02. 01. 2012.

TEKIJSKA DŽAMIJA U ROGATICI

pripremio:Mirsad Durmišević
 *Prenošenje teksta je dozvoljeno samo uz navode izvora i linka koji vodi na izvorni tekst

Tekijska džamija je, po svoj prilici, bila najstarija džamija u Rogatici. Po kojoj je tekiji prozvana ta stara džamija nije poznato. U Rogatica si bile dvije tekije (zavije), zavija derviša Muslihuddina i zavija šejh Junusa. Tačne lokacije ovih tekija su još nepoznate! Džamija se nalazila se na lijevoj obali rijeke Rakitnice. Na tom je mjestu još u prvim decenijama desetog / šesnaestog stoljeća (između 1485 i 1512.g) podigao je svoju džamiju Sinan-vojvoda kao prvu džamiju u naselju oko koje se razvila i istoimena mahala. Vremenom je džamija dotrajala pa je na njenim temeljima neki Džafer-paša podigao novu (1663.g.), tako da se ona službeno i prozvala njegovim imenom. Svakako, to je bilo prije sredine 1663. god., jer pod tim datumom imamo berat na nekog Abasa za službu mujezina u Džafer pašinoj džamiji u Čelebi Pazaru. I ova druga džamija za sljedeća dva stoljeća bila je dotrajala, pa je na njezinim temeljima ponovo 1870.godine sagradio novu džamiju šejhu’l islam Mehmed Refik-efendija Hadžiabdić, rodom iz Rogatice.  Po njemu narod je prozvao Šejhislamija, tj. šejh-islamova džamija. U zakladnici za novu džamiju, koja je datirana u Carigradu 21.oktobra 1870. god. kaže se izričito da je sagrađena na mjestu Džafer-pašine džamije. U blizini džamije je sazidan mekteb. Datum gradnje nalazio se i u stihovanom hronogramu na kamenoj ploči više ulaza, koji je spjevao ondašnji sarajevski pjesnik Fadil-efendija Šerifović. Ova dža­mija nije bila velika (unutrašnji čisti prostor veličine 9,60 X 7,40 m) i zidana je od kamena. Kamena munara, dosta pomno oblikovana, potiče vjerovatno od Džafer-pašine džamije. Lijepu umjetničku vrijednost u toj džamiji činio je drveni strop i unutrašnja drvena galerija, sve izvedeno u rezbariji, po kojoj se naročito isticala velika rozeta ili sofraluk u intarziji na sredini stropa. U vanjskoj kompoziciji objekta vanredno je djelovao perforirani zid oko objekta koji je u vidu jače horizontalne lamele pružao krasnu dopunu vertikalno razvedenim linijama munare i stabla kraj nje. Nakon što je stradala u požaru 1943. godine nikad je niko nije obnavljao. Oko džamije sa sve četiri strane nalazilo se prostrano groblje. 

Stihovani kronogram   na turskom jeziku s datumom izgradnje džamije i mekteba sastavio je tadašnji sarajevski pjesnik Fadil-efendija Šerifović. Džamijski kronogram ispisan je lijepim talik pismom, podloga natpisa je zelena, a slova pozlaćena, sastavljen  u pet dvostiha isklesan je na kamenoj ploči iznad ulaza, glasi:   

Šejhul-islam, izvor vrlina, naš gospodin Refik

trudio se danonoćno, da čini dobra djela.


Na mjestu Tekijske džamije,

što no je bila na ovom mjestu, od čijih temelja ni traga ne osta,


ukazujući pažnju postojbini svojih djedova,

izgradi ovu džamiju, brigom i trudom svojim.


 Bog pomože i olakša njeno dovršenje,

a za graditelja počeše se Bogu moliti svi.

 Fadil izreče za datum ovaj krasni krono-stih:
«Sagradi bogomolju lijepog stila muftil-enam» - muftija islamskog svijeta. Godina 1287./1870.


