ROGATICA - POPIS NALAZIŠTA IZ RIMSKOG DOBA

ROGATICA  - POPIS NALAZIŠTA IZ RIMSKOG  DOBA

obradio: Rogatica - BiH

BOR, Stari Brod, Rogatica. Rimski spomenici i srednjovjekovna nekropola. Lokalitet je smješten: uz pravoslavno groblje. Rimski spomenici u sekundarnoj upotrebi, između 105. stećaka u obliku sanduka, orijentiranih Z-I. Rimsko doba kasni srednji vijek.
LIT.: S. Bešlagić 1971, 255. N. Miletić

BOROVSKO, Borovsko, Rogatica. Na području tog sela F. Fiala je istražio (1892. i 1893. godine) 20 praistorijskih tumula sa ukupno 56 grobova. Dio grobova pripada kasnom bronzanom dobu (13. do 11. v. st. e.), a pretežan starijem željeznom dobu (uglavnom 6. v. st. e.). Otkriven je i jedan naknadni ukop iz kasnijeg rimskog doba (4. st.).
LIT.: F. Fiala 1892 b, 438-440; F. Fiala 1893 b, A. Benac-B. Cović 1956, 19-20; B. Cović 1981, B. Cović 1987 c. 748-752; 113-117; B. Cović

BRADVA, Kramer Selo, Rogatica. Praistorijska nekropola s tumulima. ć. Truhelka otkopao šest tumula sa više sahrana, od kojih je jedna iz srednjeg bronzanog doba, a ostali iz željeznog doba, uz jednu naknadnu sahranu iz rimskog doba (4. v.).
LIT.: C. Truhelka 1890, 390-391; B. čović 1981, 109.B. Cović

BRANKOVIĆI, Brankovići, Rogatica. Praistorijska nekropola, rimski i srednjovjekovni grobovi. Na području tog sela ispitao je F. Fiala 1896. i 18917. godine 30 praistorijskih tumula sa 66 grobova. Od tih, jedan pripada srednjem, a dva kasnom bronzanom dobu, najveći dio je iz starijeg željeznog doba (uglavnom 6. v. st. e.), a nekoliko početku mlađeg željeznog doba (5. i 4. v. st. e.). Otkrivena su i dva naknadna ukopa iz rimskog doba (kasno carstvo), a na četiri tumula kasnosrednjovjekovni grobovi pod stećcima.
LIT.: F. Fiala 1896 d, 453-457; F. Fiala 1897 c, 586-591. B. Cović 1987 c. B. Cović

CIGANSKA SOKOLOVINA, Rogatica. Rimski grobovi. U sloju paljevine, 1,5 m ispod površine zemlje, pronađeni su ostaci dvaju spaljenih pokojnika s prilozima. Nalazi: kasnoantička lukovičasta fibula, pojasna kopča, prsten, ogrlica, dvije željezne sjekire, nož, dlijeto, nekoliko keramičkih posuda i dr. Rimsko doba, 3-4. st.
LIT.: F. Fiala 1895 b, 199. I. Marijanović

CRKVINA, Plješivica, Rogatica. Rimsko naselje. Na desnoj obali Rakitnice, na manjem brežuljku primjećuju se temelji građevine orijentirane I-Z, a jugozapadna, na njivama, brojni fragmenti rimske opeke. Odavde potiču i ulomci stele i cipusa. Rimsko doba, 1-4. st.
LIT.: D. Sergejevski 1936 a, 13; I. Bojanovski 1967 e, 157-158. V. Paškvalin

DRIJENJAK. Vragolovi, Rogatica. rimski spomenik i srednjovjekovna  nekropola. Rimska stela, sa.likom Atisa sačuvana među 169 stećaka u obliku sanduka i sarkofaga; uk:ras: motiv oružja. Rimsko doba i kasni srednji vijek.
LIT.: S. Bešlagić 1971, 252. N. Miletić

GROBLJE, Zakomo, Rogatica. Rimski spomenik i srednjovjekovna nekropola. Rimski nadgrobni spomenik s prikazom ljudskih figura sačuvan je među 100 stećaka u obliku sanduka i sarkofaga, orijentiranih Z-I; ukras: motiv spirale i mača. Rimsko doba (3. st.) i kasni srednji vijek.
LIT.: S. Bešlagić 1971, 248. N. Miletić

MRAMORJE, Okruglo, Rogatica. Praistorijski tumuli, rimski grobovi i srednjovjekovno groblje. F. Fiala je 1896. godine istražio pet tumula sa ukupno dvadesetak grobova. Jedan od grobova pripada vjerovatno još srednjem bronzanom dobu, dva su iz ranije faze kasnog bronzanog doba (Br. D - Ha Al- kraj 13. ili 12. v. st. e.), dok ostali praistorijski grobovi pripadaju raznim fazama starijeg i mlađeg željeznog doba. Dva groba su naknadni ukopi iz kasnog rimskog doba (4. st.}, a pet je grobova pod stećcima u tumulu IV iz kasnog srednjeg vijeka.
LIT.: F. Fiala 1896 d, 448-449; B. Cović 1981, 119; B. Cović 1983 g, 424-425. B. Čović

