02. 04. 2017.

Nahija Pavle - Popis bosanskih spahija iz 1123. (1711.) godine


Popis bosanskih spahija iz 1123. (1711.) godine.
Autor: Vladislav Skarić 
Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 42, II. sveska (za historiju i etnografiju) (1930), str. 1-99
Prije tri godine stekao je arhiv sarajevskog muzeja jedan vrlo važan historijski dokumenat, jedan popis bosanskih spahija iz 1711. U njemu se nalaze imena velikog broja bosanskih zaima i timarlija zajedno sa imenima njihovih glavnih timarskih sela i sa sumarnim prihodima od timarâ. Spis je muzej kupio u decembru 1927. od Travničanina g. Nazimbega Teskeredžijća. Ovaj službeni spis je dospio u vlasništvo te porodice sigurno tako, što je jedan (ili više) njih bio teskeredžija bosanske timar-tefterhane u Travniku. Postanak spisa pada u ono vrijeme, kada je Turska 1711. godine vodila rat sa Rusijom. U ordiji na rijeci Prutu održan je kontrolni pregled, a ovaj dokumenat je spis o pregledu. On se sastoji od deset listova, ukoričenih u dosta slabe korice. Listovi su od jake hartije, koja je kroz 200 godina dobila žućkastu boju. Dugi su 60 ½, a široki 22 ½ cm. — Na prvoj strani pri vrhu stoji napisano krupnim pismenima: (Tekst vidjeti u izvorniku) Tefter o kontrolnom pregledu na rijeci Prutu vremena čestitog vezira, njegove ekselencijie Karajilan-Alipaše 1123 Na donjoj poli iste strane je tura sultana Mahmuda I. (1730.—1754.). Tura je svakako dodana kasnije, jer postanak teftera pada u vrijeme, koje je 19 godina starije od prve godine Mahmudova vladanja. Na drugoj strani započinje popis spahija, razdijeljenih na live (sandžake) i nahije. Taj tekst počinje ovako: (Tekst vidjeti u izvorniku) Liva Bosna.

 
Nahija Pavle je nekadanja oblast velike vlasteoske porodice Pavlovića. Njene granice sam kušao utvrditi na drugom mjestu, i one se prema ovom spisu slažu sa granicama turske nahije Pavla, sjem sjevero-zapadnog kraja (Maglaj). Poslije zauzeća Bosne 1463. sultan je isjekao Pavloviće, a njihovu zemlju anektovao, zajedno sa državinom porodice Kovačević. Osat, koji su držali Kovačevići, spojili su Turci tada sa zemljama Pavlovića i od tog cijelog kompleksa stvorili nahiju Pavle. Jedan dio ove nahije je župa Borač, današnji rogatički srez bez sjeveroistočnog dijela, koji je bio zasebna župa zvana Vratar. Borač se prvi put spominje 1244., ali ne kao župa, nego kao knežina (comitatus) i u njoj Prača. Mora da se prvobitno samo uži dio knežine zvao Borač, dok je cijela knežina, valjda, obuhvatala, ako ne sve, a ono dobar dio docnije nahije Pavla. Župa se nazvala po gradu Borču, čije prostrane ruševine stoje iznad rijeke Prače blizu željezničke stanice Mesića. 














 

Nema komentara:

Objavi komentar