29.07.2011.

Izvor Toplik u Rogatici

Autor:Mirsad Durmišević
u PDF https://www.box.com/s/x1v6t5fxpqg4oyypvor6
 *Prenošenje teksta je dozvoljeno samo uz navode izvora i linka koji vodi na izvorni tekst



Potok Toplik izvire u  jugozapadnom dijelu  rogatičke kotline, ispod padina Malog Hapsana (Hadžiibrahimovine), u samoj Rogatici, mahali Toplik koja je po njemu i dobila ime. Desna je pritoka rijeke Rakitnice i zauzima dio središnjeg slivnog područja ove rijeke. Cijelom dužinom svog kratkog toka, od oko 450 metara protiče kroz grad Rogaticu. Izvor je na 546 metara nadmorske visine, a ušće u Rakitnicu 523 metra nadmorske visine



Hidrogram proticaja i temperature izvora /vrela Toplik

Vrelo Toplika je veoma jako, tipično kraško vrelo. Izbija iz jedne veće pukotine u stijeni iznad kojeg se se diže strmi, gotovo okomiti krečnjački odsjek, visok 6-7 metara. Tu površinski krečnjaci trijaske starosti izdanjuju ispod nepropusnih vulkanogeno-sedimentnih formacija (dijabaz-rožnjaca) u podlozi. Bočna barijera podzemnim vodama su pleistoceni laporci (M1,2) koji izgrađuju rogatičku kotlinu. Tokom godine vrelo ima ujednačen proticaj (60 litara/sec) i temperatu vode od 13 do 16°C što je uvjetovano dubljom cirkulacijom podzemnih voda u trijaskim krečnjacima, ispod vulkanogeno-sedimentnih formacija i povremenim mješanjem sa površinskim vodama. S obzirom na izdašnost i način izlivanja vode može se reći da ima obilježja vrela voklijskog tipa, a  ona su vodonosna i izdašna vrela iz kojih se voda izlaznim kanalima iz dubine izliva na topografsku površinu. Minimalna izdašnost vrela je (Qmin 20 l/s). Ljeti je voda tako hladna, da se odmah zarosi flaša ili čaša kad se natoči voda, a zimi, kad je hladno, diže se para poput gusta dima iz vode duž potoka. Ispitivanja fizičkih i hemijskih svojstava voda  pokazala su dominantni sadržaj kalcijuma u vodi, pa se zbog toga odustalo od izgradnje vodozahvata na izvoru Toplika za vodosnadbjevanje grada Rogatice. Izvor Toplika  je  hidro-geotermalnim objekat koji  je proglašen kao zaštičeni lokalitet.
 

Toplik je najvjerovatnije otoka podzemnog toka koji je ranije tekao površinski, što se može vidjeti posmatrajući dolinu koju je on nekad izgradio. Ta pretpostavljena nekadašnja dolina Toplika, po mom mišljenju išla je Dolovima (između Ljuna i Vijenca) i Ravnim Dolovima (između Ljuna i Močila). Tu pretpostavku je veoma teško dokazati jer obimnijih geološhih i hidroloških ispitivanja, koliko ja znam nije bilo, ali je ne treba ni odbaciti jer neke činjenice idu u prilog tome. 



Na pravcu pretpostavljenog toka, oko 100 metara od izvora Toplika, nalazi se i česma Kadinovac koja ima vjerovatno istu temperturu i hemijski sastav vode kao i Toplik. Izvor Kadinovca je tridesetak metara iznad sadašnje lokacije česme, gdje je ranije bila i česma,  a sada je tu rezervoar. Česma je nakon izgradnje rezervoara prenesena na sadašnju lokaciju. U blizini Kadinovca, sa lijeve strane, ispod stijene,  nalazi se manji otvor u stijeni iz koga je izlazila voda. Ispod tog izvora bilo je i kameno korito koje je kasnije prenešeno za česmu Kadinovac. Sada iz tog otvora ne izlazi voda, osim kada su jake kiše. Ako se priđe otvoru jasno se može čuti huk vode iz podzemlja, što može ukazivati da je to podzemni tok Toplika!? U "Marinom potoku" bilo je ranije još  ovih povremenih izvora, a visočije su bila i dva bunara, ispod kuće Šabana Kačevića i Muhameda Dobrače. Izviranje vode iz ovih otvora u stijeni je u vezi sa širinom  kanala u podzemlju koji nisu mogli   da prime svu količinu vode u tom periodu. Ovdje je riječ o tipičnom  hidrološkom objektu-izvoru, tipa estavele (hidrografski objekti koji u vlažnom dijelu godine funkcionišu kao izvori, a u sušnom kao ponori).


