Romi sa Pogledala

Romi sa Pogledala

 autor:Mirsad Durmišević

Romi su u Rogaticu doselili na početku 19. stoljeća iz Novopazarskog sandžaka (koji je tada pripadao Bosanskom ejaletu) i nastanili se u selu Pogledala, nedaleko od Rogatice, Tu su živjeli sve do početka Drugog svjetskog rata u tridesetak kuća. Bile su to prizemne kuće sa krovovima na dvije i četiri vode, a neke su imale i podrumski dio. Kuće su bile malterisane i okrećene u bijelo izvana i unutra a zidovi u kućama su prekrivali divnim slikama jakih boja sa motivima iz Indije. Cijelo naselje, svojim položajem bilo je usmjereno prema Rogatici, odakle se prostirala predivna panorama. Na Pogledalima, u kućama Roma, bila je "kolonija rogatičke naive". Pored toga bili su poznati i po umjetničkim radovima u bakru. Imali su i svoj orkestar sa instrumentima: bubnjevi, violina, frula, gitara, prim... Vođa orkestra bio je Perveza a među najboljim muzičarima bili su Sefer i Čakar. 
Ekspert za bosanske Rome Rade Uhlik posjetio je Pogledala uoči Drugog svjetskog rata i ustvrdio da je to "neosporno najzanimljivije i najvitalnije cigansko naselje u Bosni". Ljudi su vrlo radisni, sposobni, štedljivi, poštene kotlokrpe koje posjeduju izvanredan smisao za organizaciju. Nisu nomadi; stanuju u prilicno siromasnim kućama. U toploj sezoni od proljeća do jeseni putuju po cijeloj Bosni, na razne strane, željeznicom, svake godine traže posao... Većina je njih pismena i vrlo ljubomorno čuva svoj ciganski jezik.
Život Roma u naselju počivao je na principu plemenskog zajedništva. Imali su svoj nacionalni praznik 6. maja - Đurđevdan. Za taj dan su organizovali veliku svečanost gdje su npr. pekli kokoši u ilovači, a za svoj račun dovodili muzičku kapelu iz hotela u Rogatici. Na te svečanosti obavezno su pozivani čaršijski uglednici, kao i rogatički gradonačelnik od strane plemenskog ceribaše. Između dva rata plemenski ceribaša bio je izvjesni Halil koji je kupio kuću na Holuću u Rogatici i preselio se sa familijom.

Kad je nakon Drugog svjetskog rata ponovo dosao u Pogledala, Uhlik je zatekao pusto selo. “Danas je to selo potpuno zapusteno, a preživjeli Cigani pobjegli su u sjeverozapadnu Bosnu. Poslije Drugog svjetskog rata, preživjeli rogatički Romi su se preselili u Kakanj, Zavidoviće i Teslić.

Popisom stanovništva u Bosanskom vilajetu iz 1870. godine, koji je izvršen po sandžacima i po kadilucima, na principu vjerske pripadnosti, Cigani (Romi) muslimani su odvojeno prikazani  od ostalih muslimana. Kao i ostali, tako i ovaj popis stanovništva u našim krajevima pod osmanskom vlašću obuhvatio je samo muškarce. Brojno stanje Cigana (Roma) u Rogatičkom kadiluku je; 27 domačinstava sa 54 lica (muškarca).  Popisom nisu navedene lokacije na kojima su Cigani (Romi) živjeli u Rogatičćkom kadiluku.

 Autor rekonstruisane ilustracije Mehmed A. Akšamija. Ilustracija je nastala digitalnom rekonstrukcijom foto dokumentarnog materijala koji je korišten za štampanje razglednica.