Stećak Vlatka Vlađevića

Stećak Vlatka Vlađevića sa nekropole Brdo u selu Lađevine kod Rogatice, prenesen je u Zemaljski muzej u Sarajevo 1914. godine skupa sa stećkom vojvode Miotoša. Davne 1530. godine kroz Bosnu prema Carigradu prolazi poslanstvo austrijskog cara Ferdinanda I. Među njima je i Slovenac Benedikt Kuripešić. Zaustavili su se kratko u  Lađevinama (Vlađevinama), gdje su im pažnju privukli izuzetni mramorovi (stećci). Najveći stećak na nekropoli pripada vojvodi Vlatku Vlađeviću. Kuripešić ih je opisao u svom putopisu. Pokušao je pročitati i natpise na njima. Upravo nekoliko njegovih rečenica predstavlja prvi zapis o stećcima uopće. 

Stećak spada među nekoliko najvećih sanduka sa postoljima. Sam sanduk je dug 295, širok 130, a visok 142 centimetra. Postolje mu je dugačko 357, široko 161 i visoko 68 centimetara. Prema tome, volumen spomenika iznosi 8,64 m³, a težina 24 192 kg.

Još jedan kuriozitet se veže uz ovaj jedinstveni stećak. Natpis je jako sadržajan i nudi obilje podataka. U njemu se, između ostalog, kaže da je ispod stećka pokopan vojvoda Vlatko Vlađević, koji je obišao mnoge zemlje, a kod kuće je poginuo. Pisar je posebno naglasio da nije imao ni sina niti brata koji bi ga naslijedili. Zbog toga je na ovoj lokaciji ukopan milošću kneza Petra, a njegov vojvoda i vlastelin Miotoš mu je podigao ovaj monumentalni stećak. Analizom slovnih oblika i duktusa jednostavno se da uočiti da je tekst tog natpisa klesao isti klesar koji je uklesao tekst na stećku Vlađevićevog vojvode Miotoša. Tekst oba stećka može se čitati samo ako se tri puta obiđe oko njih, s tim što se kod Miotoša mora kretati u smjeru suprotnom od kazaljke sata, a kod Vlađevića u smjeru kazaljke. Smjer obilaženja Vlađevićevog stećka zahtijevao je pisanje s desna na lijevo, pa je pisar okrenuo tekst i slova kao u ogledalu. Tekstovi oba stećka smisaono su povezani: na Vlađevićevom se spominje Miotoš, na Miotoševom Vlađević,

Uopćeno se smatra da je Vlatko Vlađević bio vlastelin moćnih oblasnih gospodara Radenovića, možda i najuglednija ličnost na dvoru Pavla Radenovića (1370–1415). Pretpostavlja se da je poginuo negdje 1408/1409. godine.

Nekropola u Vlađevinama oko 1901.g. ilustracija Huga Čarlemonta

Lađevine, nekropola stećaka 1894. godine
Ilustracija je iz putopisa Dinarska lutanja austrijskog arheologa Morica Hoernesa

Arheolog Ćiro Truhelka angažujući i neke jedinice Austro-ugarske armije stećak Vlatka Vlađevića prenio je 1914.g. u Sarajevo gdje se i danas nalaze u bašti Zemaljskog muzeja.