Slivno područje Toplika je  je sjeverozapadno od izvora ali je veoma teško odrediti podzemnu linijsku vododjelnicu zbog krških osobina prostora i dobro razvijene  podzemne  hidrografske mreže. Jedino bi bojenjem bilo moguće utvrditi hidrološku vezu između slivnog područja  i vrela Toplika. Nisam nigdje našao u literaturi podatak o detaljnijim  ispitivanja bojenjem ovog slivnog područja.
 

U blizini glavnog vrela nalaze se nekoliko manjih izvora koji nemaju ni izbliza onu količinu vode kao glavni izvor. Na jednom od tih sporednih izvora Mehmedaga Jusić je napravio vodozahvat (rezervoar) iz kojeg  se snadbjevalo vodom  nekoliko kuća u blizini izvora. Odmah pred izvorom se formiralo  malo proširenje, “jezerce”(oko 20 m²) od kojeg se ranije tok Toplik dijelio  u dva kraka.

 

Prostor oko izvora je veoma zapušten, zarastao u žabokrečinu i travu, trebalo bi mnogo vremena i truda da mu se vrati njegova prijeratna ljepota. Tu su se pravili jazovi, korito se čistilo, raja se okupljala, kupala u kupalištu u toplim ljetnim mjesecima, a sa obližnjih stijena najhrabriji su i skakaki u vodu. Iako je voda i ljeti dosta hladna većina djece iz mahale Toplik i jednog dijela Podhrida i Podljuna je tu sticala prva plivačka iskustva. Mi djeca sa Toplika, bili smo neprestano zajedno, u igrama, tučama, krađama voća po baščama, odlascima u školu... Nikakve razlike među nama nije bilo u djetinjstvu, bili smo u svemu jednaki, dijelili smo sve što smo imali i to na iste dijelove. Naše igre bile su pune mašte a povezane i učvrščene prijateljstvom. Na samom  izvoru djevojke su uz pjesmu veš prale na  kamenitoj obali uz neizbježni zvuk pratljača. Mnoga su se poznanstva  tu stekla, ašikovalo se, teferičilo, veselilo… 


Odmah uz izvor Toplika se nalazi i stara trafostanica iz 1934 godine kada je zasijala i prva sijalica u Rogatici. U blizini je i "Gladno groblje" u kojem je pokopano 280 mještana i pridošlih izbjeglica koji su umrli od gladi i tifusa u Drugom svjetskom ratu. Tu u blizini je  i  „Mejtaš" veliki, glatki kamen bijele boje. Na njega se spuštao mejt  kada je dženaza išla na mezarje  Zahrid kako bi se ljudii odmorili pred veliki uspon. 



Lijevi krak Toplika tekao je u polukrugu između kuća  Hamdage Delija i  Ramiza Kalače i ulice Toplik sve do Ribarskog doma. Na samom početku tog lijevog kraka se nekad stoka poslije ispaše pojila. Desni krak vodio je iznad kuće Hamdage Delija i Avdage Lihića, ka mlinu Mehmedage Jusića (do 1950.g  Refika  ef. Hafizovića), gdje je bio mali jaz.







Iz jaza, iznad mlina  je  zapjenušana voda kroz drveni badanj (kasnije betonski)  padala  na mlinski točak koji je bio vezan za oslonac (drvenu polugu) na zemlji, a drugim krajem za žrvanj. U samom mlinu postojalo je mlinsko postolje na koje je smješten nepokretni mlinski kamen. Na njega je nalijegao pokretni kamen - žrvanj koji je u sredini imao iskruženje otvor u koji je padalo žito. Samljeveno brašno padalo je u kupac - povelik drveni sanduk sagrađen u nivou nižem od žrvnja.
Dok je mlin radio uoći Jurjevdana djevojke i djeca su dolazili na mlin da zahvate vode sa mlinskih omaha. Omaha je ona bistra, srebrena voda koju mlinski točak, u svojoj vrtnji, omahne od sebe. Te večeri se djevojke i djevojčice okupaju vodom sa tih omaha i legnu u san kako bi usnile, čak, vidjele svoga dragog. A sanjaju i druge lijepe stvari u godini koja se najavljuje: svoju udaju, vjenčanje, sreću.
Osim mlina Mehmedage Jusića na Topliku su se nizvodno prije II Svejetskog rata nalazila još 3 mlina; Sulejmanbega Pašića, Nezira Vajzovića i Edhema Kukavice.


