21.07.2011.

Pećina Govještica (Dugovještica)

Reakcije: 

Autor: Mirsad Durmišević  

 u PDF https://www.box.com/s/da65tls4g3a9edo3c4js




Pećina Govještica (Dugovještica)

  Pored velike i poznate pećine Banja Stijena kod Rogatice, 400 metara nizvodno od nje, pored same rijeke Prače na njenoj lijevoj obali  (580 metra nadmorske visine), nalazi se  pećina Govještica. O Govještici, ili Dugovještici kao što je često naziva lokalno stanovništvo se zna vrlo malo, osim impresivnih dimenzija ulaza i nacrta prvih 80-100 metara duljine. Evidentirana je pod rednim brojem 1752 u Katastru speleoloških objekata Bosne i Hercegovine.




Zakon o prirodnom i kulturno-historijskom naslijeđu SR BiH (stanje iz 1992. godine) pećina Govještica kod Banje Stijene – Rogatica je na spisku kao geomorfološki Spomenik prirode.

Položaj Govještice i Mračne pećine i drugih relevantnih speleoloških objekata u regiji

Maj 2014.g.


Ulaz u pećinu je  s južne strane,  8 metara je širok, a visok 12 metara. Na samom ulazu u stropu desnog dijela pećine nalazi se ovalan otvor obrastao listopadnim drvećem; sa gornje strane ovaj je otvor potpuno obrastao i pretstavlja veliku opasnost za prolaznike. Ing.Viktor Ržehak  da je jedan dječak upao kroz ovaj otvor i ostao na mjestu mrtav.




Prvi dio pećine pretstavlja veoma širok i dugačak natsvod, koji je veoma impozantan, te se proteže 30 m u pravcu sjevera. Iz ovoga natsvoda prolaz vodi prema zapadu, gdje se pećina produžava još 40 m do malog, približno kružnog jezerca, koje je dugo 10 m, a široko 8 m. Voda dolazi iz jednog izvora iz neispitanih dijelova podzemlja same pećine; u zimsko i proljetno doba izlazi voda iz pećine kao velika rijeka. Nivo vode jezera podigne se za 3 metra i tada voda ističe slapom iz prostranog ulaza u pećinu stvarajući nesvakidašnji prizor. Istraživač Daneš, pretpostavlja da se podzemne vode rječice Rešetnice, koja ponire na Glasinačkoj visoravni, pojavljuju ovdje u Govještici. Ulaz pećine kao i okolne stijene prekrivene su mahovinama (Bryophyta).





Od samog ulaza nalazi se jedan izvor 10 m udaljen, te voda neposredno ulazi u rijeku Praču; ovaj izvor okolni stanovnici također nazivaju Govještica.

Nažalost, pećina nije uređena za uobičajene turističke posjete i za sada je dostupna samo speleolozima i avanturistima, ali treba biti oprezan, jer u široj zoni pećine su tokom rata 1992-1995 nasijana minska polja, koja još uvijek onemogućavaju siguran dolazak do pećine. Istraživanja su pokazala da geomorfologija Govještice ima veoma značajne prirodne, naučne i impozantne estetske vrednosti. Većina pećine prekrivena je ukrasima velike estetske vrijednosti, kako zbog oblika tako i zbog njihovih dimenzija. Pojedini prolazi u pećini ispunjeni su prelijepim kristalima kalcita i neobičnim heliktitima. Pećina ima još potencijala za nova istraživanja, kako sa stanovišta istraživanja novih, neotkrivenih kanala, tako i sa stanovišta nauke