ROGATICA, Rogatica. Rimsko urbano naselje (colonia Ris. ?), srednjovjekovni spomenik. Antička aglomeracija u Rogatici leži na ravnom prostoru između brda Ljuna i potoka Rakitnice. C. Patsch je, na osnovu ostataka substrukcija, građevinskog materijala i novca, odredio prostiranje ove urbane rimske naseobine na kojoj se danas razvija Rogatica. Sa areala antičkog grada u Rogatici potječu brojni kameni spomenici. Među njima su najbrojniji kultni spomenici posvećeni Jupitru, zatim Liberu (Bacchus) i Mitri, a podižu ih funkcioneri kolonije duumviri itd. Posebno su značajni sepulkralni spomenici, a naročito cipus s nazivom grada /DEC (urioni) C(oloniae) RIS .. ./. Zanimljivi su cipusi s prikazom Atisa, kao i ulomak stele sa ostacima prikaza grobnih vrata (porta inferiorum) itd. Iz Rogatice ima i drugih arheoloških ostataka kao (tragova vodovoda i dr.). Rogaticu koloniziraju veterani i to iz sastava VII legije. Colonia Ris u Rogatici datira u 1-4. 8t. Stećak u obliku sanduka uzidan u pročelni zid pravoslavne crkve; natpis. Kasni srednji vijek.
LIT.: C. Patsch 1907, 467-469; I. Bojanovski 1967 e, 143-164; I. Bojanovski 1967, 41-51; S. Bešlagić 1971, 253; M. Vego 1981, 42--43, Sl. 3. V. Paškvalin

RUSANOVIĆI, Rusanovići, Rogatica. Praistorijski tumuli, rimski i srednjovjekovni grobovi. Na širem području Rusanovića bilo je locirano nekoliko grupa tumula, od kojih je F. Fiala 1892, 1894, 1895. i 1896. godine istražio 176 tumula sa preko 300 grobova. Najstariji nalazi pripadaju ranom bronzanom dobu (cetinska kultura), zatim slijedi nekoliko grobova :Lz srednjeg bronzanog doba, a većina praistorijskih grobova pripada željeznom dobu, u rasponu od 8. do 3. v. st. e. Pored pra:ilstorijskih, nađena je i nekoliko naknadnih ukopa iz rimskog doba, iz ranog s.vednjeg vijeka (grobovi pod stećcima u praistorijskim tumulima).
LIT.: F. Fiala 1892 b, 437-438; F. Fiala 1894 f, 729-743; F. Fiala 1895 a, 533-538; F. Fiala 1896 d, 426-435; A. Benac-B. Cović 1956, 12; A. Benac-B. Cović 1957, 7; B. Cović 1983 d, 187; R. Drechsler-Brižić 1983, 261-264; B. Cović 1987. B. Čović

STARI BROD, Stari Brod, Rogatica. Rimska nekropola i vila rustika. Na starom groblju 3 km uzvodno od Štitareva, na lijevoj obali Drine, nađeni odlomci antičkih spomenika. Tu su nađeni: žrtvenik, četiri ci pusa i dva fragmenta vijenca. Nedaleko od ovag lokaliteta su ukopane u obronak brežuljka dvije antičke zidane grobnice. Navodno da se tu nalaze i tragovi rimske vile. Rimsko doba, 104. v.
LIT.: D. Sergejevski 1934, 21; D. Sergejevski 1934 a, 16; E. Pašalić 1960, 72; I. Bojanovski 1964 c, 113; I. Bojanovski 1967 e, 162. I. Čremošn.lk

ŽIVALJEVIĆI (Pribićevac), Zivaljevići, Rogatica. Praistorijska nekropola sa tumulima, rimski spomenik i srednjovjekovna nekropola sa stećcima. F. Fiala je 1897. godine evidentirao 207 stećaka, od kojih dva na praistorijskom tumulu, a istražio je tri grupe sa ukupno 10 tumula, te više od 20 sahrana. Najstariji grob pripada ranom bronzanom dobu (cetinska kultura), dva su iz srednjeg, a nekoliko iz ranijih faza kasnog bronzanog doba (13-12. st.). Najmlađe praistorijske sahrane su iz željeznog doba. Nekropola tumula je posebno važna za hronologiju bronzanog doba Glasinca. Ara posvećena Junoni upotrebljena kao srednjovjekovni nadgrobni spomenik. Stećci su u obliku sanduka i sarkofaga, orijentirani Z-I i S-J; ukras: spirale, simbolični znaci, oružje, likovi životinja. Oko 20 ih je ugrađeno u kulu i česmu, jedan sa znakom krsta.
LIT.: F. Fiala 1897 c, 599-601; A. Benac-B. Cović 1956, 21; B. Cović 1981, 109-110, 113-117; 129;B. Cović 1983, 418, 423-424; R. Drechsler-Bižić 1983, 261-264; S. Bešlagić 1971, 248 B. Čović-N. Miletić