m1.Careva džamija; m2.Mekteb; m3.Mlin Refik ef. Hafizovića; m4.Mlin Sulejmanbeg Pašić; m5.Mlin Nezira Vajzovoć; m6.Trafostanica; m7.Zidarska radnja Abid Krajna 





Od mlina zapjenušana voda sa mlinskog točka je odmah tekla ispod mosta koji je vodio na Hočkovac i Podhrid, zatim između bašći Ramiza Kalače, lijevo i Hasana Muftića desno, i dalje do bazena Ribarskog doma gdje su se ova dva kraka potoka spajala . Danas je lijevi krak toka zatvoren, a prostor oko izvora sa lijeve strane sve do ruševina mlina Mehmedage Jusića je betoniran. 





Prije izgradnje Ribarskog doma iz Podhrida je prolazila ulica koja se spajala sa ulicom Toplik. Na samom mjestu prelaska ulice iz Podhrida preko potoka, sa njegove desne strane nalazila se Careva džamija sa haremom, a sa lijeve strane toka Toplika mekteb. Džamija je uništena 1943. godine i nikad nije obnovljena. Uzvodno od Careve džamije je bio mlin Sulejmanbega Pašića.



Kompleks "Ribarskog" (ribogojilišta i mrijestilišta) izgrađen je oko 1950.godine, bio je u vlasništvu Udruženja sportskih ribolovaca Rogatica. Činio ga je ribarski dоm i ribnjak od četiri međusоbnо pоvezana betonska bazena različite površine. Ribnjak je imao  idealne uslove  za uzgоj svih vrsta salmonidne ribe. U оkviru zgrade starog Ribarskog dоma u prizemlju nekad je bilо i mrijestilište potočne, kalifornijske pastrmke i lipljana. Cijeli ovaj kompleks bio je ograđen visokom žičanom ogradom, a čuvar tog kompleksa bio Kadrija Omerović. Jedno vrijeme su dom i ribnjak  bili napušteni pa su se dijeca sa Toplika i Podhida kupali u bazenima. Kasnije je stara zgrada ribarskog doma uz pomoć TPR-a adaptirana,  proširena, i u njoj je otvoren restoran. U domu su bile i prostorije ribolovačkog i lovačkog udruženja iz Rogatice. Danas sve to propada, ponovo je  dom i ribnjak napušten i pust. Bazeni su zarasli u kоrоv i žabоkrečinu, razaraju se. Ako se nešto ne poduzme oni će se početi urušavati, ali i sam lоvačkо-ribоlоvački dоm.



Nizvodno od Ribolovačko-lovačkog doma u periodu od 1968-1974 godine je pored regulacije Rakitnice i Gračanice izvršena regulacija toka Toplika  do glavne ulice jer je potok nekad plavio bašće uz korito. Zemlja uz potok je bila kvalitetna i vrijedno je obrađivana, pa su  u baščama nicale lubenice, dinje i mnogo štošta što i nije baš uobičajeno za naše prostore.







Od Ribarskog doma voda je tekla pored “crvene zgrade” (nekadašnja  vila Suljage  Vajzovića) ispred koje se na betonskoj ploči prao veš, a naročito ćilimi.  Nakon “crvene zgrade”, zbog nagiba u koritu  potoka voda se sliva preko brzaka, između kuće porodice Murisa Šetića i porodice Abdulaha Selimbegovića. Tu je do II Svjetskog rata  bio i  mlin Nezira Vajzovića.





Od ovog mjesta od glavnog toka Toplika, odvaja se jedan manji krak  na desno,  koji teče  ispod puta za Podhrid, i nastavlja dalje da teče između kuće Rašida Mrgude i Hameda Durmiševića, zatim kroz bašću ? Suljagića, prema kući Keme Kojića, gdje se spajao ponovo sa glavnim tokom.



