Prezime Palo u austrijskim listama

autor Velija Palo

Stotinjak godina poslije završetka prvog svjetskog rata postale su dostupne liste austrijskih vojnika izbačenih iz stroja. Izbačenih iz stroja znači poginuli, ranjeni, zarobljeni, nestali.
Iznenadilo me da je prezimena Palo bilo u Slavoniji i okolini Stare Pazove i bili su brojniji od nas istočno od Sarajeva.
Austrijanci su te liste prilično ažurno radili, ali sigurno nije sve obuhvaćeno. Na njima nekad nedostaju podaci, kao godina rođenja, mjesto porijekla i slično.
Ukupno sam našao pet imena sa prezimenom Palo, trojica su sigurno iz Jarovića, jedan je sa područja Prače i Podgraba, a za posljednjeg petog ne znam.
Radi se o sljedećim imenima:

- HALIL PALO, infst., bh. IR Nr.1, Bosnien, 9.Komp. tot (26.11.1914). Poginuo 26.11.1914. godine. Za njega nisam siguran odakle je. Ako je iz Jarovića, onda je imao isto ime kao i otac mu. Na listi je od 1915. .godine.
- HAMID PALO, Bosnien, ResInfts. IR, Nr. 1, bh, 2. Komp. Verw. Znači ranjen i to već 1914. godine. Hamid je moj djed, ali nikad o ovome nisam ranije čuo. Umro je 1943. godine, sedam godina poslije moždanog udara. Pričalo se da je govorio da će ustašama i četnicima i mišja rupa biti široka. Poslije rata, do bolesti 1936. godine radio na želejznici.
- HAŠIM PALO, (pise Hasin) infst., bh. IR Nr.1, Bosnien, Rogatica (piše Rogatyca), Sočice (piše Sotoezyce), 1880, kriegsgef. (War kriegsgef. Im Austauschwege zurück gekehert. Znači zarobljen, ili ranjen i zarobljen prema listi iz 1916. godine. Prema listi iz 1919. godine razmijenjen. Bio u italijanskom zarobljeništvu. Radio na željeznici par godina poslije rata kad ga je jedno kupanje poslije posla u rijeci Prači koštalo života. Najstarije preživjelo dijete mu je bilo 1910. godište. Bio je Hamidov brat.
- NURKO PALO, gefr.IR, Nr.4, verw. (lista 198/1915). Znači ranjen 1915. godine ili ranije. On je s područja Prače ili Podgraba.
- SALIH PALO, 1885, Jarovići, Rogatica, zarobljen, Pereslawi Saljesskij, Rusija. Zarobljavanje je bilo u januaru 1916. godine. O zarobljenim sa ruske strane se vrlo malo zna. Zna se da su imali oko 1500 logora za zarobljenike od kojih se vrlo mali broj vratio kući. Jedan od njih je Juso Čongo s Kovačice.

Osim ovih pet imena siguran sam da je još jedan Palo bio u prvom svjetskom ratu a to je Ramo Palo. Mogao je s početka rata tek biti punoljetan, a došao je kuci neokrznut. Vjerovatno je bio nešto oko konja, jer su mu konji ostali ljubav do smrti. Znam da je pominjao dva mjesta u Galiciji u kojima je bio a to su Konjovo i Kozlovo, koja se u originalu vjerovatno ne pišu ovako.