U periodu od 11. do 26. augusta 2012.g. na području kanjona rijeke Prače održan je međunarodni speleološki kamp gdje istraživana i pećina Govještica. U istraživanja su bili uključeni speleolozi iz BiH i Italije. Ukupno je bilo oko 40 članova speleoloških društava CKS (Centar za krš i speleologiju Sarajevo), GSB-USB i CVSC Bolonja, GGN Novara, GSPGC Ređo Emilija i GSAA Masa. "Tokom ovogodišnjeg kampa nastavljena su istraživanja pećine Dugovještice, koja su počela još 2010. godine. Pećina je bogata pećinskim ukrasima, a u pojedinim djelovima postoji veliki broj fosila pećinskog medvjeda". Međunarodni speleološki tim otkrio je potpuno novi dio pećine Dugovještice  koja po svojoj morfologiji i veličanstvenim pećinskim ukrasima predstavlja prirodno blago, sa velikim brojem fosila pećinskog medvjeda (Ursus spelaeus). Prvi nalazi koji se tiču istraživanja biodiverziteta ukazuju na to da je Govještica najverovatnije stanište mnogih endemskih vrsta. U pećini je pronađena velika kolonija slijepih miševa od otprilike hiljadu jedinki, a utvrđena je i široka rasprostranjenost troglobitske vrste Anthroherpon cylidrocollis, što je odličan znak za dalja istraživanja podzemnog biodiverziteta.
 "Izgleda da je ovo najduža pećina u BiH, ali još nisu u potpunosti završena istraživanja ni na ovoj lokaciji, kao ni u pećini na izvoru Mokranjske Miljacke, koja je zvanično bila proglašena najdužom. Ima još pećina u BiH koje su nedovoljno istražene", Do sada je napravljen detaljan nacrt 7.600 metara pećinskog sistema Dugovještice, koji uključuje i trodimenzionalni model pećine."Poslije prelaska nekoliko vertikala i jezera, otkriven je potpuno novi dio pećine. Ovogodišnje istraživanje završeno je kod posljednjeg jezera zbog nedostatka opreme i samog završetka istraživačkog kampa", kaže Milanolo.On naglašava da pećina Dugovještica ima nekoliko dvorana čije su dimenzije veće od 100 puta 50 metara, ukrašenih stalaktitima i stalagmitima, te nekoliko jezera. "U jednom dijelu pećine postoje jezera sa i bez vode, potpuno ispunjena kristalima kalcita veličine nekoliko centimetara", ističe Milanolo. Tokom istraživanja urađen je i novi nacrt pećine Banja stijena (Mračna pećina), koji obuhvata oko 1.200 metara. Novootkriveni kanal unutar ove pećine nalazi se na manje od 10 metara od jednog od kanala pećine Dugovještice."Napravljena je i obimna fotodokumentacija obje pećine. Paralelno sa ovim, obavili smo istraživanje još nekoliko manjih speleoloških objekata na planinskom masivu Romanije", dodao je Milanolo.

Istraživanja tokom petnaestodnevne ekspedicije od 10 do 24 avgusta 2013. godine potvrdila su predviđanja  da je to trenutno najduža pećina u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujući posebno postavljenom kampu unutar pećine, na nekoliko sati putovanja od ulaza u pećinu, međunarodni tim speleologa bio je u mogućnosti da se posveti traženju novih kanala u pećini, odnosno da utvrdi da li se pećina nastavlja dalje od tačke do koje se doprlo 2012. godine. Savladavanje zahtjevnih uspona u pećini, kao i prolazak kroz potopljene dijelova pećine, doveli su do otkrića novih dva kilometra podzemnih galerija, tako da pećina Govještica, svojom ukupnom dužinom od 9.682 metara, trenutno važi za najdužu pećinu u Bosni i Hecegovini.

 
Pojednostavljeni pregled Govještica pećine i Mračne pećine

 

http://issuu.com/gsb-usb/docs/govjestica_presentazione


 Foto: Simone Milanolo/Centar za krš i speleologiju Sarajevo





















































3 komentara:

  1. Ovo ne da je dobro, vec je ovo genijalno, ovo je jedna od najljepsih pecina u svijetu, hvala na stavljenim slikama. Ova spilja je usporediva s onom najvecom u svijetu u Vijetnamu - Han Son Doong. I kad vec mi sami nemamo opreme ni sredstava mislim da je bolje da strani specijalisti (u ovom slucaju talijani)- sutra ce biti BBC ili Nat.Geo. Ovo treba definitivno svijetu pokazat.
    pozdrav iz Citluka

    OdgovoriIzbriši
  2. Hvala Gorane, slažem se u potpunosti sa tvojom konstatacijom.
    Pozdrav iz Rogatice

    OdgovoriIzbriši