Rogatica - najstariji nišani u BiH

autor: Mirsad Durmišević

Na području opštine Rogatica nalaze se najstariji muslimanski nadgrobni spomenici u BiH (XV i XVI stoljeće), koji predstavljaju prelazni oblik od stećaka ka nišanima. Tu su  najbolji Bošnjani koji su svoje molitve prvi put u dove pretočili (Kunovski zapis), tu su prvi muslimani stečke u nišane uspravili i na njima bosančicom ispisali svoja imena. Na nekima od njih nalaze se najstariji epitafi napisani na orjentalnim jezicima, a na tri su natpisi izvedeni bosančicom

Prema Mujezinoviću, (1998), najstariji nišani u Bosni i Hercegovini, od polovine XV pa do početka XVII stoljeća, znatno se razlikuju po svojim formama i oznakama na njima od čisto osmanlijsko-islamskih nišana toga doba u drugim regionima. Nišane označenog  perioda u Bosni i Hercegovini, mogli bismo svrstati u tri glavne kategorije:

1.      Nišani forme većih obeliska sa prikraćenim piramidama pri vrhu na kojima je ispupčenje slično polulopti,

2.      Nišani većih rustičnih stela koji se završavaju slično uspravnim stećcima sa krovom na dvije vode i

3.      Nišani sa nevješto izvedenim turbanima, gdje ima čak i slučajeva da klesar stavlja direktno turban na stelu.

Poznati autor Mehmed Mujezinović, u svojoj knjizi Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine (1998), konstatuje da postoje četiri ovakva nišana u Bosni Hercegovini.  Jedan od nišana jeste nišan podignut Mahmutu Brankoviću, članu feudalne porodice Branković nastalom prije 1459. godine. U groblju Džananovića u Čadovini, kod Rogatice, nad jednim grobom su podignuta dva nišana, odnosno nišani Hasana Radilovića i njegovog brata Ahmeta Radilovića. Ovaj spomenik potiče iz XV ili početka XVI stoljeća. U Fatnici, kod Bileće, postoji nišan podignut 1519. godine izvjesnom Skenderu, dizdaru grada Roga. I četvrti spomenik ove vrste, podignut je kod Rogatice Sulimanu Oškopici koji datira iz početka XVI stoljeća  

 

 Nišan  Mahmuta  Brankovića u Petrovom Polju kod RogaticeE oko 1460 godine
Uklesani natpis je dat u bosančici:
"I pogibe na bo (boju) despotovu. A she bil(e)g Mahmuta Brankovića na svojoj baštine(i) Petrovu polju.
Da je bl(go)slovena ruka ko(koja)sijeće i pisa

Nišan iz Brankovića kod Rogatice
ZEMALJSKI MUZEJ BOSNE i HERCEGOVINE( Botanički vrt)

Natpis u bosančici na nišanu viteza  vojvode Radivoja Oprašića

selo Oprašići, okolina Rogatice, lokalitet Biljeg

Nišan iz Oprašića kod Rogatice
ZEMALJSKI MUZEJ BOSNE i HERCEGOVINE( Botanički vrt)

Nišan braće Radilovića u Čadovini kod Rogatice.
Tekst pisan bosančicom i uklesan je  na svih četiriju strana nišana. „Hasan i Ahmat d(o)va Radilovićeva sina. I o(u)to stari Hasan umre. I šta bijaše uzur (uzor)h čoveke (čovječe)a onace (junače) onaka. I toj (tu) ne rovo brata Ahmeta, velike žalosti radi p(i)saše. I da je bla(go)sloven tko će pojiti. Proklet (k)oji će privaliti (nišan)“

 Nišan Sulejmana Oškopice u selu Dumanjićima kod Rogatice, pisan bosnčicom -1582. godina

 lokalitet Brdo, na mjestu gdje je staro i novo muslimansko groblje
Na nišanu je isklesan sledeći natpis:"A si bileg Sulimana Oškopice".
Iznad natpisa isklesani su krugovi, a sa jedne strane nišana je tupasti mač.

Nišan M;ustaf-age, bega, sina Husref-pašina u Šetićima 1555.god. Na nišanu je isklesan sljedeći natpis:"Vlasnik (ovog mezara) je Mustafa, aga, beg, sin Husref-pašin. Početkom časnog mjeseca Šabana 962.god."Na uzglavnom je nišanu s jedne strane isklesan mač i nadžak, a sa druge natpis na arapskom jeziku, preko kojega je uklesana kratki bodež-kama.

 Nišan M;ustaf-age, bega, sina Husref-pašina u Šetićima

Natpis na nišanu Rukije - 1585 godine
Natpis je isklesan na arapskom jeziku, kaligrafska varijanra nashi. Skopski kristalni kamen.
Tekst natpisa: "Umrla Rukija, kće Alijina. Godine 993"

Ženski nišan kraj Tekijske džamije
Ovo je ženski nišan od kamena vapnenca, nađen na groblju iza Tekijske džamije, vjerovatno potiče s kraja XVIII vijeka. Taj nišan je vrijedan po svojoj ornamentici na čitavoj većoj plohi, koja koja prikazuje sviježu grančicu kako crpi sokove iz vodenog suda-ibrika. Tu se u stvari radi o tzv. motivu drveta života. Ovaj je motiv vrlo rijedak u našim krajevima, a u našem primjeru modifikovan je još u domaćem izrazui predstavljen zajedno sa ibrikom, dakle sa predmetom koji je uvijek bio prezentan, pa kao takavi ušao u sastav tog motiva.

 

Nišan Topčo-Sinanpaše - Žepa (Tulež)  šehidski nišan koji pripada vojskovođi Sinan Topal-paši. Nišan na sebi ima bajrak i buzdovan, što aludira da se radi o vojskovođi, sa sve četiri strane ima četiri jabuke, što asocira na broj ranjavanja, a jabuka na vrhu nišana je dokaz da je pao kao šehid.

Stari turski nišan u selu Okruglo