20. 10. 2017.

Historijsko područje – Mjesto i ostaci Arnaudija džamije, općina Rogatica


 http://1.bp.blogspot.com/-KsEF4yTgaeE/U_PEC_82d4I/AAAAAAAAFTU/Fz-hsxD-8JQ/s1600/63876_10151338152437952_7105490_n.jpg



Službeni glasnik BiH, broj 76/16 


Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4 Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1 Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 1. do 3. februara 2016. godine, donijela je


ODLUKU


I


Historijsko područje – Mjesto i ostaci Arnaudija džamije, općina Rogatica, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik obuhvata prostor na kojem se nalazila Arnaudija džamija, kao i harem džamije.

Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru označenom kao k.č. 1010 (novi premjer), k.o Rogatica 1, list nepokretnosti – prepis broj 1176/1, općina Rogatica, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 9/02, 70/06 i 64/08).

II


Vlada Republike Srpske dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za istraživanje, zaštitu, konzervaciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će uvjete i osigurati sredstva za izradu i postavljanje informacijske ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III


S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite za prostor definiran u tački I stav 3 ove odluke:

­ - potrebno je izvršiti detaljno snimanje lokaliteta džamije i preostalih dijelova objekta džamije;

­ - dozvoljava se rehabilitacija objekta Arnaudije džamije, kao i radovi koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, uz odobrenje ministarstva Republike Srpske nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) i stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Republike Srpske (u daljnjem tekstu: nadležna služba zaštite);

­ - potrebno je izraditi detaljan projekat rehabilitacije džamije;

­ - rehabilitirani objekat džamije može biti izgrađen u savremenom arhitektonskom izrazu uz upotrebu savremenih materijala i metoda građenja, a svi originalni fragmenti izvornog objekta džamije, kao i fragmenti nišana koji eventualno budu pronađeni i sakupljeni na lokaciji ili na nekom drugom mjestu, registriraju i snime, te da se na odgovarajući način konzerviraju i prezentiraju u sklopu harema;

­ - nije dozvoljeno izvođenje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu područja, kao ni postavljanje privremenih objekata ili stalnih struktura čija svrha nije isključivo zaštita i prezentacija nacionalnog spomenika; s obzirom na to da se radi o potencijalno višeslojnom lokalitetu, prije svega zbog postojanja antičkog lokaliteta u neposrednoj blizini i činjenice da se Rogatica nalazi na Privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine bez definiranog obuhvata, Vlada Republike Srpske je dužna provesti arheološka istraživanja kojima će biti utvrđene činjenice o lakalitetu. Arheološka istraživanja ne mogu dovesti u pitanje rehabilitaciju džamije.

Arheološka istraživanja trebaju biti minimalno invazivna i urađena u skladu sa sljedećim smjernicama:

­ - ukoliko konfiguracija terena to dozvoljava, potrebno je izvršiti geofizička snimanja čime bi se utvrdilo da li postoje tragovi ostataka arhitekture ili nekih snažnijih arheoloških potencijala (bez obzira o kojem se periodu radi);

­ - prema rezultatima koji se pokažu u geofizičkom istraživanju potrebno je izvršiti usporedbu sa poznatim prostorom i tlocrtom džamije te na taj način razlučiti samu džamiju od potencijalnih nalaza antičkog perioda (ukoliko se pojave);

­ - napraviti plan iskopavanja eventualnog antičkog lokaliteta u zoni obuhvata koji bi mogao biti ugrožen radovima na obnovi džamije;

­ - u okviru iskopavanja preporučuju se iskopavanja samo na sekcijama koje na geofizičkim snimcima pokažu postojanje arheološkog potencijala;

­ - ukoliko se na snimcima ne pokaže ništa u smislu arheoloških ostataka, preporučuje se otvaranje nekoliko testnih sondi (zavisno od površine iskopavanja) za utvrđivanje prisutnosti sitnih arheoloških nalaza iz antičkog perioda (keramika i sl.), čime bi se daljnje istraživanje završilo;

­ - prije bilo kakvih aktivnosti na lokalitetu džamije potrebno je ograditi harem džamije;

­ - izvještaj o rezultatima arheoloških istraživanja treba biti dostavljen Komisiji, koja će, zavisno od nalaza, odlučiti o pokretanju postupka dopune ove odluke, kako bi bili definirani uvjeti, mjesto i način konzervacije i čuvanja eventualnih nalaza;

­ - nakon izgradnje džamije potrebno je izvršiti hortikulturno uređenje harema.

IV


Svi pokretni nalazi, koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni, bit će pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.

Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških istraživanja neophodno je stručno obraditi.

Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova podnijeti izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.

Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvještaj, a najduže za period od tri godine.

Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).

Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.

Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1 ove tačke iz Bosne i Hercegovine nije dozvoljeno.

Izuzetno od odredbe stava 7 ove tačke, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tome prezentirat će Komisiji, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka van zemlje i njegovog povrata u Bosnu i Hercegovinu.

V


Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

VI


Svako, a posebno nadležni organi Republike Srpske, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

VII


Ova odluka dostavit će se Vladi Republike Srpske, nadležnom ministarstvu, nadležnoj službi zaštite i općinskom organu uprave nadležnom za poslove urbanizma i katastra, radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II–VI ove odluke, te nadležnom općinskom sudu radi upisa u zemljišne knjige.

VIII


Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web-stranici Komisije (www.kons.gov.ba).

IX


Prema članu V stav 4 Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

X


Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

Broj 06.2-2.3-58/16-8
2. februara 2016. godine
Sarajevo


Predsjedavajuća Komisije
Ljiljana Ševo, s. r.

Nema komentara:

Objavi komentar