19. 10. 2018.

Žigina Lokva

Obrada: Rogatica - BiH

Iskopati dobru lokvu nije lagan posao, a dobra lokva, kao pojilište za stoku je velika blagodat u stočarskom kraju. Otuda se i po­jilišta za stoku, kao velike lokve, u ovim kra­jevima pojavljuju kao hajrati izvjesnih do­brotvora. Najbolji primjer takvog hajrata je tzv. Žigina Lokva, usred šume Bokšanice vi­še Godomilja, na lokalitetu Zaprisoje. To je velika i duboka lokva u najšumovitijem dijelu brda Bokšanice, u čijoj se bistroj vodi ogledaju visoke jele i omorike, koje je sa svih strana okružuju. Na zapadnom kraju (rubu) lokve ima živi izvor, zbog čega lokva nikada ne presušuje, te u slučaju sušnih ljeta »spa­šava stoku od skapavanja« iz cijelog niza okolnih sela. Ta lokva je dobro djelo (hajr) nekog Hadži Žige, pod kojim imenom ga svi­jet jedino i spominje, jer za puno ime mu se, nažalost, više ne zna. Njegovih direktnih po­tomak: nema sada u Godomilju, Žepi, Višegradu, Sarajevu i drugdje. Kada je učinio pomenuti hajr (dao iskopati lokvu) živio je u Godomilju. Po svoj prilici to je bilo prvih de­cenija XIX. stoljeća. 
Lokve, kao stočna pojilišta, moraju se s vremena na vrijeme Čistiti od raznih nanosa. Čišćenje lokvi najčešće vrše zainteresirani stočari, a nekada i pojedinci kao svoje osobno dobro djelo — »za sevab«. Žiginu Lokvu su još prije I svjetskog rata temeljito očistili braća Barimci (Mujaga, Dedaga i Salko) iz Godomilja. Sva tri pomenuta brata su pobijeni 1914. godine i ukopani na licu mjes­ta pogibije, lokalitet Zarožac. Nedaleko od lokve (lokalitet Zaprisoje) danas ima grob šehide, izvjesne Emine iz sela Živaljevića, koja je tu ubijena jeseni 1941. godine.
U široj zoni lokve u tokom rata 1992-1995 su postavljena minska polja, koja još uvijek onemogućavaju siguran dolazak do lokve.

Nema komentara:

Objavi komentar