Austrougarska kasarna u Rogatici

 autor: Mirsad Durmišević

Okupacione austrougarske vlasti su u vojnom pogledu dobro utvrdile naseljena mjesta u istočnoj Bosni, a posebno Rogaticu i Goražde. Kako je Rogatica imala važan geostrateški položaj prema istočnoj granici Monarhije, tako je na na samom ulazu u Rogaticu, iz pravca Sarajeva, na Plandištu, izgrađen veći vojni garnizon (1 1/2 satnija). U prvim danima okupacije prostorije dvije male školske zgrade koje su ranije služile za školovanje muslimanske djece koristili su vojnici rogatičkog garnizona do 10.12.1879. g. Iz predostrožnosti u Rogatici je bila smještena stalna vojna jedinica kao i u Podromaniji (178 vojnika) i Prači (133 vojnika). Radi obezbjedenja javne sigurnosti postavljene su žandarmerijske sta­nice u Rogatici, Sokocu, Prači, Sjemeću, Sjeverskom, Žljebovima, Han Pijesku, Knežini,  Ustiprači i Međeđi. 
U isto se vrijeme ukazala i potreba za izgradnjom dostojna Božjeg hrama kako za vojnike, tako i za katoličko civilno stanovništvo te je još 1878./1879. u sklopu kasarne na Plandištu izgrađena i katolička kapelica u čast Gospe od sedam žalosti.
U krugu vojnih “Baraka” na ulazu u grad isticala se zgrada bolnice, velika dvospratna zgrada vojne kasarne izgrađena 1901. godine i u te svrhe potrošeno je 130 000 kruna. Nešto kasnije izgrađen je i “oficirski paviljon”.

BROJ AKTIVNIH VOJNIKA U ROGATICI 1895. i 1910. GODINE

Vojska je u  gradu bila važan ne samo ekonomski nego i društveni faktor koji je, zajedno s činovnicima, preduzetnicima, intelektualcima i radnicima, postao nosilac novog, drugačijeg načina života, donoseći nove manire u naše krajeve. Preko oficirske kasine, vojnog orkestara i brojnih društvenih manifestacija dobro plaćeni oficiri sa svojim porodicama čine važan dio novog doseljeničkog građanstva. Svojim prisustvom među građanstvom oficiri su unijeli u tu, često zatvorenu, sredinu u najmanju ruku drugačiji način života.Vojne liferacije i svakodnevno podmirivanje vojnih potreba donosilo je zaradu mnogim domaćim trgovcima i zanatlijama

DOSELJENICI (STRANCI) U ROGATICI 1885-1910. GODINE

Prema podacima iz 1885. i 1895. godine  doseljenici ili stranci, koji su činili veoma šaroliku socijalnu, vjersku i nacionalnu skupinu u visokom procentu žive u gradu Rogatci. Doseljenici u Rogatici   imalo je u ovom razdoblju priraštaj 656 (iz Austrougarske 591, druge države 65) i doživjelo je pravu demografsku eksploziju u razdoblju 1879-1910. godine tako da su 1910.godine činili 21,08 % stanovništva grada Rogatice.

Vojska izgrađuje znatan broj objekata za svoje potrebe. Za potrebe grada, a naročito za potrebe vojnog garnizona u Rogatici, još 1893. je podignuta veća stočna klaonica. U Borikama je 1903. osnovana vojna ergela za uzgoj konja arapske i bosanske brdske pasmine. Tokom 1905/1906. o trošku vojske i opštine izgrađen je moderan gradski vodovod u Rogatici. Kaptirano je “Hladno vrelo” i uređen rezervoar na Plandištima niže Seljana, odakle je sa udaljenosti od 4 km. provedena voda u grad i vojni logor,  gradska vodovodna mreža dobila je više javnih česama. Iz strategijskih razloga izgrađena je Istočno-bosanska željeznička pruga, koja od Sarajeva pored rijeke Prače prolazi južnom granicom rogatičkog sreza. Gradnja pruge trajala je od 1902. do 1906. Austrougarska vlast je odmah preduzela i gradnju puteva pa su najprije opravljeni postojeći drumovi: 1879. drum koji je vodio od Sarajeva preko Podromanije i Rogatice do Višegrada u dužini od 148 km i tokom 1880.-1883. je izgrađen novi drum od Rogatice preko Gnjila do Goražda u dužini od 26 km. Time je saobraćaj znatno uvećan, pa je Rogatica oživjela.

Austrougarska žandarmerijska stanica u Rogatici