemu, za sada, nema nikakve potvrde u historijskim izvorima niti u glasinačkoj bošnjačkoj tradiciji, M. S. Filipović,N. dj., str 228Pitanje toponima Bandin Odžak i njegove autentičnosti, za sada, ostaje otvoreno, i ono zavređuje temeljna istraživanja i elaboraciju.

53l Nada Klaić, Srednjovjekovna Bosna, Zagreb 1989., str. 16

54) Sve do sada poznate zloupotrebe historijskih izvora, itd., od strane srpskih i hrvatskih historiografa u odnosu na srednjovjekovnu Bosnu, navedene su u prethodno navedenom djelu Nade Klaić." ) Sima Ćirković, Istorija srednjovjekovne bosanske države, Beograd 1964.M ) M. S. Filipović, N. dj., str. 12