Nadgrobni prizmatični žrtvenik

Nadgrobni cipus se nalazi u parku Doma zdravlja u Rogatici. Veličine: vis.1,65 m, šir. 0,88 m, deb. 0,45 m. Izgrađen je od kamenena vapnenaca.
Sepulkralni spomenik u obliku cipusa ima prizmatičnu formu sa tri obrađene strane: prednjom i bočnim. Bogate su ornamentikom biljnog i životinjskog karaktera. Spomenik nije baš dobro sačuvan, bočne su mu strane oštećene, a i prednja s natpisom, koji se danas posve izgubio.
Na lijevoj strani u profiliranom okviru prikazana je figura Atisa u poznatoj pozi s prekriženim nogama. Odjeven je u kratku potpasanu tuniku, podbočen na štap, oslanjajući glavu na lijevu ruku. Na glavi nosi frigijsku kapu, a na ramenima se prikazuje ogrtač oko vrata. Ovu bočnu stranu ukrašava bordura koja je sačuvana na desnoj strani, a predstavlja lezenu koja je pokrivena ljuskom ili je, još bolje, gusto spletena listovima. U gornjem dijelu prikazan je zec, a u donjem dva lava koja su okrenuta jedan prema drugome. Na desnoj bočnoj strani, u profiliranom okviru, prikazuje se Atis u poznatom stavu s prekriženim nogama, jednako je odjeven, podbočen na štap i s frigijskom kapom. Bordura je ista, što se vidi na lijevoj strani, dok je desna odlomljena. Važno je istaći da se na ovoj strani cipusa, u gornjem dijelu, prikazuju dvije girlande, a u jednoj figura delfina, što je vjerojatno antitetički postavljena i u drugoj girlandi. Ispod se, međutim, prikazuje amfora s rebrastim gornjim dijelom grla, iz koje raste plod vinove loze. Na prednjoj strani cipusa imamo profilirani okvir i unutar njega natpisno polje sa slabo sačuvanim redovima natpisa. Naokolo je izrađena bordura od biljnog ornamenta. Gornji dio ukrašavaju četiri volute. Bordura se sastoji od sastavljenih listića, koji sliče gusto spletenom vijencu. Od natpisa imamo samo tragove posvetne nadgrobne formule: D(is) M(anibus), gentilnog imena Aelius, te zaključne formule bene merenti.

Literatura: Sergejevski 1936, 129, Tab. IV, Sl. 18 i 19.II–III st. n. e.

U GZM BiH iz 1936  XLVIII Dimitrije Sergejevski u članku  Novi kameni spomenici iz Ustikoline i Rogatice piše o ovom rimskom  nadgrobnom spomeniku :

Nadgrobni prizmatični žrtvenik od krečnjaka, ukrašen bogatim ornamentom. On je bio već dva puta kratko opisan od g. Pača.Visok 1.67 m, š. 0.90 m, d. sa 0.45 m. S prednje strane (Tab. IV sl. 19) polje sa tragovima natpisa, koji je obelodanio g. Pač. Naokolo je profilisan okvir i bordura od biljnog ornamenta: gore su četiri velike bogato ukrašene volute; dole nešto manjih dimenzija. Bordura sa strana je sastavljena od po dva sastavljena listića. Na levoj strani spomenika(Tab. IV sl. 18) u profilisanom okviru Atis u uobičajnome stavu; sa desne strane je bordura u obliku lizene, pokrivene ljuskom; gore je prikazan zec, dole dva lava, okrenuta jedan protiv drugog. S leve strane okvir i bordura su odbijeni. Na desnoj strani spomenika prikazan je isto jedan Atis, iznad njega dve girlande i delfin, sa strane slična bordura. Spomenik je jako postradao, zadnji deo odbijen, prednja strana oštećena naročigo na levom gornjem i donjem ćošku; natpis izlizan. Spomenik leži u bašti kod vojnih baraka (»Forcanova bašta«).

Prizmatički grobni žrtvenik od krečnjaka

Cipus⁽¹⁾ se nalazi u parku Doma zdrvlja u Rogatici. Veličine: vis. 1,04 m, šir.0,59 m, deb. 0,39 m. Izgrađen je od kamenena vapnenaca.

