05.11.2016.

VAKUFSKI OBJEKTI U ROGATICI (sedma decenija 16 stoljeća)

 


VAKUFSKI OBJEKTI U BOSANSKOM    SANDŽAKU
 – sedma decenija 16. stoljeća –
HATIDŽA ČAR-DRNDA
(Sarajevo)


U ovom radu biće predstavljeni vakufski objekti uspostavljeni na prostoru Bosanskog sandžaka do kraja sedme decenije 16. st., zahvaljujući kojima su nastala i razvijala se urbana naselja, ili, zahvaljujući kojima je izvršena trans- formacija nekih trgova u urbana naselja orijentalno-islamskog tipa. Rad je rađen na bazi izvornog materijala koji se čuva u Osmanskom državnom arhivu u Istanbulu1, kao i na osnovu literature bazirane na izvornom materijalu koja tretira vakufske objekte u naznačeno vrijeme.
Popis vakufa u Bosanskom sandžaku iz 1565. godine, koji predstavlja bazu navedenog rada, nije svojim sadržajem obuhvatio sve vakufske objekte uspostavljene na ovom području do kraja sedme decenije 16. stoljeća, međutim koristeći druge izvore i literaturu, neke smo evidentirali u ovom radu.Prema podacima navedenog izvora najbrojniji i najkvalitetniji objekti sagrađeni u Bosanskom sandžaku do 1565. godine bile su džamije i mesdžidi. U koncepciji islamskog grada džamija i mesdžid su predstavljali centralno mjesto odakle se grad dalje razvijao, jer su u sebi objedinjavali sve važnije komponente drtvenog života: unutar njihovih prostora održavali su se vjerski obredi, vršila pouka, obrazovanje djece i odraslih, održavana su predavanja iz vjerskog, moralnog i duhovnog života i rješavani problemi zajednice na nivou
naselja.
U Bosni, kao i u drugim dijelovima države, prve su džamije podizane po naređenju centralne administracije i to na mjestima koja su imala za državu bitan drtveno-ekonomski značaj. Takve su džamije nosile imena vladajih sultana, a izdržavane su, sve dok je to država bila u stanju, prihodima iz državne blagajne. Kada država nije više bila u stanju da plaća troškove njihovog izdržavanja, to su dobrovoljno preuzimali na sebe pojedinci ili pojedine mahale.



Rogatica


Džamija sultana Bajezida Hana u Rogatici,99
egzistirala je na bazi državnih prihoda. Plate imama i hatiba, kao i muezina podmirivane su 1565. godine iz sredstava harača Višegradskog kadiluka.100
Sagrađena je po naređenju sultana Bajezida (1481-1512) krajem 15. stoljeća.

Mesdžid Sinana vojvode u Rogatici,
sagrađen je u drugoj polovini 16. stoljeća. Godine 1565. prihodi vakufa sastojali su se od: glavnice u iznosu 12.000 akči i prihoda hamama.101

               Džamija Husejna čelebija u Rogatici,
sagrađena je oko 1558. godine.102  Mu mještanima je poznata po imenu Arnaudija. Za izdržavanje džamije i mekteba uz nju, zatim vodovoda koji je, također, sagradio, uvakufio je: hamam, karavan-saraj, jedanaest dućana, kožaru i tri stupe za valjanje sukna.

               Džamija Husejn-bega, sina Iljasovog u Rogatici,
sagrađena je prije 1558. godine. Navedene godine je izvršena legalizacija njegovog vakufa, namijenjenog održavanju ove džamije i dva mekteba.103 Za održavanje džamije i dva mekteba, jedan u blizini džamije, a jedan u Vrhbarju, Husejn-beg je uvakufio: 76.430 srebrnih akči, prihode od tabhane na rijeci Toplik, tri mlina i valjaonice sukna na rijeci Rakitnici, 21 dućana, hamama i karavan-saraja. Za navedenu džamiju supruga Husejn-bega, Hatidža hatun, kći Sinana vojvode, uvakufila je 15.016 srebrnih dirhema. Za mekteb, koji je Husejn-beg sagradio u selu Vrhbarje, nedaleko od svoje kuće, njegova sestra Mihri hanum, uvakufila je 3.000 akči.

Zavija šejha Junusa u Rogatici,
sagrađena je u vrijeme vladavine sultana Bajezida II (1481-1512).127

Hamam Il’jasa Arnauda u Čelebi Pazaru (Rogatica)
Ovaj hamam sagradio je Katib-čelebi, sin Isa-bega Ishakovića, a tek kasnije je sudskom odlukom prenesen na Ilijasa.157  Najvjerovatnije je hamam dotrajao, pa ga je Iljas čelebi obnovio i nastavio dalje svojim vakufom održavati. Hamam je vakufu donosio godišnji prihod od 1.500 akči.

              Hamam hadži Sinana vojvode u Rogatici, 
sagrađen je u prvoj polovini 16. stoljeća. Prihode od najma hamama Sinan- vojvoda je namijenio održavanju mesdžida u istom naselju. U sedmoj deceniji 16. stoljeća prihodi su iznosili 1.380 akči.158


Karavan-saraj Husejn-bega, sina Il’jasovog u Rogatici,
sagrađen je prije 1558. godine. Prihodi od karavan-saraja, ispred kojeg se nalazilo 10 dućana Hasan-beg je namijenio za održavanje džamije i dva mekteba u Višegradu.179


Most Alije, sina Bajramlije u Rogatici,
sagrađen je prije 1565. godine. Za karavan-saraj Husrev-bega i za ovaj most Alija je uvakufio 500 akči, 12 dućana i jednu radionicu za preradu kože.198


–––––––
1    Istanbul, Osmanlı Başbakanlık Arşivi, Maliyyeden Müdevver, Tapu defter, br. 625 (u daljem tekstu MM 625).
99  Rogatica se u osmansko doba nazivala Čelebi Pazar po Mehmedu Čelebiju,   sinu Isa-bega Ishakovića, koji je osnovao ovaj grad. Vidjeti: A. Bejtić, “Rogatica u pe- riodu turske vladavine”, Rogatica, Sarajevo 1966., s. 38-61.

100  MM 625, s. 712.
101  Isto, s. 713.
102  Mujezinović, Epigrafika..., knj. II, s. 100.
103  Lejla Gazić, Vakufnama Husejn-bega, sina Ilijasa iz 1558.”, Vakufname..., s. 129
127  MM 625,s.713.
157  Isto
158  Isto
179     Gazić,Vakufname...,s.131.
198  Isto
 
 


Nema komentara:

Objavi komentar