Glavni tok potoka od brzaka  pravi krivinu na lijevo, pa teče ispod mosta za Podhrid, pored kuće porodice Rašida Mrguda, sa lijeve strane, nastavlja svoj tok između kuća porodice Keme Kolića, javnog gradskog WC, sa lijeve strane i kuća porodica Neđe Rosića i Hamde Nalbantića sa desne strane toka Toplika.




Do 1943 godine, sa lijeve strane Toplika, odmah uz samu čaršiju stajala je  Serdarija džamija. I ova džamija je  srušena  i nikad nije obnovljena. 






Nakon toga, Toplik teče ispod glavne ulice i nastavlja svoj tok  niz Tabhane prema Rakirnici između kuća porodice Radenka Cvijetića, Galiba Kukavice i Mehmeda Sokolovića, sa lijeve strane i šnajderske radnje Taiba Škaljića i kuće porodice Osmana Pešto, sa desne strane.




Prije II Svjetskog rata niz Tabhane, odmah uz lijevu obalu Toplika, postojale su brojne zanatske radnje; t1.Zanatska radnja za opravak oružja Dušan Makanjić, t2.Mesarska radnja  Sejfibeg Ajanović, t3.Pekara Sveto Bajčetić, t4.Slastičarna  Mujo i Halil Bradarac, t5.Mlin Edhem Kukavica, t6.Trgovina mješovitom robom Ahmedbeg Sokolović, t7.Han-prenoćište Lutvibeg Pašić, t8.Trgovina sa mješovitom robom Mustafa Branković,t9. Kafana Rada Pekić, t10.Abadžijska radnja Ahmedbeg Babić, t11.Babica za porođaje Vukadinović, t12.Krojač Hamdibeg Pašić i t13.Uprava policije
Svoj tok Toplik završava ušćem u rijeku Rakitnicu sa njene desne strane, nizvodno, oko 50 metara od mosta kod Vatrogasnog doma.



Kroz historiju Toplik i prostor oko njega se spominje od rimskog perioda do danas. Između Toplika na jugu i industrijskog dijela na sjeveru  je prostor nekadašnjeg rimskog naselja u Rogatici. Većina nalaza (desetak epigrafskih i anepigrafskih nadgrobnih i votivnih spomenika) iz tog perioda nađeno je uz potok Toplik, pored kojega je vodio i rimski put.
U srednjem vijeku, trasa starog dubrovačkog puta iz Dubrovnika u Srebrenicu, išla je upravo pored Toplika  preko Rogatice. Prema dokumentima Dubrovačkog arhiva iz 1425. godine imamo i prvi konkretan spomen Rogatice, i to u vezi s dubrovačkom karavanskom trgovinom, po čemu se vidi da je Rogatica kao naselje i trg postojala prije perioda turske vladavine u tim krajevima. Međutim, 10.11.1417. godine, sklopljen je ugovor između vlaha i četvorice Dubrovčana o prevozu 22 tovara robe „ad Toplich in Bosnia prope Borac“. "Kako i na gradskom području Rogatice postoji lokalitet Toplik, to se s pravom može pretpostaviti da je naselje u Rogatici  postojalo i prije 1425. godine i da mu je prvobitno ime vjerovatno, bilo Toplik". U turskom dobu oko Toplika nastala je četverta po redu i posljednja mahala u jugozapadnom dijelu naselja Rogatice - Careva mahala. Nastala je oko 1571.godine, kada je izgrađena nova džamija o trošku cara Sultana II. Po njemu je i džamija i  mahala oko nje dobili svoje ime. U ovu mahalu se  uključilo do tada i samostalno selo Toplik (sa 29 kuća iz popisa 1528/29 godine).


Nisam plakao kada sam  napuštao našu Rogaticu i Tebe, nisam plakao ni godinama poslije, ali sada, kada u mislima i duši sjećanje vrisne, plačem, iskreno, svjestan bolne spoznaje da ja nisam sa Tobom-Rogaticom. Sada bih mogao… i znaš, ljut sam… na Tebe, da, ljut što si me ostavio samog, što Ti i dalje neumorno tečeš  bez mene, što sam bez Tebe čovjek postao.
 


Nema komentara:

Objavi komentar