 Orginalni kronogram:


  Kronogram, koji sadrži datum izgradnje mekteba, glasi:

Dobrotvor, graditelj džamije za pobožne, Načini ovaj mekteb i posta radostan.
Fadil, vijednim polustihom zapisa njegov datum:
Mekteb podiže raniji muftil-enam.
 
Orginalni kronogram:


Ove kronograme za džamiju i mekteb, prepisao je i sačuvao Mehmed Handžić (rukopisna zbirka u GHB).


Među vakufnamama u GHB nalazi se ovjerovljen prepis Mehmed Refikove vakufname, koja je sastavljena na turskom jeziku, u Istanbulu, odakle je ovaj prepis poslat u Rogaticu. U njoj se kaže:

«Veliki učenjak i vrelo šerijatske nauke» el-hadž Mehmed Refik-efendija, sin umrlog Ali-efendije, u prisustvu ..(cijela svita uglednih ličnosti čija se imena navode) pred šerijatskim sudom izjavljuje da vakufi (zavještava) 250 velikih (jazluk) zlatnih medžedija, u određenu svrhu i uz određene uslove. To je za službenike njegove džamije i mekteba, koje je podigao u «časnom i veličanstvenom vilajetu Bosni, u kasabi Rogatici (Ćelebi Pazar) na mjestu (arsa) Derviš-pašine džamije, koja je u posve ruševnom stanju». Navedena suma novca ima se zamijeniti za odgovarajuće nekretnine (akar9, što će se dati podnajam.

Godišnji prihod od toga ima se dijeliti na šest dijelova (stavki-sehm). Jedan dio trošiće se za plaćanje imama i hatiba džamije, drugi dio za muezzina i kajjima (nadzornika i ekonoma) džamije, treći dio za plaćanje učitelja (muallima) mekteba, što se nalazi pokraj džamije, a četvrti dio za plaćanje mutevelija ovog vakufa. Iz preostala dva dijela, trošiće se za osvjetljenje džamije (nabavka šemdana i svijeća, te nabavka ulja i kandilja za iluminaciju prilikom svečanih noći).

Što od ove sume preteče, mutevelija će to čuvati u blagajni vakufa i trošiti za popravak džamije i mekteba, kad to zatreba.

Dalje se u vakufnami daju prelazna upustva u pogledu isplate navedenih službenika, što će biti privremeni postupak, dok se pravilno ne izvrši namjena uvakufljenog novca za nekretnine.
Bar jedanput u tri godine ima se obaviti, sa znanjem šerijatskog suda , obračun i pregled vakufskog poslovanja.

U vakufnami je data napomena koja glasi:

«Ako bi tokom vremena – ne daj Bože – postalo nemoguće ostvarivati i održavati namjenu ovog vakufa, onda će se njegov označeni prihod trošiti u socijalno-humanitarne svrhe, za pomoć siromašnim muslimanima.» Ova napomena ukazuje na veliku i plemenitu dušu dobrotvora.

Vakufnama je datirana 25.redžeba 1287 h.godine, tj. 21.oktobra 1870. godine.




Ovo je ženski nišan od kamena vapnenca, nađen na groblju iza Tekijske džamije, vjerovatno potiče s kraja XVIII vijeka. Taj nišan je vrijedan po svojoj ornamentici na čitavoj većoj plohi, koja koja prikazuje sviježu grančicu kako crpi sokove iz vodenog suda-ibrika. Tu se u stvari radi o tzv. motivu drveta života. Ovaj je motiv vrlo rijedak u našim krajevima, a u našem primjeru modifikovan je još u domaćem izrazu i predstavljen zajedno sa ibrikom, dakle sa predmetom koji je uvijek bio prezentan, pa kao takavi ušao u sastav tog motiva.





1933


Serhadija, Tekijska i Oručagina džamija posle završetka Drugog svjetskog rata

Ovo je ženski nišan od kamena vapnenca, nađen na groblju iza Tekijske džamije.



Nema komentara:

Objavi komentar