BATOVO

BATOVO
autor: Mirsad Durmišević
 http://www.facebook.com/video/video.php?v=1208258782004#

Batovo je naziv polja i grupe rubnih naselja koja po geografskom položaju, donekle i po tradiciji gravitira ka Rogatici. Teritorijalno ovo područje je u sastavu SO Rogatica, MZ Stjenice a ima sopstvenu k.o. Sočice. Popisom obuhvaćena naselja ovog područja su: Brezje, Dobrače, Jarovići, Mahala, Rusanovići, Sočice i Vrlazje. Područje obuhvata prostor od oko 18 km².

sl.1. Topografska karta Batova

Prostor Batova je udaljen od Rogatice 25 km., i povezan je putem do Han-Stjenica (10 km). Tu se uključuje na magistralni put Sarajevo-Rogatica-Ustiprača. Od Sarajeva je udaljen 65 km, a od Sokoca 25 km. Veoma veliki značaj za ovo područje imala je uskotračna željeznička pruga Sarajevo-Višegrad—Titovo Užice sa kojom je ovaj prostor bio povezan lokalnim putem do Banj Stijene. Postoje realni izgledi da se saobraćajna veza poboljša između dva glavna centra kojima gravitira ovo područje, a to su Rogatica i Sarajevo. Ako se dio asfaltong puta Sarajevo-Pale nastavi graditi preko Batova za Ustipraću to bi pomoglo i brži privredni razvoj ovog područja.

Geološki sastav i reljef

Prema zastupljenosti stratigrafskih članova geološka građa Batova i njegove okoline je vrlo jednostavna, ali u tektonskom pogledu dosta složena. Razvijene su samo trijaske naslage, i to anizijski, slojeviti i bankoviti, do masivni krečnjaci i dolomite izdvojeni u južnom dujelu kartom obuhvaćenog terena (Gosina planina ), prema dolini rijeke Prače. Ostali najveći dio terena izgrađen je od debelog kompleksa karbonatnih stijena srednjeg i gornjeg trijasa koji međusobno nisu rasčlanjeni. To su pretežno masivni do bankovitni, svijetli, rjeđe rumeni i sivi krečnjaci I dolomiti . Slojevitost je izražena, a slojevi blago padaju ka sjeveroistoku. Krečnjaci su bogati faunom. Na obodu Batova polja krečnjački slojevi su jako poremećeni. Batovo polje je pokriveno kvartarnim sedimentom za koje pouzdano nije utvrđeno da li su oligomiocenske ili pleistocenske starosti. To su uglavnom ilovača.

U tektonskom pogledu ovaj teren je dosta složen. Izdvojeni su mnogi rasjedi različitog pravca pružanja, od kojih su mnogi pokriveni ili pretpostavljeni . Od krupnih strukturnih oblika izdvojeno je čelo kraljušti pravca pružanja istok – zapad gdje su krečnjaci srednjeg i gornjeg trijasa navučeni preko starijih anazijskih krečnjaka .

sl.2. Geološka karta Batova

U reljefnom pogledu cijeli prostor se može podijeliti u tri zasebne reljefne cjeline. Na jugu se prostire Gosina planina koja na sjevernim padinama se dijelom spušta u prostor Batova. Za razliku od Gosine planine Batovo predstavlja karstanu površ koja posjeća na malo karstno polje (karstnu uvalu) sa svim karstnim oblicima osim ujezeravanja. Nadmorska visina polja je oko 750 m (sl.3.).

sl. 3. Batovo polje

Na sjeveru površ Batova prelazi u blaga uzvišenja čija visina se kreće do 900 m. Južne padine uzvišenja su izuzetno raščlanjene sa mnoštvom karstnih formi od kojih su najtipičnije vrtače.

Viši dijelovi cijelog prostora bili su jače izloženi karstnim procesima . Zato su ovdje karstni oblici izraženiji. Na to je uticala i raščlanenost krečnjačke mase od koje zavisi vertikalni razvitak karstanih oblika. Čistoća krečnjaka i mnogobrojne pukotine , kao i poremećenost slojeva usljed tektonskih pokreta bili su takođe od velikog značaja. Nije teško objasniti razvijenost karstnih oblika u ovom području. Tu je Prača najdublje usjekla svoju dolinu i time stvorila povoljne uslove za stvaranje karstnih oblika.

U Batavu polju karstni oblici su vrlo česti. Dužina polja je 1800 m, širina 1000 m, a blago je nageto ka jugoistoku i podudara se sa pravcem pružanja polja (sjeverozapad, jugoistok). Po dnu je karakteristično slijeganje terena sa ponorima, naročito u jugoistočnom dijelu. Pored ponora Batovo po svom dnu ima vrtača, a u sjeveroistočnom dijelu veliku jamu u obliku bunara, zvanu “Zvekanj” sa relativno malim gornjim otvorom, ali sa velikim prostorijama u dubini (sl.4). Na obodu polja javlja se čitav niz prolaznih formi kao što su: završetak suhe doline na sjeverozapadu, ljevkaste doline i ponori.

Cijelo ovo područje ima veliki broj recentnih (fosilnih), površinskih i podzemnih karstnih oblika. Tektonske osobine reljefa su izražene što ukazuje na veliku dinamiku ovog prostora. Današnji reljef područja Batova nastao je velikim brojem faktora od kojih u najznačajniji: karstni, tektonski i fluvijalni.

sl.4. pećina Zvekanj (Zvekinja)

Vode

I pored činjenice da ovaj proctor prima relativno veliku količinu padavina (1 588mm), i činjenice da su padavine relativno ravnomjerno raspoređene tokom godine, problem vode je stalno prisutan. Na čitavom prostoru nema ni jednog stalnog toka. Zbog krečnjačkog sastava I velike ispucalosti krečnjaka voda koja dođe na podlogu brzo ponire i javlja se na drugim mjestima u dolini rijeke Prače. Pošto je podzemno oticanje upravljeno prema Prači moglo bi se zadljučiti da Batovo predstavlja samostalan hidrografki podzemni sistem. U sjeverozapadnom dijelu Batova uočljiva je fosilna suha riječna dolina čije je dno dosta škaršćeno, sa mnoštvom manjih karstnih oblika ali još uvjek prepoznatljivom fluvijalnom erozijom.

U Batovom polju iskopano je nekoliko bunara u riječnom nanosu ispod gline(sl.5). Temperature vrela su: 7,2⁰C, 7,3⁰C, 7,6⁰C. Po temperature bi se moglo zaključiti da su vrela na tektonskoj liniji.

sl.5. bunar Vrbovik

Voda otiče dnom polja i na jugoistočnom dijelu ponire u nekoliko ponora. Pored bunara čija se voda uglavnom upotrebljava za ljudsku upotrebu na području Batova kopaju se lokve u kojima se skuplja atmosferska voda, i služi isključivo za pojenje stoke (sl.6). Problem pitke vode naročito je aktuelan u vrijeme sušnog ljetnog perioda kada se zbog dužeg perioda bez padavina isprazne bunari, a dotok vode ne zadovoljava potrebe stanovništva. U novije vrijeme voda se doprema cisternama kojom se vrši punjenje rezervoara i bunara. Planira se izgradnja regionalnog vodovoda iz Košute za cijelo ovo područje, ali sigurno da u sadašnjim ekonomskim uslovima do ovakve realizacije neće doći.

sl.6.lokva Gnjila kod Dobrača