Cipus ima prizmatički oblik. Oštećen je površinski sa strana i na bridovima. S prednje strane imamo profilirano anepigrafsko natpisno polje. Njega ukrašava bordura od biljnog ornamenta. Na prostoru iznad natpisnog polja zapaža se ornament koji oponaša rozete, kao i dolje ispod okvira. To je, u stvari, ornament vitice koji pravi volute, a unutar njih je cvjetni ukras rozete. S desne i lijeve bočne strane su prikazana profilirana polja s ukrasnim biljnim ornamentom koji, čini se, raste iz stilizirane vaze. Biljni ornament očituje se motivima vitica i voluta, koji vjerojatno predstavljaju vinovu lozu. Spomenute ukrasne motive flankira motiv užeta.

U GZM BiH iz 1936  XLVIII Dimitrije Sergejevski u članku  Novi kameni spomenici iz Ustikoline i Rogatice piše o ovom rimskom  nadgrobnom spomeniku :

"Prizmatički grobni žrtvenik od krečnjaka. V. 1.04 m, š. 0.59 m. d. 0.39 m. Spomenik je dugo godina ležao pred kućnim vratima stare kuće porodice Agića van grada, a sada je prenet u grad i leži pored ulaza u kuću g. Ibrišimbega Agića, opštinskog beležnika (u Carevoj Mahali). S prednje strane nalazi se prazno polje za natpis u profilisanom okviru (slika 6). Naokolo je bordura odbogatog biljnog ornamenta: gore i dole vitice sa valutama, sa strana niz nolupalmeta okrenutih po dve unutra. Bočne su strane potpuno identične. U udubljenom polju, koje je visoko 0.76 a široko 0.22 m, prikazan je u reljefu obični motiv: loza koja raste iz saksije. Kako izgleda izrada reljefa nije dovršena (namerno?), jer je polje izdubljeno samo dole, tako da gore namesto reljefa postoji urezani crtež. Sama loza je jako stilizovana. Sa strana napravljena je bordura sa motivom užeta, dok gore i dole ornamenta, kako izgleda, uopšte nije bilo. Desna bočna strana dosta je obijena, nešto je postradala i leva (slika 7), naročito ćoškovi."

Literatura: Sergejevski 1936, 10, Sl. 6, 7. III st. n. e.

Cipus - je specifičan oblik kamenog nadgrobnog spomenika u obliku prizme ili cilindra s natpisom ili ukrasom⁽¹⁾

Nadgrobni spomenik pred pravoslavnom crkvom u Rogatici

Ulomak nadgrobnog spomenika se nalazi pred pravoslavnom crkvom u Rogatici. Veličine:dužine 1,19m. visine 0,70 m, debljine 0,20 m. Kamen vapnenac.

Od stele imamo sačuvan zadnji dio s ostacima dvaju polja na grobnim vratima. U desnom četvrtastom profiliraom polju izrađena je lavlja glava s halkom u žvaljama. Međutim, na lijevom polju jednostavne profilacije nema tragova bilo kojoj kompoziciji.

U GZM BiH iz 1936  XLVIII Dimitrije Sergejevski u članku  Novi kameni spomenici iz Ustikoline i Rogatice piše o ovom rimskom  nadgrobnom spomeniku (ploči):

“Kod kuće Šehića u Carevoj Mahali odavno leži jedna ploča od krečnjaka (slika 5). V. O. 71 m, š. 1.19 m, d. sa 0.28 m. Pozadina je neizrađena. S prednje strane nalaze se dva polja, od kojih je desno sačuvano, dok je levo jako postradalo: gornji levi ćošak je odbijen, a čitava je iovršina izlizana. U desnome polju u širokom profilisanom okviru prikazana je lavlja glava en face sa alkom u zubima, obični motiv sa vrata, odnosno sa nadgrobnog spomenika. Levo polje izgleda da je prazno, ali nije isključeno da je reljef u sredini uništen. Sudeći po sadašnjemu stanju površine spomenik je dugo vremena služio kao prag. Osim gore spomenutih povreda odozgo, između obadva polja urezan je široki i duboki žlijeb.”

