Bunar Seferovac

autor:Mirsad Durmišević

Bunar Seferovac se nalazi u Batovu polju kod sela Dobrače, sa desne strane putu od lokve Gnjile prema u džamiji Batovo. Ovaj značajni svjedok najranije prošlosti sočićkog kraja, još uvijek snadbijeva lokalno stanovništvo vodom. Bunar je pokriven velikom, debelom četvrtastom kamenom pločom od krečnjaka, sa polukružnim otvorom na strani ploče kroz koji se spušta posuda za vađenje vode. Glavna funkcija ploče je da zaštiti životinje i djecu od nesreća koja se mogu javiti otvorenim bunarima, vodu u bunaru od zagađenja i direktnog sunčevog zračenja. Ovakvi bunari se zovu „pod pločom“. Zidovi bunara su ozidani kamenom, a prostor ispred bunara je betoniran. Najvjerovatnije da je bunar izgrađen još u srednjovjekovnom periodu jer po legendi bunar je sagradila lijepa kćer imućnog bana koji je živio na stijeni Banji kod sela Jarovići. Još i danas se vide zidine, što su preostale od goleme stare gradine. Kralj Kraljevog polja na Glasincu zaprosio je za svoga sina lijepu kćer banovu, ali ova nije marila za kraljevog sina. Iz osvete naredi kralj, da se zazida vrelo na Hrabru, iz koga potok, što teče kroz rusanovički kraj, dobiva vodu. Onaj se kraj onda osuši, i nastade velika nestašica vode. Onda banova kći proda svoj dragocjeni nakit i sav svoj miraz, te novcem, što ga je time dobila, najmi vješte majstore, koji su iskopali bunar Seferovac i Ljeskovik kod Dobrača i Vrbovik kod pamije u polju.

U Batovu polju iskopano je još nekoliko bunara u šljunkovitom nanosu ispod gline. Temperature vode su u bunarima se kreću od 7,2⁰C do 7,6⁰C. Po temperature bi se moglo zaključiti da se bunari  pune vodom iz  vrela na tektonskoj liniji.

17.6.2017.g.

Starost bunara, očuvanost do današnjih dana, tradicionalni materijali, kao i funkcionalnost i mogućnost korištenja, daju ovom kulturnom dobru autentičnost i obzirom da je sačuvalo sve značajne elemente po kojima je prepoznatljivo  jedinstven je primjer svoje vrste i namjene u ovom kraju.