Literatura: Sergejevski 1936, 9, Sl. 5; Bojanovski 1967, 153, Sl. 16, br. 10. I st. n. e

Mlin Mehmedage Jusića na Topliku

autor:Mirsad Durmišević

Mlin Mehmedage Jusića se nalazio na Mejtašu (Hoćkovcu), tridesetak metara od izvora Toplika. Sve do 50-tih godina mlin je bio u vlasništvu rahmetli Refika ef. Hafizovića (Mujesirhanume) kada ga prodaje rahmetli Mehmedagi Jusiću. Mlin se nalazio u prizemlju porodične kuće, a sprat se koristio za stanovanje. Iznad mlina bio je mali jaz iz koga je zapjenušana voda kroz drveni badanj (kasnije betonski) padala na mlinski točak koji je bio vezan za oslonac (drvenu polugu) na zemlji, a drugim krajem za žrvanj (mlinski kamen). U samom mlinu postojalo je mlinsko postolje na koje je smješten nepokretni mlinski kamen. Na njega je nalijegao pokretni kamen-žrvanj koji je u sredini imao iskruženje otvor u koji je padalo žito. Samljeveno brašno padalo je u kupac - povelik drveni sanduk sagrađen u nivou nižem od žrvnja. Od mlina zapjenušana voda sa mlinskog točka je odmah tekla ispod mosta koji je vodio na Hočkovac i Podhrid, zatim između bašći Ramiza Kalače, lijevo i Hasana Muftića desno, i dalje do bazena Ribarskog doma. 
Dok je mlin radio uoći Jurjevdana djevojke i djeca su dolazili na mlin da zahvate vode sa mlinskih omaha. Omaha je ona bistra, srebrena voda koju mlinski točak, u svojoj vrtnji, omahne od sebe. Te večeri se djevojke i djevojčice okupaju vodom sa tih omaha i legnu u san kako bi usnile, čak, vidjele svoga dragog. A sanjaju i druge lijepe stvari u godini koja se najavljuje: svoju udaju, vjenčanje, sreću...
Mlin je prestao raditi nakon smrti Mehmedage Jusića 1970. godine. Mehmedaga je imao suprugu Biseru, kćerke: Raziju, Suadu i Džemilu i sinove Mehmedaliju i Jusufa.
Osim mlina Mehmedage Jusića na Topliku su se nizvodno, prije II Svejetskog rata nalazila još 3 mlina; Sulejmanbega Pašića, Nezira Vajzovića i Edhema Kukavice.

Bisera i Mehmed Jusić

Dva antička spomenika uzidana pored vrata pravoslavne crkve u Rogatici

Novi kameni spomenici iz Ustikoline i Rogatice
Dimitrije Sergejevskij
GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA U BOSNI I HERCEGOVINI 1936 XLVIII

U pravoslavnu crkvu u Rogatici između drugih spolija sredovečnog porekla uzidana su s vanjske strane pored južnih vrata dva antička kamena, koji su, kako izgleda, delovi (A i V) dve bočne strane jednog antičkog nadgrobnog žrtvenika. Materijal je zelenkasti krečnjak. Komad A, Tao. II, sl. 12. V. 0.99 m, š. 0.35 m, za debljinu se ne zna. U udubljenom polju (v. 0.67 m, š. 0.19 m) sa profilisanim okvirom prikazan je nagi krilati genije u stavu, koji donekle odgovara stavu Atisa, ali je neprirodan.Desno krilo prelazi na okvir. Komad B, Tab. II sl. 13. V. 0.99 m, š. 0.37 m. Nimfa en-face stoji na uzvišenju. U spuštenim i raširenim rukama drži veo. Oba su reljefa izrađena dosta nezgrapno. Osim toga i reljefi i okvir očigledno su »podmlađeni« pomoću čekića, verovatno prilikom ugrađivanja u crkvu zato i prave na oko, naviknuto na antičke, makar i najprimitivnije sklupture, utisak nečega tuđeg. Kod komada A nedostaje desna strana, kod B leva; dimenzije su slične, materijal isti, a i sižei odgovaraju donekle jedan drugome. Prema tome držimo da su obadva komada delovi jednog te istog spomenika, nadgrobnog žrtvenika. Ali njihov sadašnji položaj ne daje mogućnosti odlučiti, koje su to strane, odnosno šta je odbijeno pozadiš ili lice. Kako smo gore rekli, oba komada uzidana su u crkvu u Rogatici, koja je sagrađena 1886 godine. Za gradnju bilo je upotrebljeno puno starih nadgrobnih spomenika sa sredovečnih grobalja u Lađevinama i Pleševici. Naš spomenik je verovatno donesen iz ovog zadnjeg mesta, gde ima tragova antičkog života, dok u Lađevinama dosad nije bilo zabeleženo antičkih ostataka. Takođe i revizija već poznagih spomenika u Rogatici dala je koješta novog. Osim toga donosimo fotografije, dok su dosad ovi spomenici bili samo opisani, ali bez slike.